Preko 1.000 studenata Ekonomskog faksa pobunilo se protiv uprave: Ne žele kolokvije uživo
Čak 1.200 studenata Ekonomskog fakulteta u Splitu potpisalo je peticiju protiv odluke o kontaktnom polaganju kolokvija idućeg tjedna. Obratili su se i nama s dopisom u kojem problematiziraju tu odluku uprave faksa tvrdeći da je na online ispitima prolaznost veća, a da faks od njihovih školarina želi zarađivati. Dekanica Maja Fredotović sve to demantira i objašnjava nam zašto je uprava Ekonomskog donijela takvu odluku o polaganju kolokvija.
Foto: Duje Kovačević, srednja.hr
Student Ekonomskog fakulteta u Splitu nezadovoljni su odlukom uprave prema kojoj će sve kolokvije u narednom periodu polagati – uživo.
Ne može nastava, ali mogu kolokviji
Ističu kako je nastava organizirana na način da svaki treći tjedan jedna grupa dolazi na faks, a čim se počelo pričati o kolokvijima, njih su šest do sedam stisnuli u tjedan dana, i sve će održavati uživo. To će, kako kažu, značiti i do 2.000 studenata na faksu u jednom tjednu. Koliko to nema smisla, ističe bivši predsjednik Studentskog zbora Ekonomskog i jedan od članova studentske inicijative Tomislav Milošević, govori i odluka rektora splitskog sveučilišta Dragana Ljutića.
Naime, rektor ne može donijeti direktnu odluku o tome koliko će kolokvija biti na pojedinom faksu na Sveučilištu, no prije dva dana donio je preporuku u kojoj moli fakultete da ne organiziraju više od dva kolokvija u tjednu, ako se održavaju uživo. Milošević nam kaže da studenti već mjesecima nisu dio tijela koje donose odluke na fakultetu pa ih se, zapravo, ništa nije ni pitalo. Odluka je donesena mimo njih.
– Moram napomenut kako studenti ne traže snižavanje kriterija za polaganje predmeta niti odgodu istih za nekoliko tjedana, već samo pošten i ravnopravan način studiranja, kakav je omogućen na svim drugim sastavnicama Sveučilišta u Splitu. Studenti žele mogućnost pripreme za pristupanje provjeri znanja, što nikako nije moguće s pisanjem minimalno jedne provjere znanja u danu. Posebice u trenutnim uvjetima studiranja, života, ali i epidemiološkim situacijama. Samo produžavanje vremena polaganja kolokvija/provjera znanja za svega nekoliko dana bi omogućila studentima adekvatnu pripremu za provjere, što ranije nije bilo u potpunosti moguće zbog raznih dodatnih zadataka koje van samog predavanja moraju učiniti kako bi uopće mogli pristupiti provjeri, rekao nam je.
Milošević dodaje i kako se postavlja pitanja oko studenata koji su zaraženi ili u izolaciji jer se čini da zbog svog zdravstvenog stanja neće imati ista prava kao drugi studenti.
Pokrenuli peticiju i skupili više od 1.200 potpisa
Nezadovoljni odlukom, Milošević i kolegica okupili su nezadovoljne studente i u manje od 24 sata uspjeli skupiti 1.200 potpisa protiv ovakvog načina održavanja kolokvija. Da stavimo stvari u kontekst, Ekonomski ističe da se kod njih ukupno obrazuje oko 3.000 studenata, što znači da je ovom peticijom gotovo polovina studenata ustala protiv odluka uprave.
– U ime više od 1200 studenata Ekonomskog fakulteta molim Vas za pomoć kako bi se glas studenata čuo. Od početka pandemije COVID-19 studenti nemaju nikakvu dodatnu financijsku pomoć, kao niti mogućnost za normalnim radom kako bi si pokrili troškove studiranja uslijed iznimno malog broja otvorenih oglasa za zapošljavanje studenata. Smatramo kako je svladavanje zahtjevnog gradiva fakultetskih kolegija putem različitih online platformi bilo više nego dovoljno za stvaranje velikog pritiska i stresa, rekao je.
Milošević naglašava kako ne može dopustiti da se studentima na Ekonomskom fakultetu još onemogući i posljednja stvar, a to je pravedan način studiranja.
Dekanica objasnila odluku
Kontaktirali smo dekanicu Ekonomskog Maju Fredotović koja nam je rekla da su kolokvije uživo organizirali upravo prema odlukama Vlade i važećim epidemiološkim preporukama. Nadležni stožeri, kaže, nisu propisali mjere po kojima se nastava i nastavne aktivnosti ne izvode uživo, a sukladno ranijim preporukama Zavoda za javno zdravstvo pisane provjere znanja moraju se, ističe dekanica, provoditi fizički u prostorima faksa.
– Napominjem da bi, svako drugačije postupanje – opet se pozivajući na navedenu Odluku i preporuke, a vodeći računa i o važećim zakonskim propisima – moglo dovesti u pitanje pravnu ispravnost i važenje diploma koje će studenti dobiti na kraju studija, kazala nam je.
Broj sjedećih mjesta u predavaonama, u što su isključene dvorane i vijećnice koje se nalaze na istom katu gdje su uredi zaposlenika, sukladno epidemiološkim preporukama iznosi 363. Toliko studenata u jednom trenutku može biti nazočno na faksu koji broji 11.000 kvadratnih metara površine.
– Redovita nastava u ovom semestru organizirana je na način da se, u pravilu, predavanja izvode u virtualnom okruženju uz potporu informatičkih alata, dok se vježbe izvode uživo. Pri tome, manje studijske grupe mogu na vježbama prisustvovati svaki tjedan, u pravilu student dolazi na vježbe svako drugi tjedan, a tek iznimno, radi se o 7 kolegija na raznim studijima svaki 3. tjedan. Svi materijali dostupni su, kao i dodatne konzultacije nastavnika, preko Moodle platforme. Dodatno povećanje broj grupa vježbi jednostavno nije moguće, s obzirom na postojeće prostorno i kadrovske kapacitete i važeće mjere, istaknula je dekanica.
S obzirom na raspoloživi broj sjedećih mjesta i važeće mjere, dodaje dekanica, nije moguće istodobno izvoditi i redovitu nastavu i provoditi ispite uživo. Stoga je faks donio odluku da se u svakom semestru tijekom dva tjedna, točno na pola i na kraju semestra, ne izvodi nastava, nego organiziraju pisane provjere znanja. I tako dolazimo do sljedećeg tjedna, koji studenti nazivaju tjednom kolokvija.
Studenti su se izjasnili hoće li pristupiti kolegiju
Studenti su se, tvrdi dekanica, izjasnili hoće li pristupiti pojedinim kolokvijima te je prema tome napravljen raspored. Komunicirali su, kaže, i sa Županijskim stožerom oko mjera koje će se pridržavati na faksu za vrijeme sljedećeg tjedna kolokvija. Dekanica nas uvjerava da ni u jednom trenutku na faksu istovremene neće biti više od 360 studenata, nešto manje od broja koliko ih smije biti s obzirom na epidemiološke preporuke, a bit će osigurano i potrebno vrijeme za čišćenje i dezinfekciju.
– Produljenje rokova za održavanje ovih provjera znanja, po dvije u semestru, značilo bi: ili povećanje broja tjedana za nastavu, uz pomicanje termina održavanja ispitnih rokova pri čemu dolazimo u problem nemogućnosti korištenja godišnjih odmora zaposlenika, što je suprotno važećim zakonskim aktima i kolektivnim ugovorima, ili pak ukidanje pojedinih ispitnih rokova, što sigurno nije u korist studenata, istaknula je dekanica Fredotović.
Osvrnula se i na čuđenje studenata oko fakultetske odluke o odgodi svečane promocije diplomanata. Studenti su se, podsjetimo, pitali kako to odgoda promocije za 150 ljudi, a na faks u tjedan dana može doći 2.000 ljudi pisati kolokvije. No, situacija je složenija.
– Promocija je svečani čin, u kojem osim studenata i nastavnika, sudjeluju o članovi obitelji, prijatelji i drugi gosti. Dosadašnje iskustvo nam govori da svaki promovent sa “sobom nosi” najmanje 2 gosta na promociji. Promocija se organizira isključivo u velikom amfiteatru koji inače broj 300 sjedećih mjesta , a u postojećim uvjetima 48. Dakle, jasno je da bi organizacija promocije značila da tom svečanom činu može istodobno nazočiti najviše 16 promovenata. Stoga smo zaključili, kako bismo zadržali i svečani ton i zadovoljstvo druženja promovenata i gostiju, općenito atmosferu događanja promocije, da odgađamo promociju za toplije dane, kada se nadamo da će se situacija vratiti u normalu, ili u najmanju ruku kada možemo organizirati promociju na otvorenom, istaknula je.
Komentirala je navod studenata da je isključivi cilj fakulteta veća zarada na studentima pa iz tog razloga ne žele organizirati provjere online jer je tako veća prolaznost. Kaže da to zasigurno nije istina.
– Ne ulazeći u razloge iz kojih su studenti tako sigurni da imaju veću prolaznost online, mogu samo kazati da Fakultetu sigurno nije cilj što veća zarada. S jedne strane, povećana uspješnost studenata povlači tek promjenu u strukturi financiranja – naime, fakultet za veći broj studenata zbog uspješnosti u prethodnoj akademskoj godini ostvaruje veće iznose iz Programskog ugovora za subvencioniranje troškova studiranja od MZO. Troškove snosi MZO, a ne student. S druge strane, Fakultet na sve načine koji mu stoji na raspolaganju potiče studentske aktivnosti, po čemu smo i međunarodno poznati i priznati, mislim na prestižnu EPAS akreditacija, koju imaju samo neki studiji u svijetu, a naši su jedini s tom akreditacijom koji se izvode na hrvatskom jeziku, od uspješnosti djelovanja Studentskog poduzetničkog inkubatora, društveno korisnog učenja, novčanih poticaja našim start-upovima, potpore za studentska natjecanja u struci, najbolji izvanredni studenti oslobađaju se plaćanja troškova školarine itd.
Poštujući našu misiju i vrijednosti, među rijetkim javnim institucijama nismo naplaćivali troškove zakupnina našim zakupoprimcima sve od ožujka ove godine, sudjelujemo u izradi studija razvoja za Grad Split i ranije za Aglomeraciju bez ikakve naknade, organiziramo, i s našim studentima, akcije prikupljanja pomoći za potrebite, i sl.
Štoviše, naglašava dekanica, faks odvaja značajan novac upravo od studentskih upisnina i školarina za financiranje studentskih projekata i aktivnosti te povećanja studentskog standarda na razini Sveučilišta.
– Ukratko, ni po definiciji javne ustanove, niti po stvarnom postupanju, zarada nije niti je bila, niti može biti primarni cilj Fakulteta, zaključuje.
