Ovako ćemo živjeti 2050. godine ako poslušamo do sada najozbiljnije upozorenje klimatskih znanstvenika
Najnovije klimatsko izvješće UN-a donijelo je crne prognoze za budućnost: potapanje obalnih gradova, toplinske udare, nestašice vode… Ipak, razloga za optimizam imamo. Nije kasno za uvođenje promjena koje će ublažiti negativne učinke klimatskih promjena. Aktivizam pojedinaca je važan no potrebno nam je djelovanje na razini kolektiva. Istražili smo što države Europe čine po tom pitanju i kakvu budućnost možemo očekivati ako budu uspješne.
Kako bismo mogli živjeti već sredinom stoljeća ako poslušamo znanstvenike i izbjegnemo klimatsku krizu? Istražili smo | Foto: Unsplash
Početkom travnja izašlo je najnovije klimatsko izvješće Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) Ujedinjenih naroda. Riječ je o najvažnijem dokumentu koji predstavlja rezultate istraživanja klimatskih promjena. Na njemu je radilo stotine vodećih znanstvenika svijeta, a odobrilo ga je čak 195 država. Poruka koju izvješće jednoglasno šalje je jasna: nalazimo se na važnom raskrižju. Ne odlučimo li djelovati odmah, poručio je UN, znanstvenici očekuju potapanje nekih većih obalnih gradova, toplinske udare i oluje bez presedana, globalne nestašice vode te izumiranje brojnih vrsta biljaka i životinja.
Njihova predviđanja nisu fikcija niti pretjerivanje, priopćili su iz UN-a, dodajući kako optimizam budi činjenica da su mnoge zemlje već poduzele potrebne radnje kako bi spriječile daljnje klimatske promjene. Jedno je sigurno: ovo je još jedna u nizu loših vijesti o klimatskim promjenama. Činjenica je da možemo pročitati ograničenu količinu loših vijesti prije nego što izgubimo nadu u bolje sutra. Budući da od održivosti ne smijemo odustati, započeli smo projekt ekoLucija 101: Uvod u ekološku revoluciju.
Bolja budućnost je moguća
Projektom u isto vrijeme želimo osvijestiti utjecaj crnih prognoza na mentalno zdravlje naših čitatelja, ali i naglasiti dobre primjere iz prakse. Održivi razvoj je razlog za optimizam, a upravo je to osjećaj koji želimo da bude osnovna asocijacija kada se razgovara o ekološkim temama. Zbog toga smo, u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, partnerom projekta, istražili plan na koji su se obvezale sve članice Europske unije (EU), kojim se već sada zajednički borimo za bolju budućnost.
Riječ je o Europskom zelenom planu, glavnoj strategiji razvoja EU koje dokazuje da rješenja postoje, dostupna su i učinkovita, a najvažnije od svega – nisu nedostižna. Činjenica da se u tom pitanju slažu sve zemlje Unije razlog je za optimizam. Evo, dakle, kakvu budućnost možemo očekivati u Europi i što će se poduzeti da se ona ostvari.
1. Nula emisija stakleničkih plinova do 2050. godine
Rast količine stakleničkih plinova u atmosferi jedan je od najvećih pokretača klimatskih promjena. Zbog toga, ključno je smanjiti količinu tih plinova koje proizvodimo, a koje su, trenutno, na najvišoj razini unazad dva milijuna godina. Sve članice EU obvezale su se smanjiti emisije štetnih plinova za 55 % (u odnosu na razine iz 1990.) do 2030. godine. Do 2050. godine, te emisije bi trebale biti na neto nuli, što znači da nestaju iz atmosfere jednakom brzinom kojom se i proizvode.
Što ćemo time dobiti i kako će, ako uspijemo, izgledati život 2050. godine? Prije svega, imat ćemo puno više novih radnih mjesta na zelenim poslovima, što znači i gospodarski rast, inovacije i ulaganja. Nećemo morati uvoziti skupu energiju jer ćemo proizvoditi čistu energiju unutar Europe. Nestat će i energentsko siromaštvo, odnosno svi građani će si moći priuštiti grijanje, hlađenje, mobilnost i energiju. Ukratko, živjet ćemo zdravije i bolje.
Električni automobili su budućnost | Foto: Unsplash
2. Vozit ćemo električna vozila i imat ćemo čišća goriva
Promet je jedan od najvećih izvora stakleničkih plinova, stoga tu možemo očekivati najveće promjene. Prema Zelenom planu, do 2030. godine će se upola smanjiti emisije iz automobila, a nova vozila će od 2035. godine neće uopće proizvoditi štetne emisije. Kako bismo to postigli, vozit ćemo puno više električnih vozila. Imat ćemo više postaja za punjenje električnih automobila, a vozila ćemo puniti kraće i voziti duže. Ove će se promjene odraziti i na sve ostale vrste prometa, ne samo na osobna vozila.
3. Nova izgradnja i poslovi u sektoru građevine
Domovi u kojima stanujemo morat će također postati energetski učinkoviti. Zbog toga bi se, prema Europskom zelenom planu, do 2030. godine moglo obnoviti čak 35 milijuna zgrada u Europi. EU je osigurala fond od 72.2 milijarde eura tijekom idućih 7 godina za obnovu domova i drugu pomoć ljudima koji budu pogođeni klimatskim promjenama. Obnavljat će se i javne zgrade kako bi bile energetski učinkovitije.
Osim toga, veće korištenje energije iz obnovljivih izvora stvorit će 160 tisuća novih zelenih radnih mjesta u građevinskom sektoru. Ova mjesta će biti lokalna, stoga nećemo morati odlaziti u druge zemlje zbog posla, a bit će i dobro plaćena.
4. Puno više energije će dolaziti iz obnovljivih izvora
Udio energije koji će dolaziti iz obnovljivih izvora (vjetar, sunce, voda…) povećat će se na 40 %. U industriji će se više koristiti energija dobivena iz vodika, a ukupno ćemo koristiti puno manje energije nego što je to slučaj danas. Za korištenje održive energije ćemo dobivati odgovarajuće poticaje od države.
U budućnosti će sve više energije dolaziti iz obnovljivih izvora | Foto: Pexels
5. Imat ćemo više šuma i drugih prirodnih blaga
Najbrže i najjeftinije rješenje koje trenutno imamo za uklanjanje štetnih plinova iz atmosfere je zapravo poprilično jednostavno, a doprinijet će i zdravijem i boljem životu svih nas. Riječ je o obnovi šuma, tala, močvarnih zemljišta i tresetišta. Obnovom prirode očuvat ćemo bioraznolikost našeg kontinenta i pomoći biljnom i životinjskom svijetu. U bliskoj budućnosti ćemo imati i zakon koji će spriječiti neodrživu sječu šuma i zaštititi područja koja su važna zbog njihove bioraznolikosti.
6. Članice EU će više surađivati i razvijati dobre odnose
Europski zeleni plan lijep je primjer međunarodne, ali i globalne suradnje, koji pokazuje da možemo postići puno toga djelujući ujedinjeno. Iako nije nimalo lak zadatak postići dogovor između 27 država članica, po pitanju klimatskih promjena smo to uspjeli. Zajedničkim ulaganjem u razvoj tehnologije za energiju iz obnovljivih izvora stvorit ćemo mnoga nova radna mjesta te postići ekonomski rast, a od toga će koristi imati čitav svijet.
Projekt ekoLucija 101: Uvod u ekološku revoluciju provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Ako želite redovno primati specijalizirane vijesti iz svijeta obrazovanja s portala srednja.hr, pretplatite se na naš newsletter ispunjavanjem obrasca dostupnog ovdje.
Tražimo najbolji školski ekoprojekt! Prijavite se putem obrasca ispod:
