Stručnjak koji vodi energetsku transformaciju Hrvatske: ‘Istina se skriva iza velikih i teških riječi’
Neće se svi složiti oko njihovog konkretnog uzroka, no klimatske promjene su nepobitna stvarnost današnjeg društva. To nam je potvrdio i Julije Domac, ravnatelj REGEA-e, Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske. U našem studiju pričali smo o uzrocima klimatskih promjena, energetici, održivosti i zaštiti okoliša, ali i o djelovanju same energetske agencije. Domac, kojeg smo ugostili na našoj online konferenciji ekoLucija 101, nam je tako rekao da će dio naše planete uskoro postati nenastanjiv, ali i da postoje dokazi da je tome izrazito doprinio čovjek.
Julije Domac, ravnatelj REGEA-e, bio je prvi gost konferencije ekoLucija 101 | Foto: srednja.hr
Svakog 22. travnja u cijelom se svijetu obilježava Dan planeta Zemlje. Povodom tog dana, portal srednja.hr već tradicionalno obilježava online konferenciju ekoLucija 101: Uvod u ekološku revoluciju, koja se ove godine održala treći put. Prvi gost s kojim smo imali priliku razgovarati bio je Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).
Osim što je ravnatelj energetske agencije već četiri mandata zaredom, Domac je i dobitnik nagrade Zaklade ‘Hrvoje Požar’, koja se dodjeljuje za značajnu stručnu i znanstvenu djelatnost u razvitku energetike i njenu popularizaciju.
– Kolege i ja napravili smo jednu slikovnicu, odnosno priručnik za djecu i nastavnike. Zapravo je to na kraju ispao nekakav strip. I dan danas se nađe u školama. Lijepo je vidjeti da ta priča pobuđuje zanimanje, rekao je Domac.
U školstvu, edukaciji i popularizaciji znanosti treba pratiti novitete koji pristižu brzim tempom, pa tako i ažurirati materijale za učenje kako bi učenicima bili što bliži. Domac je istaknuo da se ovako kompleksne teme moraju moći jednostavno prikazati.
– Trebali smo se staviti u cipele te djece i pokušati im približiti nešto što je jako složeno, a opet iznimno važno. I najbitnije su stvari na kraju uvijek u životu jednostavne, a najteže teme moraju se moći pokazati jednostavno. Onog trenutka kada počnemo komplicirati, onda nešto krivo radimo, kazao je.
Što je zapravo energetika?
Domac je dodao i da se nekad te komplikacije, odnosno velike i teške riječi, koriste kako bi se sakrila istinita priča. Kaže i da se u energetici vrlo često skrivaju iza nekakvih formulacija i komplikacija kako ne bi rekli istinu, a ona je jednostavna i treba je se moći komunicirati. U tom tonu nastavio je i pri objašnjenju djelovanja REGEA-e, čiji puni naziv ‘Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske’ na prvu može djelovati vrlo apstraktno.
– Mi volimo reći da smo ‘tvornica rješenja‘. Mi smo ustanova, odnosno grupa zaposlenih ljudi koji nalaze rješenja kako obnoviti zgrade, planirati sunčane elektrane, kako uvesti novu tehnologiju i promijeniti način korištenja energije koji u Hrvatskoj još nije na onoj razini kako to rade najbolji u Europi. Mi smo grupa stručnjaka koji rade u tri ureda u Zagrebu, Karlovcu i nedaleko od Zaboka, te oni koji traže i nude rješenja kako da živimo u ljepšem okolišu, vrlo često i kroz europske projekte, pojasnio je Domac.
Energetika, koliko god izvana djelovala asptraktno, po njemu je zapravo suštinski jednostavna.
– Mi smo generacija koja koristi tablete i mobitele. Danas više nije pitanje ‘imaš li Wi-Fi?’, pitanje je ‘imaš li baterije?’. Grijanje, hlađenje, promet, kretanje, mobilnost – ničega nema bez energije. Nekada je energetika bila možda manje važna, neke stvari smo radili manualno, a neke stvari su radile i životinje. U današnjem je svijetu energetika ta koja utječe na društveni dohodak jedne zemlje, monetarnu stabilnost, devizne tečajeve… Važnost energetike je sve veća, poručio je Domac.
Julije Domac i Marko Matijević | Foto: srednja.hr
REGEA djeluje od 2008. godine, a osnovali su je Grad Zagreb i još tri županije, Zagrebačka, Karlovačka i Krapinsko-zagorska županija. Ravnatelj ove ustanove rekao je da su u početku prolazili ‘ispod radara’ te da su svi mislili da je to još jedan europski projekt od kojeg neće biti ništa.
– Danas kada pričamo, svi se zapravo čudimo kako je to došlo. Tada su kolege, stručnjaci i političari, mene uvjeravali da je nemoguće zapravo dobiti četiri takve županije, do sada uvijek različite političke opcije, da stanu iza jedne institucije. Naš primjer pokazuje da je i u jednoj Hrvatskoj moguće. Svake godine smo išli naprijed, dizali proračun, sve veće projekte radili, sve više ljudi zapošljavali. Danas zapošljavamo skoro 50 ljudi i nikad nije politika stala između struke i investicije, nismo radili nešto što ne vjerujemo. Ja se time ponosim, rekao je Domac.
Dodao je i kako je to koncept koji mora biti buduća hrvatska vizija osnovnog razvoja. Struka i znanje moraju odraditi svoj posao, a politika stvarati viziju i uvjete da se to dogodi, a ne obratno.
– Ne može politika voditi ni zdravstvo, ni energetiku, a ni školstvo jer oni za to zapravo nisu školovani, nisu obučeni i nemaju pojma kako to raditi. Ne može politika zapošljavati svoje podobne članove jer onda dobijete ljude koji ne znaju posao napraviti. Kod nas se još malo borimo oko toga da shvatimo što je posao politike, što je posao struke i kako to u državi treba funkcionirati, ali doći ćemo mi do toga, optimist je Domac.
Klimatske promjene su stvarnost
U političkom svijetu danas više nitko ne osporava klimatske promjene. One su stvarnost i događaju se, premda postoji debata oko njihovih pravih uzroka.
– Mislim da je definitivno svima jasno da se to događa. Jedino se možemo malo natezati i nadmudrivati oko uzroka i oko toga što trebamo napraviti. Imali smo nekidan temperaturu od 30 stupnjeva usred travnja, imamo ekstremna vremenska događanja konstantno i zapravo ne shvaćamo da se u našem mediteranskom bazenu zagrijavanje događa iznadprosječno, rekao je ravnatelj REGEA-e.
Potom je pojasnio da, kada pričamo o klimatskim promjenama, imamo globalni cilj da nam se temperatura ne digne za više od 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko doba. To bi, kaže, uzrokovalo ekstremne poremećaje u vremenu i suši, obradivosti zemlje i razini mora.
– To će uzrokovati jedan val migracija. Ljudi neće moći živjeti više tamo gdje žive, pa će seliti negdje drugdje. Ljudi, eto, moraju otići i onda ne pitaju po kojoj cijeni će se naseliti negdje drugdje jer nemaju izbora. U odnosu na taj 1,5 stupanj, kod nas u mediteranskom bazenu mi smo već na 2,2 stupnja, dakle mi smo već iznad tog nekog prosjeka, kazao je Domac.
‘Dio planeta će postati nenastanjiv’
Domac je dodao i da će klimatske promjene negdje biti male ili zanemarive, a negdje velike i da tu štetu neće svi jednako osjetiti. Tu, kaže, nastaju problemi.
– Problem su ti ekstremi, dio zemaljske kugle će postati nenastanjiv. Mi zapravo postajemo jedna toplija klima, grad Zagreb je primijenio klasifikaciju klime. Mi više nismo kontinentalna klima, rekao je.
Julije Domac, ravnatelj REGEA-e, bio je prvi gost konferencije ekoLucija 101 | Foto: srednja.hr
Objasnio je i da dio Zemljine površine u budućnosti više neće moći biti mjesto za ljudski život zbog temperaturnih promjena, a da će to imati bitne društvene posljedice.
– Dio oko ekvatora će postati nenastanjiv. Mi već sada vidimo probleme koje uzrokuju migracije, sad su to dijelom ekonomski, politički i nekakvi ratni sukobi. Međutim, doći ćemo do toga da taj dio neće biti nastanjiv i temperature će biti preveliki. Mi ćemo imati stotine milijuna ljudi koji se sele, koji traže sebi novi dom, novi prostor za život. Kako ćete ih zadržati? Pucati po njima, dići zidove, živjeti u zidovima, pitao se Domac.
Ravnatelj REGEA-e rekao je da u takvim problemima neki pate više, a neki manje i uvijek je priča da oni će najbogatiji živjeti u nekom izoliranom svemiru.
– Netko tko može platiti privatnu vojsku, taj će biti siguran. Međutim, takvih je malo i žalosno je da naše društvo ne razmišlja o toj pravednosti, o toj jednakosti, o tome da puno siromašnih pati najviše. Čini mi se da ta nejednakost u društvu zapravo postaje sve veća, a nadali smo se, barem u 21. stoljeću, da će biti manja, zaključio je.
‘Dokazano je da je čovjek pridonio klimatskim promjenama’
Veliko je pitanje na političkoj sceni koliko je za klimatske promjene odgovoran čovjek.
– Uvijek je priča takva da klima ima svoje nekakve cikluse i promjene. Nema u prirodi potpuno stacionarnog stanja gdje se ništa ne mijenja. Međutim, dokazano je mjerenjima, pokusima i modeliranjem da je čovjek znatno pridonio tome. Uz taj nekakav prirodni ciklus koji je neminovan, mi smo značajno povećali koncentraciju stakleničkih plinova, praktički smo oko Zemlje stvorili veliki staklenik, rekao je Domac.
Dodao je i da postoji način kako smanjiti emisiju tih plinova.
– Na sreću imamo i tehnologiju kojom to možemo smanjiti i imamo način kako smanjiti emisije u prometu i energetici. Dakle, to su dva glavna sektora na koja se može utjecati, a to i radimo. Dakle, taj nekakav trend se okreće, emisije ipak počinju padati, naročito u Europskoj uniji. Međutim, to očito neće biti dovoljno brzo da se potpuno izbjegne bilo kakav utjecaj klimatskih promjena, kazao je.
Ovako kompleksna tema sigurno otvara i puno teorija zavjera. Ravnatelj Domac istaknuo je da su one prisutne jer je naš svijet baziran na novcu.
– Nažalost, naš svijet nije baziran na brizi za opće dobro i ljude. Baziran je na novcu, to pokreće svijet u 21. stoljeću. Ogroman je novac povezan sa energetskim kompanijama koje su glavni uzročnik problema, kojima godina ili pet godina nekakvog zadržavanja poslovanja donosi ogromne količine novaca. Te ogromne količine novaca su, eto, neodoljive i za politiku, neodoljive i za one koje te novce posjeduju, koji onda će se vrlo rado upustiti u to da troše te novce na način da generiraju takvu zavjeru, unose nekakve lažne vijesti, zbunjuju priču, da zamagljuju naprosto kako bi još malo više zaradili. Sve je danas novac, zaključio je.
Julije Domac i Marko Matijević | Foto: srednja.hr
Zamjena jednog motornog vozila jednim električnim nije rješenje
Često se govori da je promet velik faktor u onečišćenju okoliša, budući da se koristi puno resursa i energije za bilo kakav oblik prometa, a osobito za cestovni. Danas svjedočimo velikoj tranziciji s motornih na električna vozila, no ravnatelj Domac nalaže da se ne bi trebali voditi politikom zamjene jednog benzinskog auta na jedan električni auto.
– Priču treba gledati na način da nije rješenje da mi mijenjamo jedan benzinski za jedan električni auto. To je onda opet ogromna količina vozila na cesti, zagušenje u prometu, ali i neracionalno razbacivanje resursa. Moj auto stoji iz parkiran ispred zgrade, vjerojatno 22 sata dnevno, vjerojatno je tako i kod drugih ljudi. Mi imamo preveliku količinu tih vozila, imamo krivi koncept da se jedna osoba vozi u jednom autu kratko vrijeme, poručio je Domac.
Ravnatelj REGEA-e pritom je istaknuo da moramo organizirati gradove na način da možemo biciklirati, pješačiti i koristiti javni gradski prijevoz.
– Jako je važno smanjiti količinu vozila jer ovo što sada imamo je jedna neprirodna anomalija. Mi smo u slijepom crijevu, mi smo krivo skrenuli u jednom času i gomilamo te aute koji su postali statusni simbol. Nekad su auti bili manji, danas svi voze terence jer je to jako sad štosno. Sustav vrijednosti je postao kriv, nije dobro da je mjerilo vrijednosti nekoga koliko velik auto ima. Ako se izvučemo iz toga, onda ćemo pričati o tehnologijama. Za sada smo mi naprosto u krivom smjeru.
Kako će biti 2050. godine?
Julije Domac rekao je da postoje dva scenarija Hrvatske 2050. godine, jedan je optimističan, a drugi pesimističan. U pozitivnom scenariju, Republika Hrvatska je potpuno energetski neovisna, većina krovova ima sunčane elektrane i grijemo se na obnovljive izvore energije.
– Mi smo zapravo jedna bogata nacija jer imamo obilje sunca, vjetra, voda i šuma. Ne postoji razlog da ne budemo jedna bogata i razvijena nacija, ali ne u smislu kao što je to sada, da imamo nekakvu ekstremnu apartmanizaciju, rekao je Domac.
O negativnom scenariju, pak, nije htio pričati, u nadi da će pozitivna varijanta ipak prevladati.
Cijeli razgovor s Julijem Domcem pogledajte u videu ispod. Više o konferenciji i našim gostima možete pročitati u ovom tekstu.
Projekt ekoLucija 101 provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) iz Zagreba i Stemi. Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
U sklopu projekta smo otvorili natječaj kojim nagrađujemo najbolje eko-projekte škola u Hrvatskoj. Odgovore na često postavljana pitanja o natječaju pročitajte ovdje, a prijavite se ispunjavanjem ovog obrasca.
Pravilnik natječaja ‘ekoLucija 101’ pročitajte ispod.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
