Alarmantno stanje u Hrvatskoj: Više od 80 posto studenata vara na ispitima i plagira radove
Akademsko nepoštenje dugoročni je problem društva, a ne isključivo visokog obrazovanja, zaključak je konferencije pod nazivom ‘Koliko nas brine akademsko (ne)poštenje studenata?’ koju je organizirala Agencija za znanost i visoko obrazovanje kako bi se potaknula rasprava o različitim oblicima akademskog nepoštenja kod studenata u Hrvatskoj i njihovim posljedicama, trendovima te mogućim rješenjima. Pokazalo se da je kod hrvatskih studenata veća učestalost akademskog nepoštenja u odnosu na svjetski prosjek, a posebice u odnosu na zemlje poput SAD-a, Kanade i Švedske.
Ilustracija: Pexels
Čak 80,9 posto studenata u Hrvatskoj vara na ispitima, a njih 87,3 posto plagira svoje radove, što je znatno veći postotak u odnosu na svjetski prosjek koji iznosi 67,8 posto kada je u pitanju akademsko nepoštenje. Najveća razlika vidi se u usporedbi sa studentima iz Švedske gdje je prosjek akademskog nepoštenja 1,1 posto, u Kanadi je to 6,4 posto studenata, a u SAD-u 4,8 posto.
‘U slabije razvijenim zemljama uočen je veći stupanj akademskog nepoštenja’
Upravo su ovi podaci bili znak da se o ovom problemu treba javno raspravljati pa je tako u organizaciji Agencije za znanost i visoko obrazovanje održana konferencija ‘Koliko nas brine akademsko (ne)poštenje studenata?’. O studentskom nepoštenju, stanju u Hrvatskoj i svijetu te nacionalnim propisima i njihovoj primjeni govorili su Rudolf Kiralj s Veleučilišta u Bjelovaru i Ivana Kunda s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
– Akademsko nepoštenje u Hrvatskoj daleko je učestalije u odnosu na svjetski prosjek, a međunarodna istraživanja ukazuju na korelaciju između akademskog i profesionalnog nepoštenja, korupcije i gospodarskog razvoja pa je tako u slabije razvijenim zemljama uočen veći stupanj akademskog nepoštenja, pojasnio je Kiralj.
Hrvatski studenti najviše kopiraju tuđe seimnarske radove ili plaćaju za pisanje radova te varaju na ispitima
Najčešći oblici akademskog nepoštenja studenata jesu kopiranje seminara drugih studenata ili članaka autora bez navođenja izvora, zamjena riječi ili parafraziranje kako bi se zaobišli detektori plagiranja, preslikavanje strukture drugog rada, korištenje ranijih radova, plaćanje za izradu cijelog rada, varanje na ispitima uživo ili na daljinu, lažno predstavljanje i slično, dok su uzroci takvih ponašanja povezani s načinima izvođenja nastave, ponašanjem nastavnika, ali i širim socioekonomskim okruženjem koje tolerira nepoštenje.
– Pandemija bolesti COVID-19 donijela je mnoge promjene i izazove u sektoru obrazovanja, među kojima je i naglo pomicanje nastave iz učionica na digitalne platforme što je više nego ikad ukazalo na važnost akademskog integriteta i čestitosti, istaknula je v.d. ravnatelja AZVO-a Sandra Bezjak.
‘Akademskom nepoštenju ne pridaje se dovoljno pozornosti’
Profesorica s Pravnog fakulteta u Rijeci objasnila je da, ako želimo nešto promijeniti po tom pitanju, da moramo prestati raditi iste stvari očekujući drugačiji rezultat. Dodala je kako to podrazumijeva prije svega sustavnu edukaciju i osvještavanje i studenata i nastavnika o važnosti akademskog i profesionalnog integriteta.
U sklopu konferencije održan je i okrugli stol na kojem su sudjelovali: Ana Tkalac Verčič s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Sven Marcelić s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, Jurica Đurić iz Visoke škola za informacijske tehnologije, predsjednica Hrvatskog studentskog zbora Bruna Bandula koja studira na Prirodoslovno-matematički fakultetu u Zagrebu i studentica Vida Žagar sa Sveučilišta VERN.
– Akademskom nepoštenju ne pridaje se dovoljno pozornosti, s obzirom na njegove šire društvene i gospodarske posljedice te kako je potrebno nepoželjna ponašanja na odgovarajući način sankcionirati, a pri tom ne izostaviti sustavnu edukaciju svih dionika, zaključili su panelisti između ostaloga.
Akademsko nepoštenje odražava se i u profesionalnom nepoštenju i korupciji
Dodali su i kako akademsko nepoštenje neposredno ima negativne posljedice i za društvo u smislu profesionalnog nepoštenja, korupcije i zaostajanje u gospodarskom razvoju. Kako bi se takvo nepoštenje preveniralo potrebno je jačanje kulture akademskog integriteta na visokim učilištima, sankcioniranje nepoželjnih djela i ponašanja, a visoka učilišta trebaju jasno komunicirati vrijednosti akademskog integriteta i promovirati pozitivne aspekte akademske čestitosti među studentima, izraditi jasne procedure i politike vezane uz akademski integritet, poručili su panelisti.
– U svakodnevnom radu hrvatskih visokoškolskih institucija pokazuje se da su propisi koji definiraju i opisuju akademsku čestitost i prikladna ponašanja te njihova provedba u praksi, često u raskoraku, naveli su panelisti.
Stoga se preporuke za visoka učilišta sljedeća: jačati edukaciju studenata o akademskom integritetu (na početku i tijekom studija), jačati edukaciju nastavnika o akademskom integritetu, smanjiti prostor studentu za plagiranje rada (npr. promijeniti vrstu rada i/ili osmisliti kreativne zadatke, uključiti studente u istraživanja i sudjelovanja na skupovima i sl., poticati razvoj vještine akademskog pisanja), smanjiti mogućnost da nastavniku promakne plagiranje (provoditi stvarnu provjeru rada, smanjiti dužinu rada i usredotočiti se na kvalitetu, pratiti/provjeravati stadije nastanka rada, a ne samo krajnji rezultat), korištenje antiplagijatskog softwarea na odgovarajući način, dosljedno prijavljivanje studenata koji počine povredu, primjenjivanje odgovarajućih sankcija, jačanje institucijske kulture netolerancije prema akademskom nepoštenju i uključivanje akademsku čestitost među strateške ciljeve i mjeriti odgovarajućim pokazateljima.
