[ANALIZA] Godišnje upisujemo 45% više studenata ekonomije nego li je oglasa za poslove koji traže diplomirane ekonomiste
Na tržištu rada iz mjeseca u mjesec najtraženiji su diplomirani ekonomisti ili ekonomistice, kažu to podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. S druge strane, postoji vrlo raširena predrasuda kako studenata ekonomije ima ‘na bacanje’. To nije čudno s obzirom na činjenicu da četvrtinu svih studenata na sveučilištima u Hrvatskoj čine upravo studenti ekonomije. Odlučili smo detaljnije istražiti opravdanost te predrasude i provjerili smo usklađenost upisnih kvota preddiplomskih studija u tom polju s potrebama tržišta rada na godišnjoj razini. Ustanovili smo kako je predviđeno gotovo duplo više upisnih kvota za studente ekonomije nego što je na Zavodu za zapošljavanje oglasa za poslove koji traže diplomirane ekonomiste.
Dvorana EFZG foto: Ivan Božić|srednja.hr
Prije nešto više od 2 mjeseca pisali smo o deset najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj za ljude s fakultetom. Tada nam je Hrvatski zavod za zapošljavanje dao podatke prema kojima su za mjesec ožujak bili najtraženiji diplomirani ekonomisti ili ekonomistice. To nije neuobičajena situacija. Na HZZ-u su često najtraženiji radnici baš s tom kvalifikacijom.
S druge strane imamo vrlo raširenu predrasudu da na fakultetima i visokim učilištima ima previše studenata ekonomije u odnosu na to koliko ih država uistinu treba. Iz tog smo razloga odlučili istražiti koliko je godišnji broj studenata ekonomije u Hrvatskoj usklađen s potrebama tržišta rada. Učinili smo to tako što smo usporedili ukupan broj upisnih mjesta svih preddiplomskih studija ekonomije u državi s godišnjim brojem oglasa na HZZ-u za poslove koji traže diplomu ekonomije.
Upisujemo 45% više studenata ekonomije godišnje nego li je oglasa za posao koji traže kvalifikaciju diplomiranog ekonomista
Od Agencije za znanost i visoko obrazovanje tražili smo upisne kvote za prvu godinu svakog pojedinog preddiplomskog studija u polju ekonomije. Upisne kvote koje smo dobili od AZVO-a su ukupne te se odnose i na redovne i na izvanredne studente na svim studijima u Hrvatskoj, bili oni stručni ili sveučilišni, javni ili privatni. Sve upisne kvote smo zbrojili i došli do broja od 9.204 upisna mjesta za preddiplomske studije ekonomije. To znači da svake godine, uz pretpostavku da se kvote popune, imamo preko 9 tisuća upisanih brucoša ekonomije.
Zanimalo nas je koliko su te upisne kvote racionalno raspodijeljene i odgovaraju li potrebama tržišta rada za diplomiranim ekonomistima, odnosno prvostupnicima ili magistrima ekonomije.
Upitali smo HZZ koliko se godišnje objavi oglasa ili natječaja za posao koji među kvalifikacijama radnika traže diplomu ekonomije. Prema informaciji koju nam je ustupio HZZ, u 2016. godini posredstvom Zavoda tražen je 5.021 radnik s diplomom ekonomije. Izračunamo li omjer, dolazimo do informacije kako je predviđeno čak 45% više upisnih mjesta za studente ekonomije, nego li je oglasa na Zavodu za zapošljavanje koja traže tu fakultetsku diplomu.
Potrebe tržišta rada ne mjere se samo u oglasima na HZZ-u niti svaki student završi studij koji upiše, no i dalje postoji velik nesrazmjer
Brojke koje spominjemo, dakako, ne treba shvaćati kao jedine koje su bitne. Iako se godišnje, opet pod pretpostavkom popunjavanja upisnih kvota, upiše nešto više od 9 tisuća studenata ekonomije, to nužno ne znači da svi upisani dođu do diplome. No, u tom je slučaju legitimno postaviti sljedeće pitanje – zar nam stvarno treba 45% više upisnih kvota no što je oglasa za poslove u toj struci jer gotovo polovina studenata neće završiti upisani studij? Kada bi odgovor na to pitanje bio potvrdan, znači da previše studenata odustane od studija, što je značajan problem za sebe.
U utvrđivanju potreba tržišta rada postoji još poneka poteškoća. Naime, ne zapošljavaju se svi ekonomisti s diplomom preko oglasa objavljenih na HZZ-u. Štoviše, u privatnom se sektoru zaposlenja odvijaju i preko preporuka. Dodatno, neki diplomirani ekonomisti odluče se ne raditi u struci ili ne raditi uopće, što također treba uzeti u obzir. Neki treći, pak, što i nije posve neobičan trend, odlaze iz Hrvatske u inozemstvo. Dakle, brojku od 5 tisuća oglasa za poslove u kojima se traži diplomirani ekonomist ne treba shvatiti kao apsolutnu potrebu tržišta jer ona to nije, a razlika od 45% bila bi ipak nešto manja uzmemo li u obzir i ove navedene parametre. No, ipak je nezamislivo da bi se ta razlika u postotku toliko ‘istopila’ pa bismo imali neznačajno odstupanje upisnih kvota za ekonomiju od potreba tržišta rada u cjelini.
To nas opet dovodi do zaključka da učilišta u Hrvatskoj možda ipak osiguravaju previše upisnih kvota. Previše upisnih kvota za pojedino polje predstavlja, pak, problem na financijskoj razini. Prema podacima AZVO-a koje gore spominjemo, 6.242 upisna mjesta za ekonomiste od ukupnih 9.204, odnosno 68% svih upisnih kvota za studije ekonomije odnosi se na redovite studente. Redoviti studenti, ukoliko rješavaju svoje obveze te u roku polože ispite, imaju pravo na punu subvenciju školarine od Ministarstva znanosti i obrazovanja. Glede toga, previše upisnih kvota značilo bi nepotreban trošak države u subvencioniranju školarina i to za studente kojima zaposlenje nakon završetka studija nije izgledno.
Napominjemo, to je pojava koja se sasvim sigurno pojavljuje u nemalenom broju drugih područja i polja znanosti unutar kojih studenti odabiru svoje studije, no slučaj ekonomije služi kao primjer.
Četvrtinu svih studenata na sveučilištima u Hrvatskoj čine ekonomisti
Zanimljivo je i kako se na nacionalnoj razini može primijetiti brojnost ekonomista. Prema Analizi i publikaciji Agencije za znanost i visoko obrazovanje, gotovo 50% studenata na javnim sveučilištima pripada društvenim znanostima, od čega veliki udio pripada studentima ekonomije.
Baš iz tog razloga, u dijelu publikacije u kojem AZVO navodi statistiku studenata na javnim sveučilištima, polje ekonomije izdvaja na zasebnu razinu jer čak 47% društvenjaka čine ekonomisti.
Screenshot publikacije AZVO-a, str. 13
Kada to prebacimo u brojke, Hrvatska broji 31.285 studenata ekonomije na svojim javnim sveučilištima. Kako bismo slikovito prikazali razmjer, na ukupnu brojku od 141.041 studenta na svim javnim sveučilištima, postaje nam jasno da gotovo cijelu četvrtinu čine studenti samo jednog polja unutar društvenih znanosti – ekonomije.
Najveći fakultet najvećeg hrvatskog sveučilišta je onaj Ekonomski
Najveće i centralno hrvatsko sveučilište je Sveučilište u Zagrebu. Ono broji 34 sastavnice, među kojima se nalaze vodeći fakulteti, akademije, sveučilišni centri i odjeli. Na tim sastavnicama ukupno studira čak 70 tisuća studenata. Taj kriterij zagrebačko sveučilište čini većim od nekoliko manjih hrvatskih sveučilišta zajedno.
Zanimljiv je podatak da je, po broju studenata, najveća sastavnica Sveučilišta u Zagrebu upravo Ekonomski fakultet. Zagrebačka Ekonomija s 11 tisuća studenata kosi sve društvene i društveno-humanističke sastavnice SuZg, a o toj razlici dovoljno govori podatak da Filozofski fakultet, Hrvatski studiji, Fakultet političkih znanosti i Katolički bogoslovni fakultet, kao društveno-humanističke institucije, zajedno imaju otprilike jednako studenata kao jedna Ekonomija ili tek malo više.
Državni zavod za statistiku objavio je da je prošle godine diplomiralo 32.895 studenata u Hrvatskoj, a pojedinačni fakultet s najviše diplomiranih bio je upravo Ekonomski u Zagrebu. Sveukupno je samo na tom fakultetu diplomiralo 2.114 studenata sveučilišni, plus dodatno još 266 studenata njihov stručni studij.
Među 10 studijskih programa s trenutnim najvišim upisnim kvotama u Hrvatskoj nalaze se tri ekonomije
Osim činjenice da u Hrvatskoj postoji jako puno visokoobrazovnih institucija koje nude smjerove u polju ekonomije, činjenica je da i postojeći veliki ekonomski fakulteti drže izrazito visoke upisne kvote.
To pokazuju brojke Agencije za znanost i visoko obrazovanje od kojih smo tražili tablicu preddiplomskih studijskih programa u RH s najvišim upisnim kvotama za redovne studente. Prema tablici, najvišu upisnu kvotu u državi drži zagrebački Ekonomski fakultet godišnje upisujući čak 680 redovnih studenata na smjer poslovne ekonomije.
Zanimljiv je i podatak da se među prvih 10 preddiplomskih studija s najvišim brojem upisnih mjesta, osim zagrebačke Ekonomije na čelu, nalaze još dva Ekonomska fakulteta – oni u Rijeci i u Splitu. Riječka Ekonomija upisuje 258 studenata, a splitska 250, također na smjer poslovne ekonomije.
Svi ovi podaci govore dosta o veličini hrvatske ekonomije. Ironično. Čini se da se to odnosi isključivo na sveučilišne strukture i studentsku populaciju jer se Hrvatska baš i ne nalazi na samom vrhu ljestvice po pitanju ekonomskih pokazatelja.
