Analizirali smo kvote i broj upisanih u deficitarne nastavničke smjerove u zadnjih 5 godina, ovo je realno stanje
Veliki deficit nastavničkog kadra u STEM području tema je koja unatrag nekoliko godina često puni medijske stupce. Jedan od uzroka leži i u tome da maturanti rijetko odlučuju upisivati nastavničke smjerove, primjerice matematike ili fizike. Prema podacima koje smo zatražili od Agencije za znanost i visoko obrazovanje, na deficitarne STEM nastavničke smjerove PMF-a u Zagrebu i PMF-a u Splitu ove je godine upisano nešto više studenata nego u 2022. No, stanje s brojem upisanih tek se vratilo na razinu 2019. godine, s time da je te godine bilo oko tri tisuće maturanata više. Dvojica dekana ovih fakulteta, Mirko Planinić i Mile Dželalija, za srednja.hr govore što je još potrebno učiniti kako bi se stanje poboljšalo.
foto: srednja.hr
U hrvatskim školama kronično nedostaje nastavnika pojedinih STEM predmeta, poglavito matematike. Nije to više ni novost, naslovi iz kojih ‘vrište’ te informacije, kao i one o brojkama nestručne zamjene po školama, pune medijske stupce već zadnjih nekoliko godina.
U odnosu na lani deficitarne nastavničke smjerove upisalo je više studenata
Nije niti novost da nekima od deficitarnih STEM nastavničkih smjerova kvote ostaju nepopunjene već godinama – ti studiji u pravoj su borbi za privlačenjem maturanata. No, dobra vijest je da se stanje u odnosu na 2022. godinu ‘popravilo’. Od Agencije za znanost i visoko obrazovanje, čiji Središnji prijavni ured provodi upise na studije, zatražili smo podatke o upisanima na nastavničke smjerove Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu. Izdvojili smo deficitarne, dakle bez geografije i povijesti.
Iz podataka je vidljivo povećanje broja upisanih u odnosu na 2022. godinu. Primjerice, na studij matematike i informatike na splitskom PMF-u ove je godine upisano 13 kandidata dok ih se lani upisalo šestero, a kvota je obje godine bila 20 mjesta. Na PMF-u u Zagrebu značajno je u odnosu na lani povećan broj upisanih na nastavnički studij matematike – popunjeno je svih 70 mjesta, dok se lani na istu kvotu upisalo 55 studenata.
No, valja primijetiti, što je vidljivo i u tablici ispod, da je situacija s brojem upisanih na iste studije zapravo na razini 2019. godine. Doduše, tada je bilo i više maturanata – 2019. državnoj maturi pristupila je 31.793 kandidata, ove godine maturu je pisalo 28.917 pristupnika. U tablici ispod možete vidjeti detaljne brojke upisanih u deficitarne STEM nastavničke smjerove PMF-a Zagreb i Split u zadnjih pet godina.
Kvote i broj upisanih na deficitarne nastavničke smjerove u zadnjih pet godina| Izvor podataka: Agencija za znanost i visoko obrazovanje
U IT sektoru uvjeti su puno bolji nego u školama
Istu ovu tablicu poslali smo dekanima PMF-a u Zagrebu i PMF-a u Splitu. Dekan zagrebačkog, Mirko Planinić, smatra da je stanje s upisanima na nastavničke smjerove u zadnjih pet godina, a posebice kada su u pitanju studiji matematike i fizike, zapravo posljedica rasta IT sektora, boljih uvjeta rada i većih plaća u tom sektoru.
– Ove godine smo jako zadovoljni povećanjem broja upisanih u STEM deficitarnim nastavničkim smjerovima u odnosu na proteklu godinu. Držimo da je to posljedica STEM stipendija, ali i našeg kontinuiranog rada na promotivnim aktivnostima Fakulteta kao što su Dan i noć na PMF-u, WiSE (Work in Science), Meet the mathematicians i posjete školama. Kvaliteta naše nastave i odlična zapošljivost naših alumnija također doprinosi boljim rezultatima upisa, ističe Planinić.
Da bi se kvote dodatno popunile, dodaje, nastavničko zanimanje potrebno je učiniti cjenjenijim.
– To se, osim većim plaćama, može postići boljim uvjetima rada, boljim mogućnostima usavršavanja i boljom opremljenosti kabineta STEM predmeta, smatra Planinić.
‘Studenti sigurno nisu potpuno kvalificirani za nastavnički rad’
Početkom listopada, baš na Dan učitelja proširila se fotografija oglasne ploče PMF-a u Zagrebu, objavio ju je ravnatelj jedne gimnazije u Zagrebu. Ona prikazuje more oglasa koji potražuju, među ostalim, nastavnike u STEM predmetima. Planinića pitamo zna li koliki udio studenata nastavničkih smjerova istodobno radi u školama te smatra li da su dovoljno kompetentni raditi taj posao dok još nisu dovršili studij.
– Ne znam podatak o broju studenata koji radi u školama. Studenti sigurno nisu potpuno kvalificirani za nastavnički rad, a osim toga to usporava njihovo studiranje pa ne preporučujem to kao rješenje problema. Smatram da je puno je bolje zaposliti umirovljenike na jedan dio radnog vremena u okviru zakonskih mogućnosti, ističe Planinić.
Podsjetimo, upravo je zapošljavanje umirovljenih nastavnika u školama druga razina ovog problema. Kako smo ranije pisali, prema Zakonu o radu osobe koje navrše 65 godina u dogovoru s poslodavcem mogu nastaviti raditi određeno radno vrijeme. No to se ne odnosi na nastavnike. Oni u školama, jer ih je tako ograničio Zakon o odgoju i obrazovanju koji je u ovom slučaju nadjačava opći Zakon o radu, ne mogu raditi dulje od školske godine u kojoj navrše 65 godina.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja namjerava donijeti izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju kojim bi se trebalo urediti i to pitanje, odgovorili su nam nedavno. No nacrt propisa još nije pušten ni u javno savjetovanje, a kamoli daljnju proceduru donošenja na Vladi i u Saboru. Tako da je za sada jedini pokušaj rješavanja ovog problema koji je država ponudila uvođenje zasebne STEM stipendije za nastavničke smjerove, koja iznosi 600 eura mjesečno. Studente se obvezuje da nakon studija rade u školi onoliko dugo koliko su primali stipendiju, ne kreće od godinu dana, i to u županiji u kojoj im je prebivalište.
‘Državne stipendije nisu riješile problem potrebnog broja kompetentnih nastavnika u STEM područjima’
Dekan PMF-a u Splitu, Mile Dželalija ističe da je više faktora koji utječu na interes za nekim studijem – osobni potencijali i interesi maturanata, perspektiva na budućim radnim mjestima, što uključuje i plaće, ali i utjecaj kako bliže okoline, tako i društvene slike o budućoj profesiji.
– Povećanje broja studenata na nastavničkim smjerovima u STEM području je vidljivo na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu. Ipak iz navedenih podataka, vidljivo je da se još uvijek radi relativno o malim brojevima studenata na nastavničkim smjerovima. To ukazuje da državne stipendije nisu riješile problem potrebnog broja kompetentnih nastavnika u STEM područjima u osnovnim i srednjim školama, već je problem eventualno neznatno ublažen. Za svaku je pohvalu što je Ministarstvo, odnosno Vlada RH, osigurala navedene stipendije za STEM područja, posebno za nastavne profile, ali je važno biti svjestan da to nije dovoljno, odnosno da to ne dovodi do rješenja problema nedostatka kompetentnih osoba na radna mjesta učitelja i nastavnika u STEM području. Društvo koje želimo razviti unutar kompetentne zajednice država Europske Unije nije moguće stvoriti bez kompetencija unutar STEM područja, posebno onih polja u području prirodnih znanosti koji stvaraju temelje za razvoj i razumijevanje niz drugih područja, naglašava Dželalija.
Stav splitskog PMF-a je da bi značajniji poticaj na upis STEM studija bilo osvješćivanje poslovnih subjekata i roditelja o važnosti STEM područja, odnosno o kompetencijama koje takva područja nude za mlade ljude i njihovu karijeru, bez obzira na to kojim se djelatnostima bavili. Na pitanje što je još potrebno učiniti da bi se kvote popunile, odgovara slično kao njegov zagrebački kolega.
– Kako bi se kvote popunile, odnosno kako bismo kao društvo imali potreban broj kompetentnih nastavnika u STEM području pa time razvijali konkurentno društvo u svakom smislu, potrebna su jednostavna održiva rješenja – a to su – graditi ugled profesije nastavnika posebno u STEM području te odgovarajuće naknade i nagrade za njihov rad i rezultate. Bez takvog pristupa ulazimo u sve veći ponor po pitanju konkurentnosti našeg društva. Dakle, podizanje društvenog ugleda i značajno povećanje plaća i naknada za rad i rezultate, navodi Dželalija.
Problem koji generira niz drugih u našem društvu
I on je dobro upoznat s time da studenti, kaže obično pred kraj studija, odlaze raditi u škole. I po tom pitanju sličnog je stava kao Planinić – studenti koji nisu stekli odgovarajuću kvalifikaciju nisu u potpunosti kompetentni za rad s učenicima.
– No, s obzirom na okolnosti nedostatka značajnog broja kompetentnih učitelja i nastavnika, studenti u odgovarajućem polju i području su kompetentniji od drugih osoba koji su stekli druge različite kvalifikacije koje su prikladne za STEM područje, odnosno odgovarajuće polje u STEM-u. Na primjer, student matematike je kompetentniji održati nastavu iz matematike u odnosu pa i doktora znanosti iz bilo kojeg drugog područja i polja. Drugo, dobro je uočiti da niti za studenta nije dobro da prihvaćaju zapošljavanja prije završetka studija jer time ugrožavaju svoje studiranje, navodi Dželalija.
Zaključuje, a mnogi će se složiti s njim, na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu na ovo ne samo kao na problem ovog trenutka, već kao problem koji sve više generira niz drugih u našem društvu.
