Razvrstavate otpad? Donosimo popis artikala koje često krivo odlažemo
Znate li gdje odvojiti tube paste za zube, maskare ili ruža? U koju kantu biste bacili celofan? Oko razdvajanja ovih, ali i nekih drugih predmeta koje često koristimo u kućanstvima smo imali dileme, stoga smo se javili Zagrebačkom Holdingu kako bismo dobili točne informacije o tome gdje ih odložiti, a ovim se pravilima mogu voditi svi koji žive na području grada Zagreba.
U Hrvatskoj, ali i cijeloj Europskoj uniji se svake godine proizvedu ogromne količine hrane, kozmetike, tekstila, elektronike i svih ostalih potrepština koje nam trebaju u svakodnevnom životu. Nakon što ih iskoristimo, velik dio tih proizvoda završava na odlagalištima otpada gdje onečišćuju okoliš, a u konačnici i štete ljudskom zdravlju.
Prema najnovijim podacima, u Europskoj uniji se reciklira 49 % otpada kojeg proizvedemo u kućanstvima. Hrvatska, s druge strane, reciklira ispodprosječno malo otpada u odnosu na EU, tek nešto više od 30 %. Taj postotak raste iz godine u godinu, a za to je velikim dijelom zaslužna politika gospodarenja otpadom Europske unije.
Evo kako u EU smanjujemo otpad
U Europskoj uniji potiče se, primjerice, korištenje proizvoda koliko god je dugo moguće. Nedavno je tako usvojena direktiva koja će svim građanima donijeti jeftiniji popravak kućanskih i drugih uređaja. Riječ je o direktivi o pravu na popravak koja nalaže proizvođačima da uređaje poprave i nakon isteka jamstvenog roka, a građanima koji popravljaju uređaje daje financijske poticaje.
Nedavno smo pisali i o novoj direktivi koja će smanjiti otpad od ambalaža. Njen je cilj smanjiti otpad od ambalaža proizvoda za 15 % do 2040. godine. Uz to, tu je i predstojeća zabrana određenih vrsta jednokratne plastične ambalaže, poput ambalaže za svježe voće i povrće, pojedinačna pakiranja začina, umaka, vrhnja za kavu, šećer i putna pakiranja za toaletne proizvode. Ova odluka stupa na snagu 1. siječnja 2030. godine.
Uz sve to, tu su i politike Europske unije koje se tiču recikliranja. Danas su second-hand trgovine i centri za ponovnu upotrebu brojniji no ikad, biootpad se pretvara u bioplin i gnovijo, a metali iz elektroničkog otpada ponovo se koriste u novim uređajima.
Kako točno reciklirati?
Da bismo to sve mogli, ipak, potrebno je reciklirati. U Hrvatskoj su za odvoz i sortiranje otpada zaduženi gradovi koji propisuju točna pravila oko odlaganja otpada. Propisuju što sve stavljamo u kante za papir, plastiku i metal ili miješani otpad, no ta se pravila ponekad razlikuju od grada do grada.
Imate li dvojbe oko odvajanja otpada, provjerite web stranicu mjesta u kojem stanujete jer ćete tamo pronaći najtočnije podatke. No, ne pronađete li informacije o onom što tražite, uvijek se možete javiti na e-mail adrese istaknute na tim web stranicama, a upravo to smo odlučili napraviti i mi.
Kako bismo razriješili neke dileme oko recikliranja, javili smo se Zagrebačkom Holdingu. Oni su nas uputili kako točno reciklirati proizvode koje često koristimo, a tim se uputama mogu voditi svi koji žive na području grada Zagreba. U nastavku prenosimo njihove odgovore.
Ekologija nam je važna i zbog toga smo po treći put pokrenuli projekt ekoLucija 101: Uvod u ekološku revoluciju. U sklopu njega nagrađujemo najblje eko-projekte škola. Kako biste se prijavili, ispunite ovaj obrazac, a sva pravila natječaja pronađite ovdje. Tražimo najbolje škole u pet kategorija, a dvije najbolje u ukupnom poretku nagrađujemo Hexapod robotima. Prijavite se i postanite naša iduća škola ekoLucionar!
Tube paste za zube: odvajaju li se kao i četkice za zube, na reciklažno dvorište?
Tube paste za zube potrebno je odložiti u reciklažno dvorište.
Tube maskare ili ruža: mogu li se odvojiti u plastiku ako ih dobro očistimo?
Tube maskare ili ruža koje su dobro očišćene potrebno je odložiti u reciklažno dvorište.
Celofan: na stranicama nekih komunalnih poduzeća piše da ide u žute spremnike, drugi traže da se odvaja u miješani otpad – kamo da ga stanovnici Zagreba odvajaju?
Plastificirani papir i celofan potrebno je odložiti u plavu ZG vrećicu za miješani komunalni otpad.
Višak kozmetičkih proizvoda (npr. puder, sjenila…): smiju li se, primjerice, izliti u umivaonik ili bismo ih trebali baciti u miješani otpad?
Višak kozmetičkih proizvoda potrebno je odložiti u reciklažno dvorište.
Boce pod tlakom (npr. dezodoransi) se trebaju odnijeti na reciklažno dvorište, ali možemo li ih baciti u žute spremnike ako smo sigurni da smo ih posve ispraznili?
Boce pod tlakom potrebno je odložiti u reciklažno dvorište.
Ogledala ne idu u staklo, već u glomazni otpad, ali što je s malim ogledalcima (koja dođu s npr. paletom sjenila)?
Mala ogledala potrebno je odložiti u reciklažno dvorište.
Projekt ekoLucija 101 provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) iz Zagreba i Stemi. Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
U sklopu projekta smo otvorili natječaj kojim nagrađujemo najbolje eko-projekte škola u Hrvatskoj. Odgovore na često postavljana pitanja o natječaju pročitajte ovdje, a prijavite se ispunjavanjem ovog obrasca.
Pravilnik natječaja ‘ekoLucija 101’ pročitajte ispod.