Uskoro bismo mogli letjeti u električnim avionima: Eurozastupnica nam je ispričala više
O električnim automobilima, ali i avionima, njihovim prednostima i problemima, te drugim važnim mjerama koje Europska unija poduzima da bi postala klimatski neutralna do 2050. godine, razgovarali smo sa Sunčanom Glavak, zastupnicom u Europskom parlamentu. Ugostili smo ju na online konferenciji ekoLucija 101: Uvod u ekološku revoluciju. Održali smo ju ususret Danu planeta Zemlje koji se obilježava posvuda u svijetu 22. travnja.
Online konferencija ekoLucija 101: Uvod u ekološku revoluciju ugostila je Sunčanu Glavak, zastupnicu u Europskom parlamentu. Budući da smo Dan planeta Zemlje željeli dodatno obilježiti na našem portalu, zastupnicu smo ugostili kako bismo čuli što sve Europska unija, pa tako i Hrvatska, čine po pitanju klimatskih promjena. Eurozastupnica je istaknula kako vjeruje da će Europska unija u tom pogledu biti svjetski predvodnik.
Da bi se to postiglo, moramo promijeniti način na koji koristimo prirodne resurse. Uz pitanja oko održive hrane, stanovanja i mobilnosti, eurozastupnica Glavak skrenula je pozornost na temu koja je jako važna, a to je tekstil.
– Otprilike svake godine se u Europska unija odbaci oko 5.8 milijuna tona tekstila. Trebamo znati i podatak da se u svijetu svake sekunde odlaže ili spaljuje pun kamion tekstilnih proizvoda. Na to pitanje moramo pronaći odgovor, o tome moramo razmišljati. Moramo biti svjesni da je recycle nešto što je užasno bitno u svakodnevnom životu, istaknula je zastupnica uz poziv da osvijestimo koliko odjeće kupujemo i je li to, možda, i više nego što nam je potrebno.
Kako riješiti problem zrakoplovnog sektora?
Pozitivno je što se oko klimatskih promjena danas slažu sve političke opcije. Različiti su njihovi pogledi, pri tome, oko toga kako te probleme riješiti. Riječ je o različitim nijansama, no konačni cilj je svima jasan, naglasila je Sunčana Glavak. Riječ je o kompleksnim problemima, a to najbolje oslikava pitanje zrakoplovnog sektora.
Električni automobili više nisu ništa novo. Dobro su rješenje jer proizvode manje štetnih ispušnih plinova koji utječu na klimu. Može li se isto postići i sa zrakoplovima? Znači li to da će avionske karte u budućnosti biti puno skuplje? Eurozastupnica Glavak je izvjestiteljica europskog parlamenta za izvještaj ETS Aviation koje se bavi baš tim temama, stoga nam je razjasnila cijelu dilemu.
– Pokušali smo pronaći najbolje načine kako bismo ispunili naše klimatske ciljeve, ali zaštitili i industriju, da uopće ne dođe do pitanja oko porasta cijene karata. Moguće rješenja je korištenje održivih zrakoplovnih goriva, čišćih goriva, koja nisu u potpunosti fosilna i imala bi znantno nižu emisiju. Tu ideju smo uspjeli implementirati u izvješće. Po našim procjenama, avionskim operaterima koji će koristiti ova čišća goriva bit će dostupne gotovo 2 milijarde eura u narednim godinama. Zrakoplovni sektor vrlo je zahtjevan zbog ograničenih mogućnosti i spefičnosti sektora. Zato je jedna od naših ideja da pokušamo usmjeriti financijska sredstva u sektor kako bismo potaknuli inovacije koje će dovesti do smanjanja emisija. Inovacije u formi, primjerice, aviona na vodikov pogon te razvoja električnih aviona, to je budućnost, rekla je zastupnica Glavak.
Od 2035. zabranjuje se prodaja auta na benzin i dizel u Europskoj uniji
Uz to, Europska unija će od 2035. godine zabraniti i kupovanje vozila na benzin i dizel. Svoja stara vozila ćemo nastaviti voziti, a bit će moguće kupiti i prodavati rabljene automobile s unutarnjim izgaranjem, objasnila je Glavak. No, ukupni trošak goriva i održavanja mogao bi porasti. Trenutno je najizglednije da ćemo u budućnosti voziti električna vozila, čime ćemo štedjeti i novac, jer je cijena energije za njih niža nego cijena benzina ili dizela.
– Problem s električnim automobilima je što baterija ne može izdržati veću kilometražu. Prije nismo imali ni dovoljno punionica, a punjenje se dugo čekalo. Smatram da proizvođačima moramo dati priliku da se usklade, a jednako tako i priliku ljudima da si mogu priuštiti električni automobil. Oni su u ovom trenutku skupi. Nova pravila bi trebala potaknuti veću konkurenciju na tržištu te ulaganja u inovacije, a to bi u konačnici trebalo smanjiti i cijenu. Moramo biti oprezni s prijelazom, ali doći će značajna promjena, istaknula je naša gošća.
‘Postoje i oni kojima klimatske dezinformacije odgovaraju’
Naposljetku, naša se gošća osvrnula i na velik broj dezinformacija koje kolaju o klimatskim promjenama. Jedan od najčešćih mitova s kojima se susrećemo jest onaj da se klima stalno mijenja, pa su i promjene danas prirodne. Moramo se suočiti s utjecajem koje je čovječanstvo imalo na klimu, ali sve češće poplave, suše, požari, toplinski valovi i druge prirodne katastrofe otežavaju negiranje klimatskih promjena, rekla je eurozastupnica.
– Sve više se koristi taktika ometanja i odgađanja kako bi se djelovanje po pitanju klimatskih promjena odgodilo. Nemojte smetnuti s uma da postoje i oni kojima klimatske dezinformacije odgovaraju. Zato ih oni i guraju u javni prostor. No, suptilniji narativi, koji ne poriču postojanje klimatskih promjena već umjesto toga napadaju mjere za borbu protiv klimatske krize, jako su štetni. Oni dovode u pitanje i poštenje klimatskih znanstvenika, optužuju tradicionalne medije da šire paniku. Dezinformacije vezane uz klimu najčešće se šire na Internetu, na društvenim mrežama, izazivaju polarizirajuće stavove, naglasila je zastupnica Glavak.
Poručila je kako su mlađi naraštaji puno manje skloni vjerovati u dezinformacije, jer su klimatske promjene njihova stvarnost. Cijelo gostovanje Sunčane Glavak iz Europskog parlamenta pogledajte u videu dostupnom ispod. Više o konferenciji i našim gostima možete pročitati u ovom tekstu.
Projekt ekoLucija 101 provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su tvrtka Stemi i Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Sve vijesti o projektu pratite u rubrici ekoLucija 101. U sklopu projekta smo organizirali i natječaj za najbolji školski eko-projekt, a dobitnike smo proglasili na online konferenciji koja se održala 21. travnja na našem YouTube kanalu i TikTok profilu.