Pretraga

Održali smo konferenciju ekoLucija 101 i proglasili najbolje školske ekoprojekte!

A- A+

Na Dan planeta Zemlje, 22. travnja, na YouTube kanalu portala srednja.hr, održali smo video konferenciju posvećenu održivosti, ali i prilikama koje održivi razvoj otvara mladima. Ugostili smo vodeće stručnjake koji su nas inspirirali, ali i naučili više o toj važnoj temi: izv. prof. dr. sc. Tomislava Gelu, prof. dr. sc. Dubravku Vitali Čepo te predsjednika Sindikata biciklista, Janka Večerinu. Dodijelili smo i priznanja za najbolje ekoprojekte škola iz Hrvatske, a koje škole su bile najbolje po pitanju promicanja ekologije, doznajte u nastavku!

Dubravka Vitali Čepo, Janko Večerina i Tomislav Gelo govorit će na konferenciji ekoLucija 101 | Foto: srednja.hr

Klimatske promjene i održivost su važna tema, ali i ona o kojoj često slušamo loše vijesti i još gora predviđanja za budućnosti. Onima kojima je do stalo do ekologije, a posebno mladima, takve vijesti često izazovu osjećaje tjeskobe i nemoći. Stoga, kako bismo započeli dijalog o toj temi i pokazali da razloga za optimizam imamo napretek, pokrenuli smo projekt ekoLucija 101: Uvod u ekološku revoluciju. Partneri projekta su Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Na sam Dan planeta Zemlje, 22. travnja, održali smo istoimenu video konferenciju kojom smo ugostili partnere i prijatelje projekta, zanimljive stručnjake koji su govorili o dobrim primjerima iz prakse i budućnosti koja nas čeka ako klimatske izazove shvatimo ozbiljno.

‘Mladi su jako bitni u rješavanju klimatskih izazova’

Na online konferenciji ekoLucija 101: Uvod u ekološku revoluciju gostovao je Tomislav Gelo, profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu | foto: srednja.hr

Prvi gost konferencije je izv. prof. dr. sc. Tomislav Gelo, profesor s Ekonomskog fakulteta Zagreb i voditelj stručnog diplomskog studija Ekonomije energije i okoliša. Profesor Gelo predaje na kolegijima Osnove energetike, Osnove energetskog tržišta, Tržište energenata te Tržište električne energije, a o održivosti je govorio iz ekonomske perspektive. Ekološka kriza koju danas imamo, ispričao je profesor, nazirala se još sedamdesetih godina prošlog stoljeća i do nje nas je doveo konzumerizam. Željeli smo bolji standard, veće plaće, viši bruto domaći proizvod. Sve to je dovelo do veće energetske potrošnje i viših razina stakleničkih plinova u atmosferi.

Izdvojeni članak

Profesor EFZG-a objasnio koja radna mjesta su budućnost: ‘Za njima je svaki dan sve veća potreba’

– Mladi su osjetljiviji na ovu temu, ali od mladih se to i očekuje. Stariji su nas doveli u tu poziciju, ona je posljedica njihova nedjelovanja. Mladi su, stoga, jako bitni da podignu glas i kažu koji su problemi, a to utječe i na sve ostale. Na taj način ne mijenjamo samo društvo, već i same sebe, istaknuo je Gelo.

Možemo li smanjiti emisiju stakleničkih plinova i riješiti izazove klimatskih promjena, bez da zaustavimo gospodarski rast? Odgovor na to pitanje, ali i brojna druga, pogledajte u videu konferencije.

Kako će klimatske promjene utjecati na naše zdravlje?

Na online konferenciji ekoLucija 101: Uvod u ekološku revoluciju gostovala je Dubravka Vitali Čepo, profesorica s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta | foto: srednja.hr

Konferencija ekoLucija 101 je ugostila i izvanrednu profesoricu te predstojnicu Zavoda za kemiju prehrane pri Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, prof. dr. sc. Dubravku Vitali Čepo. Profesorica je, između ostalog, inicijatorica i predavačica na kolegiju ‘Klimatske promjene i zdravlje’. Na konferenciji nam je ispričala više o tome kako i zašto je taj kolegij nastao te zašto je studentima iznimno važan. Klimatske promjene, naime, utječu na promjene u okolišu, koje zauzvrat utječu na promjene u ljudskom zdravlju.

Izdvojeni članak

[VIDEO] Profesorica o klimatskim promjenama: Učenici o tome više znaju nego odrasli

– Studenti će učiti kako konkretno klimatske promjene utječu na zdravlje ljudi i što mi u kontekstu adaptacije u klimatskim promjenama unutar zdravstvenog sustava moramo poduzimati kako bismo ih minimalizirali. Naravno, znamo da moramo zaustavljati klimatske promjene, ali danas znamo da će nam temperatura sigurno narasti do kraja stoljeća 1,5 ili čak 2 stupnja i moramo predvidjeti kako će to utjecati na zdravlje cijele populacije, rekla je profesorica Vitali Čepo.

Profesorica Vitali Čepo ima bogato iskustvo poučavanja o važnosti održivog djelovanja – o tome je educirala sve od djece vrtićkog uzrasta do političara. Djeca i mladi su u području znanja o klimatskim promjenama puno bolji od odraslih i s njima puno lakše raditi, istaknula je. Zašto je važno učiti o klimatskim promjenama te kako svatko od nas može organizirati aktivnosti učenja o toj temi u našoj školi ili učionici, pogledajte u videu.

Činimo li dovoljno po pitanju biciklizma?

Na online konferenciji ekoLucija 101: Uvod u ekološku revoluciju gostovao je Janko Večerina, predsjednik Sindikata biciklista | foto: srednja.hr

Biciklizam, posebno u urbanim sredinama, je učinkovit i jednostavan način da doprinesemo postizanju ciljeva održivosti. Više biciklističkog prometa znači manje automobilskog, što smanjuje količinu stakleničkih plinova u atmosferi i direktno doprinosi rješavanju problema klimatskih promjena. Jedan od gostiju na našoj online konferenciji, stoga, je bio i Janko Večerina, predsjednik Sindikata biciklista. Riječ je o udruzi koja aktivno radi na zaštiti prava biciklista. Svojim akcijama upozoravaju na propuste i probleme na koje biciklisti nailaze, a često surađuju i s tvrtkama, ustanovama i institucijama po pitanju popularizacije biciklizma i sigurne vožnje.

Izdvojeni članak

Sindikat biciklista objašnjava: Kako najbolje parkirati bicikl?

– Slike koje prikazuju stanje prije i poslije intervencije u biciklističku infrastrukturu u nekim europskim zemljama izgledaju stvarno super. Uglavnom se prikazuju slike Amsterdama ili Kopenhagena, zato ja na svojim predavanjima uvijek prikazujem slike Zagreba, kako je izgledao Trg bana Jelačića 1960-ih ili 1970-ih, a kako izgleda danas. Kome se više sviđa Trg kad je bio ogromno parkiralište? Ili zadnje povećanje pješačke zone je Europski trg! Tamo su do 2013. vozili auti, a danas se skoro više nitko toga ne sjeća. Danas tamo mogu proći taksiji i dostavne službe, ali je namijenjeno pješacima. I na kraju tu nitko nije izgubio, rekao je Večerina komentirajući kako male promjene u gradovima i pretvaranje pješačkih zona donosi puno dobrobiti za same stanovnike.

O važnosti ulaganja u biciklističku infrastrukturu, prednostima koje nam to donosi, ali i aktualnim izazovima s kojima se susreću biciklisti, pogledajte u videu.

Najbolji osnovnoškolski ekoprojekt provela škola iz Koprivnice

Osnovna škola Braća Radić iz Koprivnice naša je prva osnovna škola ekoLucionar! | Foto: OŠ Braća Radić, Koprivnica

Važan segment naše prve ekološke konferencije bila je i dodjela priznanja najboljim ekoprojektima koje su hrvatske škole provodile protekle godine – to su naše prve škole ekoLucionari! Na natječaj smo zaprimili ukupno 40 prijava, a u velikoj konkurenciji zanimljivih i korisnih školskih projekata, dodjelili smo priznanje najboljima u kategoriji osnovne i srednje škole. Dobitnik priznanja za najbolji školski ekoprojekt u kategoriji osnovnih škola je Osnovna škola Braća Radić iz Koprivnice, a priznanje su osvojili za niz projekata kojima su spojili nastavu iz likovne kulture i poučavanje o važnosti održivosti.

Učenici su u sklopu nastave iz likovne kulture, pod vodstvom nastavnice Sanje Pakasin, koristili otpadni materijal i od njega izrađivali različite korisne i umjetničke instalacije. Izradili su, primjerice, policu za učionicu kojoj je bila potrebna, umjetničku instalaciju Zimska idila te lik Orašara visok 170 cm. Koristeći tehniku stop animacije, kreirali su video na temu prirode, poljoprivrede i savjeta za održivi život. Konkurencija u kategoriji osnovnih škola bila je velika, no Osnovna škola Braća Radić iz Koprivnice nas je osvojila svojom prezentacijom i rezultatima. Učenici su kroz likovnu umjetnost učili o mogućnostima i načinima recikliranja. Naučili su korištenim predmetima udahnuti novi život, dati im novu vrijednost, što će sigurno ponijeti sa sobom kroz život. Nastavnica je sustavnim radom s učenicima isticala važnost održivosti, a tu im je temu približila na njima razumljiv način.

Čestitamo školi, nastavnici i učenicima Osnovne škole Braće Radić! Ispod pogledajte video o stvaranju zimske instalacije na kojoj su učenici radili čak mjesec i pol dana.

Učenici Industrijske škole iz Zagreba proveli najbolji srednjoškolski ekoprojekt

Industrijska škola Zagreb naša je prva srednja škola ekoLucionar! | Foto: Industrijska škola Zagreb

Dobitnik priznanja za najbolji školski ekoprojekt u kategoriji srednjih škola je Industrijska strojarska škola Zagreb. Priznanje su osvojili za projekt izrade drobilice za plastiku i ekoprivjesaka od reciklirane plastike. Učenici ove škole su osmislili i izradili drobilicu kojom su od prikupljenog plastičnog otpada proizveli granulat potreban za proizvodnju recikliranih plastičnih predmeta. U projekt su uključili druge ustanove iz svoje okolice. U prikupljanje plastičnog otpada, njegovom usitnjavanju, topljenju te ulijevanju u kalupe kako bi se izradili eko-privjesci, bila su uključena djeca u Zagrebu od vrtićke do srednjoškolske dobi i to iz Dječjeg vrtića ‘Radost’, Osnovne škole ‘Žuti brijeg’ te Učeničkog doma Ivana Mažuranića.

U velikoj konkurenciji srednjoškolskih ekoprojekata, Industrijska škola Zagreb nas je osvojila svojim jedinstvenim projektom. Otišli su korak dalje od odvajanja otpada te svojim učenicima konkretno pokazali kako unutar svoje industrije mogu napraviti pozitivan pomak naprijed. U projekt su uključili lokalnu zajednicu i tako proširili svoj utjecaj. Čestitamo učenicima Industrijske škole Zagreb te voditeljima ovog projekta: Kristinka Lemaić, voditeljici praktične nastave te Josipu Filić, nastavniku strojarske skupine nastavnih predmeta. Ispod pogledajte video kojeg su učenici i voditelji projekta izradili kako bi prikazali rezultate svog projekta.


Projekt ekoLucija 101: Uvod u ekološku revoluciju provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Ako želite redovno primati specijalizirane vijesti iz svijeta obrazovanja s portala srednja.hr, pretplatite se na naš newsletter ispunjavanjem obrasca dostupnog ovdje.