Agronomski fakultet ostvaruje zapažene znanstvene rezultate: Potičemo i nastavnike i studente
Iako često kritizirano zbog loših znanstvenih rezultata, Sveučilište u Zagrebu može se podičiti odličnim rezultatima kad su u pitanju istraživanja iz područja poljoprivrede. Rezultat je to rada znanstvenika, profesora, ali i studenata s Agronomskog fakulteta. Kako su uspjeli postići znanstvenu izvrsnost te što savjetuju drugima, ispričao nam je njihov prodekan, izv. prof. dr. sc. Darko Vončina.
foto: Agronomski fakultet
– Premda imam osjećaj da se kod nas poljoprivreda samo deklarativno smatra zanimanjem budućnosti, imam dojam da je u široj javnosti percepcija da je to još uvijek oranje i kopanje, a više smo okrenuti elektrotehnici, medicini itd., priča nam izv. prof. dr. sc. Darko Vončina, prodekan za znanost i međunarodnu suradnju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Zagrebački Agronomski fakultet, naime, može se pohvaliti dobrim znanstvenim rezultatima.
Popravljaju prosjek Sveučilišta
Na rang listi svjetskih sveučilišta, kojeg od 2007. godine provodi National Thaiwan University (NTU Ranking), nalazi se 800 svjetskih sveučilišta. Prema navedenim kriterijima u 2019. godini naše Sveučilište ranigirano je između 501. i 550. mjesta, a poljoprivreda je najbolje ranigirano područje koje u prošloj godini zauzima između 351. i 400. mjesta.
– Jači pokazatelj rangiranja vidljiv je ako se u obzir uzme predmet istraživanja po kojem agronomske znanosti bilježe kontinuirani porast od 2014. godine (244. mjesto) da bi u periodu od svega pet godina zabilježile pomak od čak 137 mjesta (trenutno pozicija je 107), hvale se s Agronomije.
I prema QS World University Rankings, Sveučilište u Zagrebu je pozicionirano između 751 i 800 mjesta, a unutar njega najbolje rangirano područje je poljoprivreda i šumarstvo koje zauzima između 151 i 200 mjesta.
– Ono što nas posebno veseli je naš konstantan rast u zadnjih 8-10 godina i nadamo se da bi kroz 2-3 godine mogli po NTU-u biti i među prvih 100 institucija, a onda to svakako iskoristiti i za bolju vidljivost i afirmaciju fakulteta na međunarodnoj razini, kaže prodekan Vončina.
Potiču i studente i nastavnike
Naš sugovornik smatra kako dobre rezulate djelomično duguju i činjenici da su od prošle godine krenuli s poticanjem objave radova u tzv. open access časopisima (gdje troškove objave plaća autor kako bi rad bio dostupan svima besplatno) kroz fond koji su osnovali na razini fakulteta.
– Nositelji smo Znanstvenog centra izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno opljemenjivanje, koji vodi prof. dr. Zlatko Šatović, a imamo sve više projekata na temu klimatskih promjena te smo suradnici na više Horizon2020 projekata, prepričava prodekan.
Ističe da se na Agronomiji dosta prate aktualni trendovi u koje se njihovi znanstvenici aktivno
uključuju.
– Studenti su nam dosta aktivni i za svoj rad dobivaju vrijedne nagrade – možda je zadnja aktualna priča sa studenticom Filipom Burul i njenom aplikacijom za prepoznavanje i suzbijanje korova, pojašnjava na primjeru.
U intervjuu za srednja.hr izvanredni profesor Vončina pojasnio je kako potiču izvrsnost na Agronomskom fakultetu i otkrio što misli da bi drugi trebali preuzeti od njih.
Na koji točno način nagrađujete studente?
Studente za njihovu izvrsnost u radu i studiranju (završne godine preddiplomskih i diplomskih studija) kao institucija svake godine nagrađujemo Nagradom za marljivost i uspješnost u studiranju.
Nagrada se dodjeljuje povodom Dana fakulteta, 27. rujna (svečana sjednica Fakultetskog vijeća u rujnu) i to studentima koji su tijekom studiranja kroz nastavni i nenastavni rad pokazali iznimne rezultate tijekom ak. god. (prosjek ocjena iznad 4.5, međunarodne stipendije, preporuke voditelja studija, aktivnost u odborima i izvannastavnim aktivnostima, ostvareni dodatni ECTS bodovi).
U svakoj akademskoj godini mogu se dodijeliti tri nagrade za studente preddiplomskih i tri nagrade za studente diplomskih studija, a uz potvrdu studenti dobivaju i određeni novčani iznos.
Druga razina nagrada, koju također dodjeljujemo za Dan Agronomskog fakulteta u rujnu, je Dekanova nagrada koja se isto dodjeljuje jednom godišnje za studente ili studentske grupe za posebna ostvarenja vezana uz znanstveni rad.
Također, unutar fakulteta djeluje i Zaklada Agronomskog fakulteta kroz koje se dodjeljuju stipendije, potpore i nagrade najboljim studentima: stipendija u iznosu od 1.000 kun mjesečno u trajanju od 10 mjeseci, jednokratna potpora od 5.000 kn za razvoj istraživanja te jednokratna godišnja nagrada od 4.000 kuna.
Naravno, studenti sa najboljim prosjecima tijekom studiranja budu pohvaljeni na svečanoj promociji prvostupnika odnosno magistara (cum laude, magna cum laude, summa cum laude).
Također, bolji studenti imaju i prednost ostvariti mobilnost u okviru Erasmus+ ili Ceepus programa razmjene u sklopu kojih mogu odraditi stručnu praksu ili odslušati semestar na stranim sveučilištima.
Naši studenti najčešće se odlučuju za mobilnost u Austriju, Poljsku, Francusku, Slovačku, Češku, Španjolsku, Njemačku, Portugal. Osim Europskih zemalja, na temelju bilateralnih sporazuma ili memoranduma o suradnji naši studenti odlaze na razmjenu čak i u Kinu i SAD. Ovakav način studiranja omogućava studentima proširenje novih vidika i osobni rast.
Rad u labosu | foto: Agronomski fakultet
Kako funkcionira fond za istraživanje? Mislite li da bi se slična praksa trebala uvesti i na drugim visokim učilištima?
Od prošle godine smo pokrenuli tzv. fond za sufinanciranje troškova objave radova u časopisima Q1 kategorije u nadi da prvenstveno našim mladim istraživačima koji svojim istraživanjem dobivaju vrijedne rezultate, a možda nemaju sredstava za objavu u tzv. ‘open access’ časopisima, olakšamo objavu pa je to onda i svojevrsni oblik nagrade. Na osnovu, sada skoro dvogodišnjeg iskustva, dobivamo pozitivne dojmove od kolega pa mogu reći da je uvođenje bio pun pogodak.
Mislite li da na Vaše rezultate utječe činjenica da se radovi uglavnom pišu na engleskom jeziku, dok se primjerice od profesora u društveno-humanističkome području očekuje da pišu i na hrvatskome?
Pisanje radova na engleskom jeziku povećava njihovu vidljivost na međunarodnoj razini i pomaže boljem pozicioniranju fakulteta na svjetskoj razini.
No, naravno da se dio radova piše i na hrvatskom jeziku, pogotovo oni koji rješavaju probleme vezane uz pojedine sektore nacionalne poljoprivrede, odnosno gdje je ciljana publika naši poljoprivredni proizvođači.
Kako biste ‘globalno’ ocijenili znanstvenu izvrsnost Sveučilišta u Zagrebu? Pruža li i Sveučilište podršku Vašem ZN osoblju ili se radi isključivo o fakultetskim naporima?
S obzirom na ulaganja u znanost mislim da dobro kotiramo, odnosno da je pozicija realna, ali uvijek može i trebalo bi bolje. Naravno da bi veća ulaganja države u znanost, ali i bolje povezivanje sa privatnim sektorom/industrijom, doprinijelo još boljoj znanosti.
Naglasak treba staviti na razvoj poticajne istraživačke sredine/uvjeta i njene izvrsnosti na globalnoj razini, jer ćemo na taj način spriječiti i odljev mladih mozgova te učiniti pogodnu sredinu za dolazak izvrsnih stranih istraživača (povratak naših priznatih i prepoznatih znanstvenika).
Želite li štogod još dodati ili naglasiti?
U želji da budemo još bolji u znanstvenom smislu ove godine smo aktivirali i Radnu skupinu za potporu pri objavljivanju znanstvenih radova. Uz već ranije spomenuti fond, imamo u planu implementaciju još nekoliko novina koji bi znanstvenicima fakulteta trebali omogućiti da budu još efikasniji ne samo u pisanju i objavi radova nego i u prijavi projekata. Kao što sam napomenuo, želja nam je da kroz par narednih godina dohvatimo poziciju među prvih 100 institucija na NTU ljestvici.
