[ANALIZA] Sve istinito i bitno lijepo piše u Universitasu, samo je pitanje za koga je istinito i bitno
Rektor Boras je, prozivajući kolegicu Doru Kršul na osobnoj razini i kritizirajući njezin rad, napomenuo da sve istinito i bitno lijepo piše u Universitasu. Za one koji ne znaju, Universitas je medijski projekt Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Splitu, a u tim sveučilišnim novinama obrađuju se teme iz područja znanosti i visokog obrazovanja. Novine izlaze mjesečno, a kao posebni prilog objavljuju se u Jutarnjem listu i Slobodnoj Dalmaciji. Važno je napomenuti da se Sveučilište u Zagrebu priključilo ovom projektu 16. listopada 2015. godine te da je prije toga Universitas izlazio kao novina Sveučilišta u Splitu. Dosad su izašla 92 broja Universitasa i očito su, iz točke gledišta rektora Borasa, one istinito i bitno pokrivale teme vezane, između ostalog, i za Sveučilište u Zagrebu.
Hrvatska sveučilišna propaganda Universitas Foto: srednja.hr
Shodno tome, ovo je bila prilika za prikupiti sve dosad objavljene brojeve (dostupni su u pdf formatu na stranicama Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Zagrebu) i putem programa za kvalitativnu obradu teksta NVivo napraviti kratak pregled nekih tema koje bi potencijalno trebale biti važne za Sveučilište u Zagrebu. Naravno, pri tome očekujući pravodobno, istinito i bitno izvještavanje o ovim temama. Složit ćemo se da su u protekle dvije godine teme važne za Sveučilište u Zagrebu svakako bile pitanje sporazuma Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Filozofskog fakulteta, događanja na Filozofskom fakultetu koja su slijedila nakon toga te pitanje Hrvatskih studija.
Pitanje suradnje Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Filozofskog fakulteta otvoreno je u lipnju 2014. godine kada je potpisan Ugovor o provedbi zajedničkih preddiplomskih i diplomskih dvopredmetnih studija. Razumljivo, nije bilo za očekivati da će Universitas, koji je u to vrijeme bio isključivo novina Sveučilišta u Splitu, posvetiti pažnju tim događanjima. Međutim, nakon 16. listopada 2015. godine i ulaska Sveučilišta u Zagrebu u projekt slijedi niz događaja vezanih uz Filozofski fakultet (poput smjene dekana Previšića od strane Fakultetskog vijeća, zahtjev za pokretanjem upravnog nadzora, odluka Senata o poništavanju izbora za Studentski zbor Filozofskog fakulteta, niz plenuma i tribina, razrješenje dužnosti dekana Previšića od strane Senata). S obzirom na to, bilo je očekivano da Universitas prenese takve vijesti.
O događanjima na Filozofskom tek godinu dana nakon priključivanja SuZG u izdavanje Universitasa
Međutim, prva vijest vezana uz ova događanja objavljena je u broju 83 iz listopada 2016. godine pod naslovom „Razriješen dužnosti dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu“, odnosno punih godinu dana nakon priključivanja Sveučilišta u Zagrebu u izdavanje Universitasa i neizvještavanja o nizu događanja, a uz još jedan članak prenesena je izjava rektora Borasa o ovom pitanju. Pritom je u članku prikazano viđenje samo jedne strane (Borasa, Previšića, Ježića, predstavnika Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu), a tek usputno je stavljena poveznica na Facebook stranicu Plenuma Filozofskog fakulteta. Već idući broj Universitasa donio je vijest o potpori Rektorskog zbora Sveučilištu u Zagrebu po pitanju rješavanja situacije na Filozofskom fakultetu, ali to nije članak koji se bavi problematikom na Filozofskom fakultetu, nego je samo prenesena potpora izrečena na sjednici Rektorskog zbora kao jedna od točaka dnevnog reda.
U istom su broju počeli i osvrti Duška Čizmića Marovića u kojima se osvrće na „izvoz revolucije“ s Filozofskog fakulteta na Tekstilno-tehnološki fakultet, a u tekstu „Dijaloška širina uz poštivanje institucija“ navodi kako se „…Universitas do sada sustezao uključivanja u polemike, što će u mjesecima koji dolaze biti sve problematičniji urednički stav“. U istom broju preneseno je obraćanje obnašatelja dužnosti dekana Filozofskog fakulteta profesora Željka Holjevca. Nadalje, broj 85 Universitasa donosi osvrt Čizmić Marovića i kronologiju događaja na Filozofskom fakultetu, a idući članak pod naslovom „Filozofski se vraća u institucionalne vode“ objavljen je u 86. broju.
Obrana Mislava Ježića i obračun prorektora Čovića s dionicima tzv. destrolucije
Posebna je tema pitanje slučaja Mislava Ježića. Naime, izdanja Universitasa iz veljače i ožujka 2017. (broj 88. i 89.) intenzivno se bave pitanjem neprodužavanja radnog odnosa Mislavu Ježiću u kojima se jasno brani njegova pozicija i otvoreno se propituju i kritiziraju odluke Vijeća Filozofskog fakulteta. U tom pogledu postoji čak pet članaka posvećenih ovoj temi u ova dva broja. Ponovno niti u jednom trenutku ne postoji izjava nekoga tko bi predstavljao drugu stranu u ovom slučaju (osim prenesene izjave profesorice Meri Tadinec iz Jutarnjeg lista i kratke izjave profesora Tomislava Bogdana). Pritom je slučaj Ježić u broju 88 dobio duplericu što niti jednom nije bio slučaj kada su u pitanju teme vezane uz Filozofski fakultet. Tako je slučaj Ježić dobio pet članaka, a cjelokupni proces koji se odvijao na Filozofskom fakultetu osam članaka.
Konačno, broj 90 donosi sporadičan obračun prorektora Čovića sa Slobodnim Filozofskim kao jednim od dionika tzv. destrolucije, a u broju 91 prenesen je osvrt rektora Borasa o studentskim predstavnicima i primjeru s Filozofskog fakulteta kad oni nisu glasovali za produljenje radnog odnosa određenom profesoru što Boras tumači kao njihovu želju za njegovim radnim mjestom. Međutim, ova zadnja dva članka samo su se sporadično dotaknula teme Filozofskog fakulteta.
I to je otprilike to o situaciji na Filozofskom fakultetu. U Universitasu su se ovom pričom počeli baviti u listopadu 2016. godine (pune dvije godine i četiri mjeseca od potpisivanja ugovora KBF-a i FFZG-a) te nije prenesena niti jedna izjava osoba koje nisu bile na liniji koju zagovara Sveučilište u Zagrebu, nisu spomenuti prosvjedi studenata niti interventna policija ispred zgrade Sveučilišta. Tako se pitanjem Filozofskog fakulteta u Universitasu izravno bave samo u četiri broja Universitasa (83., 84., 85. i 86.), obranom Mislava Ježića u dva broja (88. i 89.) te sporadično spominju slučaj FFZG-a u tri broja (83., 90. i 91.), i to s izrazito negativnom konotacijom.
O Hrvatskim studijima, temi oko koje je u nekim drugim medijima proliveno puno tinte, u Universitasu tek četiri članka
Možda je slučajnost da se ovako nešto dogodi pa bi bilo poželjno pogledati i kako je popraćena druga važna priča na Sveučilištu u Zagrebu, ona o Hrvatskim studijima. Naime, novija strana priče o Hrvatskim studijima počinje 2014. godine, ali kao što sam već istaknuo, tada Sveučilište u Zagrebu nije sudjelovalo u kreiranju Universitasa. Značajniji službeni događaji na Sveučilištu u Zagrebu vezano za status Hrvatskih studija započinju u veljači 2016. godine kada je rektor Boras donio Odluku o pokretanju postupka rješavanja pravnog statusa, znanstveno-nastavnog profila i ustroja Hrvatskih studija.
Međutim, Universitas prvi članak vezan uz ovu priču donosi u svom 87. broju iz siječnja 2017. godine, jedanaest mjeseci nakon započetih postupaka, pod naslovom „Hrvatski studiji postali sveučilišni odjel“. Naravno, bez ikakve izjave zaposlenika Hrvatskih studija ili propitivanja što to jest „sveučilišni odjel“ po Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te na koji način se u tu odluku uklapaju Hrvatski studiji sa svojim programima koji su puno širi od onoga što podrazumijeva zakonska definicija sveučilišnog odjela.
U broju 89 Universitasa (ožujak 2017.) donosi se kronologija događanja na Hrvatskim studijima, ali nema niti jednog članka kojim se nastoji objasniti ukidanje kvota za preddiplomski studij filozofije na Hrvatskim studijima, razgovora sa studentima, zaposlenicima ili propitivanja razloga blokade. Idući broj donosi vijest o odluci Županijskog suda o nezakonitosti štrajka na Hrvatskim studijima te već spomenuti obračun prorektora Čovića s tzv. destrolucijskim elementima pa su sporadično spomenuti i Hrvatski studiji tj. profesor s Hrvatskih studija Pavel Gregorić. Konačno, u 92. broju Universitas donosi razgovor s čelnikom Hrvatskih studija Marijem Grčevićem koji je poprilično selektivan u izboru činjenica koje se spominju i njihovoj interpretaciji. Tako su o temi, oko koje je u nekim drugim medijima proliveno puno tinte, u Universitasu izašla puna četiri članka od kojih je jedan obavijest o promjeni statusa Hrvatskih studija, jedan je kronologija pregleda događaja, jedan je prenesena odluka Županijskog suda te intervju s Grčevićem.
Integrativna bioetika detaljno popraćena
S druge strane, zanimljivo je vidjeti koliko su zastupljene neke druge teme. Ovdje ću se dotaknuti samo jedne, a to je integrativna bioetika. Ova tema je redovito zastupljena u Universitasu, a javlja se u više od dvadeset izdanja od početka izdavanja glasnika. Ulaskom Sveučilišta u Zagrebu u projekt izdavanja sveučilišnih novina, od broja 73 pa do broja 92 postoji trinaest članaka koji su posvećeni temama integrativne bioetike.
Tako se javljaju izvještaji s ljetne škole Lošinjski dani bioetike s nekoliko članaka posvećenih ovoj temi (šest članaka u dva broja – 79. i 92.), sa simpozija Bioetika u budućnosti. Tehnizacija čovjeka ili humanizacija znanosti?, s konferencije o CETA i TTIP ugovorima u organizaciji Hrvatskog bioetičkog društva, sa znanstvene konferencije Bioetika bez granica u Jeruzalemu, predstavljanje izdanja Bibilioteke Bioetika, članak o obilježavanju Svjetskog dana bioetike, članak o dodjeli priznanja prorektoru Čoviću za doprinos razvoju bioetike te intervju s dobitnikom nagrade Fritz Jahr na Riječkim bioetičkim danima Joseom Robertom Goldimom.
Istinito i bitno, no pitanje je – za koga?
Na koncu, možemo zaključiti da je tijekom sudjelovanja Sveučilišta u Zagrebu u izdavanju Universitasa dvanaest članaka izravno posvećenih dvjema temama (događanja na Filozofskom fakultetu i Hrvatskim studijima) važnim za Sveučilište u Zagrebu. Pritom, svi ovi članci ne donose viđenje različitih strana. Isto tako, postoje i tri članka u kojima su sporadično spomenute prethodno navedene dvije teme, ali one su u njima samo sporadično spomenute u negativnom kontekstu. Osim toga, slučaj Mislava Ježića dobio je pet članaka u dva broja, odnosno više nego cijela tema Hrvatskih studija i tri manje nego procesi koji su se odvijali na Filozofskom fakultetu. S druge strane, u istom periodu je čak trinaest članaka posvećenih temi integrativne bioetike.
Zasigurno postoji dobro objašnjenje koje podrazumijeva važnost Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku kojeg vodi prorektor Čović, Lošinjskih dana bioetike gdje je prorektor Čović predsjednik organizacijskog odbora, događanja koje organizira Hrvatsko bioetičko društvo koje je osnovao prorektor Čović ili Biblioteke Bioetika čiji je urednik prorektor Čović, ali isto tako nitko ne može osporiti važnost prethodno spomenutih tema vezanih uz Filozofski fakultet i Hrvatske studije koje u Universitasu nisu dobile adekvatan prostor i način izvještavanja. Tako se u konačnici svakako mogu složiti s rektorom Borasom kako sve istinito i bitno lijepo piše u Universitasu. Samo je pitanje za koga je istinito i bitno.
*Autor teksta je doktor znanosti Nikola Baketa, doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu s temom ‘Komparativna analiza promjena politika visokog obrazovanja na javnim sveučilištima u Hrvatskoj od 2001. do 2013.’.
