[VIDEO] Kako uvesti Klimatski kolaž u škole? ‘Cilj je educirati nastavnike koji to znanje prenose učenicima’
Na našoj konferenciji ekoLucija 101 mogli ste čuti sve o Klimatskom kolažu od strane profesorice Dubravke Vitali Čepo koja, između ostalog, predaje i kolegij ‘Klimatske promjene i zdravlje’ na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Kao jedna od voditeljica projekta ‘Klimatski kolaž’, objasnila je kako se u svakoj školi može održati radionica i tako više naučiti o klimatskim promjenama, no cilj nije radionice održati učenicima, već nastavnicima i tako stvarati mrežu koja bi to znanje onda prenosila mladima, ali koje bi škole mogle međusobno razmjenjivati.
Foto: Pexels
Profesorica Dubravka Vitali Čepo s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu bila je gošća na našoj prvoj online konferenciji povodom Dana planeta Zemlje, ekoLucija 101. Govorili smo o ekologiji i klimatskim promjenama te što možemo u obrazovanju napraviti kako bi se o toj temi više i kvalitetnije razgovaralo. Upravo nam je profesorica Vitali Čepo dala pregršt savjeta, posebice jer je ove godine uvela kolegij ‘Klimatske promjene i zdravlje‘ gdje se koristi alatom za učenike srednjih škola.
Klimatski kolaž – što, kako i zašto?
Taj alat se zove Klimatski kolaž te se doslovno radi o pravom kolažu kojega treba složiti. No, za njegovo slaganje potrebno je dobro znanje iz biologije, fizike i kemije jer se preko uzročno-posljedičnih veza između kartica kolaža dolazi do jednog sveobuhvatnog mozaika o tome kako je čovjek utjecao na klimu, što je sve izazvalo velike klimatske promjene kojima danas svjedočimo te na kraju koje posljedice zbog toga očekuju čovjeka.
Profesorica nam je ispričala kako se Klimatski kolaž najčešće provodi u srednjim školama i to upravo učenicima te je objasnila kako svaka škola može vrlo lako organizirati radionicu Klimatskog kolaža.
– Postoji Facebook stranica Klimatskog kolaža, na stranicama Udruge Tatavaka, mogu se javiti Znanstvenicima za klimu, mi smo svi na Facebooku i imamo svoje web stranice i svi sudjelujemo o tome. Oni su donijeli Klimatski kolaž u Hrvatsku i mi danas imamo jednu bazu voditelja u različitim gradovima diljem zemlje i do sada smo educirali oko 1.500 ljudi. Dovoljno je poslati mail, rekla je profesorica Vitali Čepo.
‘Poanta je da mi educiramo ljude u školama da oni onda to mogu sami provoditi’
Iako su učenici puno bolji u Klimatskom kolažu od većine odraslih, profesorica napominje kako nije cilj da drugi ljudi dolaze u škole, već da je plan educirati nastavnike koji bi onda, kada prođu radionice i postanu službeni voditelji Klimatskog kolaža, to znanje šire na učenike.
– Poanta je da se ne treba uvijek zvati nas da održimo tu edukaciju za učenike, nego da mi zapravo educiramo ljude u školama da oni onda to mogu sami provoditi. Da biste postali voditelji vi morate proći dvije radionice, ovu prvu inicijalnu i drugu namijenjenu baš za voditelje. Imamo divan primjer u Gimnaziji Matije Antuna Reljkovića u Vinkovcima, tamo zapravo velik dio nastavničkog kolektiva educiran i oni taj kolaž sustavno provode svake godine s velikim brojem učenika, poručila je profesorica.
Škola kao dobar primjer – Gimnazija Matije Antuna Reljkovića iz Vinkovaca
Dodala je kako je Klimatski kolaž koncipiran tako da se može uklopiti u svaki dio međupredmetne teme održivog razvoja koja postoji kao tema u srednjoškolskom obrazovanju.
– Stvarno ga se može primijeniti u okviru bilo kojeg predmeta. Tako da je u toj školi, Gimnaziji Matije Antuna Reljkovića, Klimatski kolaž zaživio i ti nastavnici educiraju jedni druge, a imamo čak i učenike već, tu jednu mladu generaciju voditelja klimatskog kolaža i onda oni educiraju svoje vršnjake. Baš je dobro prihvaćen alat od strane djece, zaključila je Vitali Čepo.
Cijelu konferenciju te još dva gosta, Tomislava Gelu s Ekonomskog fakulteta u Zagrebi i Janka Večerine iz Sindikata biciklista, možete pogledati na našem YouTube kanalu.
