Ako itko zna, znaju oni: Troje nastavnika smo pitali kako odabrati studij, evo što kažu
Profesori svake godine upoznaju stotine studenata. O fakultetima na kojima rade, ali i o sustavu visokog obrazovanja, znaju jako puno. Bogato iskustvo nemaju samo s one strane katedre, jer su i sami puno vremena proveli u studentskoj ulozi. Unatoč tome, njihova se perspektiva o odabiru fakulteta ne čuje tako često. Kako bismo to promijenili, obratili smo se trima nastavnicima koji predaju na fakultetu s jednim pitanjem: što moramo znati prije nego odaberemo svoj budući studij?
Maja Vidović, Martin Žagar i Milena Kužnin su nastavnici koji su nam odgovorili na pitanje: kako odabrati studij? | Foto: web stranica RIT Croatia, srednja.hr
Maja Vidović (studente potiče da ju zovu Maja, rekla nam je), Martin Žagar te Milena Kužnin predaju na RIT Croatia. Maja je doktorirala na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a potom završila postdoktorandski studij na američkom sveučilištu Penn State University, a predaje teme vezane uz menadžment. Milena Kužnin stekla je američku Master of Science diplomu u području Service Management i predaje na više kolegija iz polja upravljanja i poboljšanja usluga u turizmu i ugostiteljstvu te liderstva. Martin Žagar, naš treći sugovornik, doktor je računarskih znanosti, završio je i poslijediplomski studij Executive MBA te je i magistar znanosti u području ekoinženjerstva – smjer šumarstvo.
Kako bismo raspleli kompliciranu priču upisa na fakultet, najbolje je početi od toga što ne napraviti. Razmišljajući o upisu faksa, često griješimo odabirući liniju manjeg otpora, objasnila je Maja.
– Često sam čula mišljenje – glavno da mogu lako upasti. Ja se ne slažem. Za važne stvari u životu se isplati pomučiti. Ako si nikad ne postavljamo izazove, nikad nećemo saznati za što smo sve sposobni, rekla je Maja.
RIT Croatia je za iduću akademsku godinu izdvojio 2.6 milijuna kuna u stipendijski fond. Više informacija o stipendijama za studij na koledžu RIT Croatia možete dobiti ovdje.
Kada počinjemo razmišljati o upisu fakulteta, Žagar savjetuje, razmišljajte o budućnosti. Odgovorite si na pitanja kao što su: Gdje želim biti? Čime se želim baviti?
– Možda će netko reći nažalost (ja bih rekao na sreću), sve više zanimanja budućnosti će biti vezano uz visoke tehnologije, tako da izbor nekog tehnološkog programa (STEM područje), sigurno ne može biti loš odabir i garantira konkurentnost na tržištu rada, pojasnio je Žagar.
Studenti RIT Croatia, fotografirano u razdoblju prije pandemije COVID-19 virusa | Foto: RIT Croatia
Ako nemate ni približnu ideju, slijedite svoju znatiželju
No, što ako niste sigurni niti kako će vam izgledati sutrašnji dan, a kamoli idućih nekoliko godina? Iako neki maturanti točno znaju što žele, pojasnila je Maja, drugi nemaju niti približnu ideju – i oboje je normalno i prirodno.
Važno je da vam studiranje bude gušt. Ako ste okruženi ljudima koji tamo ne žele biti, učenje o najzanimljivijoj temi može postati naporno. Najljepše je učiti okruženi ljudima koji su kao i vi gladni znanja te spremni dati sve od sebe. Stoga slijedite svoje interese, ali potražite i okruženje koje će vam pomoći u tome.
Nastavnica Kužnin je, pri tome, napomenula kako ne trebamo ići linijom manjeg otpora. U pronalazak pravog fakulteta trebamo uložiti napor.
– Gdje početi? Ako je moguće, provedite jedan dan kao student fakulteta koji vas zanima, sjedite u studentsku stolicu i sami procijenite jeste li na pravom mjestu, savjetovala je.
Što je bilo prvo, područje interesa ili kvalitetan fakultet?
Kad biramo studij, obično koristimo jednu od dvije strategije – tražimo područje studija koje nas zanima (primjerice, robotika, sociologija ili strani jezik) ili se usmjeravamo na pronalazak najkvalitetnijeg fakulteta, a sam studij odaberemo sekundarno. Pitali smo naše sugovornike koja strategija ‘rađa’ zadovoljnije studente. Stvari, naravno, nisu tako jednostavne.
– Ako student nije zadovoljan područjem koje studira, fakultet može biti najkvalitetniji na svijetu, ali uvijek će postojati to unutarnje nezadovoljstvo i nemotiviranost. S druge strane, ako fakultet nije dovoljno kvalitetan, potrošili ste motivaciju, energiju i vrijeme na možda nedovoljno primjenjive stvari. Pravo zadovoljstvo će proizaći kad student nešto primjenjivo nauči na kvalitetan način, pojasnio je Žagar.
Studenti RIT Croatia, fotografirano u razdoblju prije pandemije COVID-19 virusa | Foto: RIT Croatia
S njim se složila i Maja, a svoj stav je dočarala slikovito.
– Što je važnije, jesti zdravo ili jesti fino? Pa oboje. Jer ako nije fino, onda neće doći na tanjur. Ako nije zdravo, nećemo dugo izdržati, rekla je Maja referirajući se na odabir između kvalitetnog fakulteta ili područja studija.
Okej, kako onda prepoznati kvalitetne fakultete? Naši sugovornici su istaknuli nekoliko važnih faktora. Žagar smatra kako su kvalitetni fakulteti oni koji se fokusiraju na tehnologije budućnosti te primjenjivost praktičnog znanja kojim se uči inženjerski pristup rješavanju problema. Osim toga, kvalitetan faks studente uči i pridonositi razvoju društva, istaknuo je. Maja je navela kako osim ključnih znanja i vještina iz struke, mora obrazovati mlade ljude s integritetom, vlastitim mišljenjem i otvorenošću prema različitostima. Osim toga, kvalitetan fakultet mora biti u stanju odgovoriti na potrebe tržišta rada, poručila je Kužnin.
Važna odluka je i između javnih i privatnih fakulteta
Upisujući faks, osim što biramo područje studija, moramo odlučiti i između javnih i privatnih fakulteta. Majina znanstveno-nastavna karijera počela je na javnom fakultetu na kojem je predavala prvih desetak godina, stoga nas je zanimalo koje je razlike primijetila između javnih i privatnih studija.
– Najveća razlika je u pristupu prema studentima. Logično je da rad s manjim grupama omogućuje profesoru da bolje upozna svakog pojedinog studenta, bolje razumije njihove interese te uvidi prednosti i slabosti, kako bi mogli kvalitetnije raditi na razvoju tog studenta, rekla je.
S njom se složio i Žagar koji je i sam desetak godina predavao na javnom fakultetu gdje su grupe studenata bile znatno veće, stoga nije mogao posvetiti previše vremena individualiziranom radu. Te razlike primjećuju, naravno, i sami studenti. Razgovarajući sa studentima koji su se s javnog fakulteta prebacili na privatni, Žagar je primijetio da najviše cijene praktično znanje i hands-on pristup kojeg privatni fakulteti imaju od prvog dana. U usporedbi s tim, na javnim fakultetima studenti dobivaju širu sliku i više teoretskog znanja.
Studenti RIT Croatia, fotografirano u razdoblju prije pandemije COVID-19 virusa | Foto: RIT Croatia
Kužnin je navela i sustavnu podršku, pristupačnost i profesionalnost nastavnika te kvalitetnu pripremu za tržište rada kao najveće razlike između privatnih i javnih fakulteta koje izdvajaju studenti koji se prebace na RIT Croatia. Maja je dodala kako studenti koji se prebace kod njih s javnog fakulteta u početku budu ponekad i zbunjeni.
– Najčešće su zbunjeni jer su nastavnici toliko pristupačni i prijateljski nastrojeni, te usmjereni na to da im pomognu da što bolje nauče temu i naprave što kvalitetniji praktičan projekt. Također, nisu navikli na toliko aktivan angažman studenata na satu. No ubrzo se priviknu, otvore i postanu jednako spremni podijeliti svoja razmišljanja u tijeku diskusija na nastavi, ispričala je Maja.
Oko upisa fakulteta se isplati potruditi
U američkom sustavu obrazovanja kojem pripada i RIT Croatia, Maji se posebno sviđa mala distanca moći između nastavnika i studenta. Time se umanjuje strah od nastavnika, a da se ne gubi poštovanje koje mlađe generacije ionako ne grade na strahu, nego uvažavanju i povjerenju, rekla je. Studiranje na američkom koledžu u Hrvatskoj drugačije je i po tome što studenti stječu dvije diplome, američku i hrvatsku. Nastava je na engleskom pa njime odlično ovladaju što im otvara prilike za nastavak studija ili rad u inozemstvu.
Na kraju dana, oko potrage za najboljim mogućim studijem se itekako isplati potruditi. Milena Kužnin sjajno je sažela zašto.
– Mnogi misle da je studiranje danas nepotrebno, da se dosta toga može naučiti ‘u hodu’. Ja se ne slažem s time i mislim da maturanti trebaju biti bolje upoznati s dobrobitima studiranja: od ekonomskih, zdravstvenih, građanskih pa sve do jačanja svijesti o samopostignuću, poručila je za kraj Kužnin.
Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i RIT Croatia. Njihove studijske programe pogledajte ovdje. Rani upisi za akademsku godinu 2022./2023. su već počeli, a neobvezujuću prijavu ispunite ovdje.
