69 znanstvenika pisalo premijeru i ministru, kažu da se novim zakonom politika upliće u znanost

Hrvatski znanstvenici, njih ukupno 69, koje predvodi ugledni profesor i istraživač u području genetike Janoš Terzić ovih su dana poslali otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću i ministru znanosti Radovanu Fuchsu. Reagirali su na saborsku raspravu o izmjenama Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost (HRZZ), a onda uputili apel da se njihove primjedbe uzmu u obzir. Izmjene Zakona, po njihovu mišljenju, predstavljaju uplitanje politike u znanost, preciznije narušavanje neovisnosti Zaklade od politike, što drže najosnovnijom principom funkcioniranja takvih zaklada u razvijenom demokratskom svijetu. U nastavku njihovo pismo prenosimo u cijelosti.

Foto: Unsplash; Ousa Chea

Poštovani Predsjedniče Vlade, poštovani Ministre, poštovane gospođe i gospodo zastupnici,

obraćamo vam se povodom rasprave u Hrvatskom saboru o Zakonu o Hrvatskoj zakladi za znanost (Zaklada), održane 27. siječnja 2022. (snimka dostupna na: https://www.youtube.com/watch?v=Rxal-oo61Lo&t=866s). Tijekom rasprave izneseno je više netočnosti o dosadašnjem radu Zaklade, što nas je potaknulo na obraćanje. U Saboru je izrečeno kako je rad Zaklade bio opterećen: a) sukobom interesa, b) pristranim vrednovanjem, c) nemogućnošću prigovora, d) izostankom završnih izvještaja te e) slabom prilagodljivošću (navodno vidljivom u reakciji na pandemiju Covid-19).

U radu Zaklade sudjelovali smo kao neovisni stručnjaci u panelima za vrednovanje po pojedinim područjima znanosti, pri čemu su osnovne zadaće panela bile procjenjivanje projektnih prijedloga te osiguravanje provedbe njihovog vrednovanja. Naš rad u panelima bio je volonterski. Svaki je panelist objavio značajan broj znanstvenih radova (različito u različitim područjima) citiranih u najrelevantnijim znanstvenim bazama, pa su tako paneli formirani od uglednih hrvatskih znanstvenika i na temelju njihovih znanstvenih postignuća. Mnogi od nas dobitnici su državne nagrade za znanost i drugih najviših nacionalnih nagrada, a većina nas je provela niz godina na usavršavanju u prestižnim institucijama u inozemstvu, poput Sveučilišta Harvard, Instituta Max Planck i sl., te smo dobro upućeni u međunarodne standarde i način funkcioniranja znanosti u najboljim sustavima. Također, mnogi od nas su kao recenzenti i panelisti radili za ugledne međunarodne institucije poput European Research Council (ERC), National Science Foundation (NSF) i dr. te su evaluirali projekte najprestižnijih europskih programa kao što je Obzor 2020 i sl. Članovi panela Zaklade postali smo nakon što su uspješno vrednovani naši projekti, pa smo tako upoznali proceduru i kao prijavitelji projekata i kao panelisti. Budući da smo sudjelovali i sudjelujemo u radu Zaklade, imamo potrebu reagirati na netočnosti iznesene tijekom saborske rasprave:

a) O sukobu interesa. Prije pristupa podacima o projektu svaki je panelist, pod punom odgovornošću, potpisao dva dokumenta: izjavu o nepostojanju sukoba interesa te izjavu o čuvanju tajnosti podataka. Također, ako su znanstvenici na natječajnom roku prijavljivali svoje projekte, nisu mogli sudjelovati u radu panela. Članovi Upravnog odbora kroz cijeli svoj mandat nisu se mogli prijaviti na projekte Zaklade. Smatramo da je takav obrazac postupanja, kad je riječ o sprječavanju sukoba interesa, na visokoj razini i u skladu je sa sličnim znanstvenim zakladama u razvijenim zemljama.

b) Pristrano vrednovanje. Po zaprimljenim projektima, panelisti koji nisu bili u sukobu interesa procjenjivali su znanstvenu kvalitetu prijavitelja i njegovog projekta. U panelima je bilo, ovisno o znanstvenom području, i do desetak stručnjaka iz relevantnih znanstvenih polja. Prijavitelji projekata ocjenjivani su primarno po objavljenim znanstvenim publikacijama, tj. po kvaliteti časopisa u kojima su objavljivali radove (mjereno čimbenikom odjeka časopisa) i doprinosu predlagatelja na tim radovima. Odluka o upućivanju na recenziju donošena je temeljem znanstvene izvrsnosti kandidata i projektnog prijedloga. Svaki je panelist, sukladno temi projekta, predložio dva ili više potencijalnih međunarodnih recenzenata. Zbog slabog odaziva međunarodnih recenzenata, koji nisu mogli biti honorirani za recenziranje, zamolba za recenzijom slana je nekolicini stručnjaka, a prve dvije pristigle recenzije bile su temelj za donošenje preporuke o financiranju projekta. Kad su dobivene oprečne ocjene međunarodnih stručnjaka, prije odluke panela tražilo se mišljenje dodatnog, trećeg recenzenta. Takav način recenziranja uobičajen je u sličnim međunarodnim institucijama te uvažava najviše znanstvene standarde.

c) Nemogućnost prigovora. Nezadovoljni predlagatelji projekata imali su mogućnost prigovora te su je i koristili, a prigovore su razmatrali članovi panela i o svojim argumentima i prijedlozima odluka obavještavali Upravni odbor. Jasno nam je da su prijavitelji odbijenih projekata teško prihvaćali negativnu odluku, ali treba imati u vidu da je postotak odbijenih projekata u većini stranih znanstvenih zaklada i preko 90%, što je značajno strože nego u selekcijskom postupku Zaklade. Procedura probira treba prepoznati i dodijeliti sredstva najboljim kandidatima i projektima, što smo nastojali raditi na najbolji mogući način.

d) Izvještavanje o projektima. Prihvaćeni projekti provođeni su najčešće 4 godine, a nakon svake godine voditelji su podnosili periodično izvješće o provedbi odobrenog radnog i financijskog plana. Financiranje sljedeće projektne godine ovisilo je o pozitivnoj ocjeni izvještaja za prethodnu godinu. Na kraju projekta podnošeno je završno izvješće. Izvješća su sadržavala opisno očitovanje o svim elementima projekta, popis objavljenih radova, broj obranjenih doktorata te ostale relevantne podatke vezane za projekt. Osim izvještaja o znanstvenim rezultatima, podnošeno je i iznimno detaljno financijsko izvješće, a projektni troškovi su morali biti potkrijepljeni računima do posljednje lipe. Treba napomenuti da su izvješća o napretku projekta vrednovala dva neovisna stručnjaka, koji su također potpisivali izjavu o nepostojanju sukoba interesa te o čuvanju tajnosti podataka. Zaključno, financijski i znanstveni izvještaji bili su vrlo zahtjevni i transparentni.

e) Loša reakcija na pandemiju. Suprotno izrečenom, Zaklada je izdala preporuku svim vrednovateljima i neovisnim stručnjacima uključenima u praćenje projekata da uzmu u obzir otegotne okolnosti nastale zbog pandemije i potresa u Zagrebu i na Banovini, a što je u praksi i poštovano. Osim toga, već na početku pandemije, u ožujku 2020., Zaklada je raspisala natječaj za projekte vezane uz tematiku pandemije COVID-19, tj. reakcija Zaklade bila je brza i prikladna, odnosno usklađena s reakcijom sličnih zaklada u EU.

Slijedom navedenoga, odgovorno tvrdimo da je rad Zaklade bio transparentan i u najboljem interesu hrvatske znanosti te da su se financijska sredstva dodjeljivala, prema jasnim i prethodno objavljenim kriterijima, najboljim projektnim prijedlozima i voditeljima s najboljim znanstvenim postignućima.

Prijedlog novog zakona o Zakladi unosi sustavne izmjene u funkcioniranje rada Zaklade, čime se narušava neovisnost ključne institucije koja financira hrvatsku znanost od izvršne vlasti. Neovisnost od politike je, međutim, osnovni princip funkcioniranja sličnih zaklada u znanstveno najrazvijenijim zemljama. Mišljenja smo da članove Upravnog odbora, kao i do sada, treba imenovati Sabor na prijedlog ključnih znanstvenih institucija Republike Hrvatske. Imenovanje treba biti prema kriterijima znanstvene izvrsnosti koji vrijede u znanstveno najrazvijenijim zemljama svijeta, a to u novom prijedlogu zakona nije precizno razrađeno. U saborskoj raspravi posebno nas je zabrinula izjava prema kojoj se prijedlozi svih projekata ne moraju nužno međunarodno recenzirati. To bi značilo uvođenje iznimno loše prakse koju treba svakako izbjeći, jer može biti uvod u netransparentnost dodjele financijskih sredstava za znanost u Republici Hrvatskoj.

Stoga vas pozivamo da novim zakonom o Zakladi osigurate samostalnost i kontinuitet djelovanja Zaklade bez političkog utjecaja i to:

1. osiguravajući način odabira članova upravnog odbora i svih stručnih tijela Zaklade isključivo prema visokim kriterijima znanstvene izvrsnosti, a ravnajući se prema standardima znanstveno najrazvijenijih zemalja;
2. zadržavajući međunarodno recenziranje projekata kao obavezan dio selekcijskog postupka.

Treba imati u vidu da je Zaklada osnovni izvor financiranja znanosti u Republici Hrvatskoj, pa bi zaobilaženje kriterija znanstvene izvrsnosti u radu Zaklade ugrozilo financiranje najsposobnijih znanstvenika te mnoge izvrsne stručnjake potaknulo na napuštanje Hrvatske. Dosadašnje funkcioniranje Zaklade bilo je u skladu s najnaprednijim svjetskim znanstvenim sustavima. Novi prijedlog zakona kojim se rad Zaklade stavlja pod nadzor politike, a kriteriji znanstvene izvrsnosti kod izbora stručnih tijela se jasno i izrijekom ne spominju znači veliki korak natrag, te apeliramo da se taj korak ne napravi.

U nadi da ćete naš apel shvatiti kao iskrenu brigu za budućnost hrvatske znanosti, što on uistinu i jest, te da ćete uvažiti naše prijedloge srdačno vas pozdravljamo.

S poštovanjem,

Prof. dr. sc. Janoš Terzić, UniST
Prof. dr. sc. Bojan Polić, UniRI
Prof. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški, UniZG
Prof. dr. sc. Hrvoje Banfić, UniZG
Prof. dr. Boris Labar, UniZG
Dr. sc. Zrinka Kovarik, izv. nasl. prof., IMIZG
Prof. dr. sc. Tihomir Balog, IRBZG
Prof. dr. sc. Miranda Mladinić Pejatović, UniRI
Prof. dr. sc. Sabina Rabatić, UniZG
Prof. dr. sc. Ivana Munitić, UniRI
Izv. prof. dr. sc. Felix Wensveen, UniRI
Prof. dr. sc. Ivana Novak Nakir, UniST
Prof. dr. sc. Jurica Arapović, UniMO
Prof. dr. sc. Antonija Jurak Begonja, UniRI
Prof. dr. sc. Olga Gornik Kljaić, UniZG
Prof. dr. sc. Ivana Ivančić Baće, UniZG
Prof. dr. sc. Tihana Lenac Roviš, UniRI
Prof. dr. sc. Mirko Orlić, UniZG
Prof. dr. sc. Mirko Planinić, UniZG
Prof. dr. sc. Miroslav Požek, UniZG
Prof. dr. sc. Ita Gruić Sovulj, UniZG
Doc. dr. sc. Silva Katušić Hećimović, IRB
Prof.dr.sc. Marina Vicelja Matijašić UniRI
Doc. dr. sc. Maja Herak Bosnar, IRB
Prof. dr. sc. Branislava Baranović, UniZG
Prof. dr. sc. Dejana Bouillet, UniZG
Prof. dr. sc. Maja Ćukušić, UniST
Prof. dr. sc. Davor Dukić, UniZG
Prof. dr. sc. Robert Matijašić, UniPU
Prof. dr. sc. Kornelija Mrnjaus, UniRI
Izv. prof. dr. sc. Dagmar Radin, UniZG
Izv. prof. dr. sc. Markus Schatten, UniZG
Prof. dr. sc. Aleksandar Štulhofer, UniZG
Dr. sc. Jelena Budak, EI, ZG
Prof. dr. sc. Jasminka Zloković, UniRI
Doc. dr. sc. Vanda Juranić Lisnić, UniRI
Prof. dr. sc. Davor Kovačević, UniZG
Prof. dr. sc. Dragan Damjanović, UniZG
Prof. dr. sc. Nenad Pavin, UniZG
Prof. dr. sc. Astrid Krmpotić, UniRI
Izv. prof. dr. sc. Nikica Mihaljević, UniST
Prof. dr. sc. Mirela Župan, UniOS
Izv. prof. dr. sc. Ivan Landripet, UniZG
Izv. prof. dr. sc. Silvija Ručević, UniOS
Prof. dr. sc. Iva Šverko, I Pilar, ZG
Izv. prof. dr. sc. Marina Protrka Štimec, UniZG
Izv. prof. dr. Anita Lauri Korajlija, UniZG
Prof. dr. sc. Mirjana Čižmešija, UniZG
Prof. dr. sc. Tvrtko Zebec, IEF, ZG
Prof. dr. sc. Izabela Sorić, UniZD
Prof. dr. sc. Gordana Keresteš, UniZG
Prof. dr. sc. Ana Marušić, UniST
Dr. sc. Brankica Mavrinac, IRBZG
Prof. dr. sc. Marijana Peričić Salihović, IAZG
Prof. dr. sc. Nenad Antonić, UniZG
Prof. dr. sc. Lea Skorin-Kapov UniZG
Prof. dr. sc. Zoran Vondraček, UniZG
Akademik Mladen Juračić, HAZU
Prof. dr. sc. Dražen Balen, UniZG
Prof. dr. sc. Miodrag Roić, UniZG
Izv. prof. dr. sc. Ivana Miličević, UniOS
Prof. dr. sc. Robert Cupec, UniOS
Prof. dr. sc. Tamara Grujić, UniST
Izv. prof. dr. sc. Marinko Barukčić, UniOS
Prof. dr. sc. Roberto Žigulić, UniRI
Dr. sc. Josip Terzić, HGIZg
Prof. dr. sc. Gordan Jelenić, UniRI
Izv. prof. dr. sc. Aleksandar Lukić, UniZG
Prof. dr. sc. Vanesa Smolčić, UniZG