Agronomski fakultet obnovio tri zgrade, obišli smo ih: ‘Više nemamo nastavu do devet navečer’
Agronomski fakultet obnovio je tri paviljona nakon potresa 2020. godine. Uz same zgrade, obnovili su i svoju uredsku i laboratorijsku opremu te nabavili novu audiovizualnu opremu za nastavu. Studentica biljnih znanosti je sretna što sada više nema nastave do kasnih večernjih sati i jer se smanjio broj ljudi u učionicama i laboratorijima. Prodekan Agronomskog fakulteta za poslovodstvo i investicije, Milan Poljak, rekao je da ostaje još posla na fakultetu. I drugi njihovi paviljoni trebaju obnovu, ne samo zbog potresa, već i radi energetske učinkovitosti.
Agronomski fakultet u Zagrebu Foto: Ivor Kruljac/Srednja.hr
Veliki kompleks zagrebačkog Agronomskog fakulteta u ožujku se uspio vratiti u punu formu – nedavno su otvorene tri zgrade ovog fakulteta. ‘Osvježenje’ im je bilo potrebno zbog oštećenja koje su zgrade zaradili tijekom Petrinjskog potresa koji se 29. prosinca 2020. osjetio i u Zagrebu.
Obnovljeno oko 8.500 kvadrata
Zgrade su već bile načete i u ranijem potresu s epicentrom na istoku Zagreba, a ukupna vrijednost obnove na Agronomskom fakultetu, iznosila je 16.701.738,68 eura. U radovima je obnovljeno oko 8.500 kvadrata, novoobnovljenim prostorijama nas je proveo Milan Poljak, prodekan za poslovodstvo i investicije Agronomskog fakulteta. U nekim od paviljona još se radi na posljednjim detaljima, kao što su uređivanje laboratorija ili prostorija.
To uključuje i postavljanje novih ekrana za interaktivnu nastavu. Tamo gdje su svi detalji dovršeni, nalazi se i kabinet jednog profesora koji je bio oduševljen obnovljenom zgradom iz aspekta energetske obnove. Naveo nam je da zbog sjajne izolacije više ne pali grijanje. Istaknuo je i nove rolete koje automatski reagiraju te zaklanjanju prozor kada je sunčeva svjetlost dovoljno jaka da je potrebno spustiti rolete. Obnovljene zgrade su razveselile i studente. U to nas je uvjerila jedna naša sugovornica koja studira koju smo zatekli na putu prema Agronomskom. Studentica je druge godine preddiplomskog studija biljnih znanosti.
– Raspored nam je sada bolji. Imamo više slobodnog vremena i nemamo nastavu do devet navečer. U manjim smo grupama pa nam je lakše posvetiti se svakom predmetu. Prije je bio problem jer nas je bilo puno na laboratorijskim vježbama, nekad ih nismo ni imali, rekla nam je studentica svoje dojmove o predavaonicama i laboratorijima obnovljenih zgrada.
Galerija 24 Fotografija
Otvori
Akreditirani laboratoriji se nisu mogli seliti
Prodekan Poljak je zadovoljno ustvrdio da mu se teško prisjetiti koliko je bilo izazovno voditi nastavu bez ove tri zgrade jer su ta vremena iza njih. No, prisjetio se da su učinili sve u svojoj moći da se znanstveni, istraživački i nastavni rad zadrži na području fakulteta, bez seljenja na druge lokacije. Naime, njihovi su laboratoriji akreditirani te bi selidba ovih laboratorija, iz tog aspekta, bio pravi izazov.
– Najveći je izazov bio osigurati nesmetan nastavni proces i omogućiti kolegama uvjete za nastavak njihovih aktivnih projekata. Pri tome su još mnogi prijavili i nove projekte. Razumijevanjem i susretljivošću onih koji nisu bili zahvaćeni obnovom, razmjestili smo kolege i uređaje u one objekte gdje je to bilo moguće. Radili smo od osam ujutro do osam navečer. Nastavni proces smo organizirali u vlastitim objektima, ali i u susretljivosti naših susjeda iz Šumarskog fakulteta. Dio nastave smo prebacili i na rad od doma, za vrijeme covida smo naučili kako raditi na daljinu, rekao nam je Poljak.
Čekaju se natječaji za daljnje radove
Dodao je da je skoro 200 djelatnika moralo biti izmješteno iz paviljona, a njihova obnova je krenula 4. srpnja 2022. godine. Iako je sve započelo samo kao rekonstrukcijska obnova oštećene zgrade, u ožujku prošle godine se pojavila šansa i za cjelovitu obnovu. Agronomski fakultet ju je brzo prihvatio.
– Dobili smo mogućnost opremiti prostore uredskim i laboratorijskim namještajem za poboljšanje infrastrukture u smislu unaprjeđenja nastave kroz IT tehnologiju i audiovizualnu opremu, istaknuo je Poljak.
Ipak, pred Agronomskim fakultetom, ističe nam prodekan za poslovnost, ostalo je još posla. Nažalost, još paviljoni jedan i dva još uvijek trebaju obnovu, dok se četvrti, najveći dijeli po pola sa Šumarskim fakultetom. Za četvrti paviljon je upravo Šumarski fakultet nositelj projekta obnove. Te su obnove u tijeku, a neke bi tek trebalo započeti. Doduše, ne zbog potresa.
– Paviljoni pet i šest, stari nekih četrdesetak godina isto zahtijevaju određene zahvate. Posebno u segmentu energetske učinkovitosti. To su naši izazovi za naredni period. Pitanje je samo postoje li samo raspoloživa sredstva i pozivi za natječaje u koji bi taj segment mogli uklopiti, naveo je Poljak.
Potres i izazovi u poljoprivredi: Rizici oštećene infrastrukture
Studentica biljnih znanosti s početka našeg članka, otkrila nam je da ju zanima ratarstvo. Upitana utječu li potresi na samu poljoprivredu, rekla je da je, kad je riječ o biljkama, jedini rizik eventualno oštećenje staklenika. Prodekan Poljak dijeli njeno mišljenje, navodeći da je kod potresa najveći rizik uništenje infrastrukture. Kod uzgoja životinja, istaknuo je zanimljivim pitanjem kako različite životinje utječu na potres, tim više jer neke vrste poput pasa ili mačaka, mogu osjetiti da dolazi potres neposredno prije podrhtavanja. Iako su životinje Agronomskog fakulteta koje su smještene na Sljemenu, bile uznemirene potresom, srećom nije došlo do nikakvih gubitaka.
Sam Agronomski fakultet, istaknuo je Poljak, sudjelovao je u pomoći Petrinji nakon njihovog potresa. Snimali su stanje na terenu i ustvrdili da je bio ugrožen lanac opskrbe za sve potrepštine za bavljenje poljoprivrede u tom kraju. No, prodekan nam ističe da je potrese teško predvidjeti te jednako toliko i prevenirati štetu.
– Da li krave zbog potresa gube laktazu i slične konotacije? Nisam siguran da ima dovoljno dokaza o tome. No, tijekom potresa se može oštetiti infrastruktura za poljoprivredu. Primjerice, ako imate navodnjene parcele, može se javiti puknuće tih sustava u slučaju pojave rasjeda. Onda morate sanirati sustav. U biljnoj proizvodnji, opet zbog rasjeda može vam biti onemogućen pristup tim površinama. Sve to ovisi o nizu elemenata, ali nisam siguran da kod nas postoji sustavan princip prikupljanja podataka o utjecaju potresa na poljoprivredu. Više su tu posrijedi interventne mjere. Dakle, sanacija štete jednom kada se dogodi, u suradnji s hitnim službama i civilnom zaštitom, zaključio je Poljak.
