Andro i Kristian prolaze s pet na faksu koji upisuje najbolje učenike: Imaju važne poruke za maturante
Na vrhu liste fakulteta koje upisuju srednjoškolci s najboljim ocjenama zadnjih pet godina nalazi se Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Dva studija koja nudi, farmacija i medicinska biokemija, upisuju godišnje šezdesetak studenata, a među najboljima su Kristian Morić-Španić i Andro Brzović. Obojica imaju prosjek ocjena od 4,8, za srednja.hr otkrivaju kako im to polazi za rukom, a imaju i savjet za maturante.
Andro Brzović i Kristian Morić-Španić| fotografije iz privatne arhive
Serijal tekstova o najboljim studentima na fakultetima nastavljamo pričom dvojice studenata Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta (FBF). Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, to je fakultet koji posljednjih pet godina upisuju maturanti s najvišom prosječnom ocjenom iz srednje škole. Ona je u 2023. godini iznosila čak 4,851.
Studiranje je bitno drugačije od pohađanja srednje škole, gradivo je nerijetko opsežnije pa se u brojnim slučajevima i ocjene ‘srozaju’ u odnosu na srednju školu. Da im se to isto dogodilo, ne mogu reći Kristian Morić-Španić i Andro Brzović sa spomenutog FBF-a.
Koji je recept za petice na Farmaceutskom?
Kristian je peta godina na studiju farmacije, a Andro četvrta na studiju medicinske biokemije. Obojici je prosjek ocjena vrhunskih 4,8.
– Mislim da pojačano učenje nije dovoljno da se postigne uspjeh već je bitno i kako se uči. Dok učim nove stvari nastojim učiti s razumijevanjem i propitkivati se zašto je nešto baš tako i kada otkrijem zašto je to tako onda lakše zapamtim početnu informaciju. Također, povezujem gradivo iz različitih kolegija što mi često pomogne pri rješavanju problema, priča nam Kristian.
Andro govori da je u srednjoj školi ‘ganjao’ petice i cilj mu je bio imati što bolji prosjek. Prilikom upisa fakulteta sam se sa sobom dogovorio da neće raditi isto, da mu je najbitnije proći kolegij. No s vremenom je ipak odlučio nekim kolegijima posvetiti više truda pa su porasle i ocjene.
– Nemam osjećaj da učim objektivno puno sati već sam s vremenom shvatio da najlakše učim uz neke vizualne elemente, bilo da se radi o slikama ili umnim mapama. Također se trudim ići na predavanja, bilo da su obavezna ili ne, jer ako aktivno slušam dosta toga se sjećam i do samog ispita, kaže nam Andro.
Kako izgleda dan na farmaciji i medicinskoj biokemiji?
Na studiju farmacije, uz predavanja i seminare postoje i laboratorijske vježbe. One su organizirane u turnusima po kolegijima, najčešće kroz nekoliko tjedana.
– Kada je takav period u kojem imamo vježbe uz ostalu nastavu, to bude malo naporno jer smo na faksu po čitav dan, ali uglavnom bude i pauza pa se može izdržati. Inače su mi laboratorijske vježbe i najzanimljiviji dio nastave pa mi to nije teško padalo. Također imamo i ljetnu stručnu praksu te na petoj godini Stručno osposobljavanje u trajanju od šest mjeseci u ljekarni, koje trenutno odrađujem, prepričava nam Kristian.
Kaže da najviše vremena na učenje zapravo troši pred ispitne rokove. Kako bi mu ta faza akademske godine prošla što bezbolnije nastoji i tijekom semestra pratiti gradivo te biti pažljiv na predavanjima i seminarima.
– Mislim da tijekom semestra uložim više vremena nego prosječan student jer volim položiti sve kolegije na prvom/drugom roku tako da imam slobodno ljeto. Gledajući ukupno vrijeme provedeno učeći, to mi je teško procijeniti jer kolege se drukčije organiziraju i često polažu ispite na kasnijim ili jesenskim rokovima dok sam ja dosada svaku godinu riješio do ljeta. Pošto sam s juga, imao sam dobru motivaciju jer ljeti volim biti opušten i vrijeme provoditi na moru, odgovara nam Kristian i dodaje kako mu je najteži kolegij za položiti bila Farmaceutska kemija, za koju je trebalo dosta truda i upornosti.
Farmaceutska kemija bila je među najtežim kolegijima i Andri, a u takve je još uvrstio i kolegij Imunologija. Opisuje nam kako mu se dani na fakultetu razlikuju, pa ponekada na medicinskoj biokemiji ima samo jedno predavanje od dva sata, a drugim danima je na faksu od jutra i puno dulje.
– Ne mogu reći da učim svaki dan. Što se vremena učenja tiče, to varira od jednog sata pa do cijelog dana, ovisno koliko je blizu neki ispit. Ne mislim da je korisno međusobno uspoređivati vremena učenja jer vrijeme da nešto savladaš varira od osobe do osobe, a ovisi o mnogim stvarima. Ako učiš nešto što te ne zanima, ili taj dan baš nemaš koncentracije, možeš i 10 sati provesti učeći od kojih je efektivno bilo pola sata konkretnog učenja, veli Andro.
‘Drago mi je da postoje prijemni ispiti za neke srednje’
Ali koliko su im ocjene uopće bitne? Obojica ne skrivaju da jesu. Kristian kaže da mu je to potvrda da je njegov način razmišljanja i učenja dobar, pogotovo na usmenim ispitima. Ipak, svjestan je da ponekada ocjene nisu mjerilo znanja i smatra da se njima ne treba previše opterećivati.
– Vidim koliko su djeci u osnovnim školama bitne ocjene, često zbog toga što se pri upisu u srednje gleda samo prosjek što mislim da nije dobro. Drago mi je da postoje prijemni ispiti za neke srednje škole koji ispituju specifično gradivo. Mislim da se i srednjoškolci dosta opterećuju ocjenama, ali tu je državna matura koja se često boduje više nego same ocjene pri upisu na fakultet, kaže Kristian.
Ando je vrlo samosvjestan. Navodi, ponekad se oko ocjena i previše brine.
– Smatram da trenutni sustav ocjenjivanja definitivno ima mana, od kojih meni prva pada na pamet ta da se puno više cijene ocjene naspram samog znanja. Doduše ne želim oko toga pametovati jer ni sam nemam neko konkretno rješenje za taj problem, odgovara Andro na naše pitanje treba li nešto mijenjati u postojećem sustavu ocjenjivanje nedovoljan-odličan.
Srednja škola dobro ih je pripremila za studij
Prije nego je upisao studij, Kristian je zapravo završio strukovnu, Zdravstvenu školu Split, smjer farmaceutski tehničar. Otkriva nam i jednu zanimljivost, tada je na upisima bio među zadnjima na listi, no kroz srednju se to nije ispostavilo toliko važnim.
– Srednja škola me dobro pripremila za fakultet jer dosta predmeta koje sam slušao na fakultetu sam imao i u srednjoj školi samo u manjem obimu gradiva. Također u srednjoj školi sam imao dosta i laboratorijskih vježbi što mi je olakšalo da se bolje snađem u laboratoriju na fakultetu. Nedostatak je bio što nisam imao hrvatski, engleski, matematiku, kemiju i biologiju na istoj razini kao i gimnazijalci, ali sam bio uporan i na vrijeme se počeo pripremati za državnu maturu da nadoknadim zaostalo gradivo. Također smo imali i dodatne pripreme za maturu u srednjoj školi što mi je također olakšalo. Na kraju se to sve isplatilo i upisao sam farmaciju kao četvrti na rang listi, kaže Kristian.
Andro se nadovezuje da mu je znanje iz srednje škole bilo najbitnije u prvom semestru studija, a tim predznanjem također je vrlo zadovoljan.
– Jedino što mi je moglo olakšati je da sam na vlastitu ruku dodatno učio izvan osnovnog gradiva, a bilo je dostupno u tim udžbenicima, ali to je dosta minorna stvar, navodi Andro.
‘Nisam ni znao što upisujem, došao sam na faks bez očekivanja’
Obojici izvrsnika s FBF-a postavili smo i pitanje zašto su upisali baš ove studije. A kako su već viša godina zanimalo nas je i jesu li oni ispunili njihova očekivanja. Kristian kaže da se na farmaciju odlučio zato što ga zanima kemija, a taj studij nudi mu svojevrsnu interdisciplinarnost.
– Prve dvije, tri godine su mi bile super kad smo učili razne vrste kemija, fiziku, fiziologiju itd. Na četvrtoj i petoj smo više orijentirani na farmaceutske predmete koji su nam potrebni za rad u ljekarni. Mene više privlači rad u laboratoriju gdje bih htio oplemeniti svoja znanja iz kemije i primijeniti ih u istraživanju, analitici ili sintezi lijekova pa bih volio da je više gradiva bilo iz tih područja, ali razumijem da je integrirani studij tako koncipiran na završnim godinama jer većina studenata ide u ljekarnu i tamo je i najveća potražnja za magistrima. Sve u svemu, zadovoljan sam studijem i tom širinom znanja koju mi je dao i mislim da imam dobru podlogu da se usmjerim u područje koje me zanima, navodi Kristian kojemu je drugi izbor bila kemija na PMF-u.
Andro priznaje da nije od onih koji su još u osnovnoj znali što će studirati. Zapravo, do zadnjih dana zatvaranja liste još je dvojio oko odluke.
– Kada sam se odlučio za medicinsku biokemiju, nisam ni znao što upisujem, izvan onog što je bilo u opisu studija na stranici fakulteta. To znači da sam došao na faks bez nekih početnih očekivanja. Kako su dolazili stručniji predmeti na višim godinama i nakon posjeta nekim od laboratorija, cijela priča mi se čini sve zanimljivija i zanimljivija, kaže Andro.
Ne isključuju opciju života u inozemstvu
Da nije upisao medicinsku biokemiju, kaže, najvjerojatnije bi studirao farmaciju na istom fakultetu.
– Doduše, stvarno ne mogu procijeniti bih li bio jednako uspješan u tom scenariju. Vrlo vjerojatno ne bih, procjenjuje Andro.
Ostati u Hrvatskoj ili probati sreću potražiti u inozemstvu dilema je koja muči mnoge vršnjake naših sugovornika. Kristian kaže da bi volio ostati u Hrvatskoj, ali ne isključuje opciju odlaska iz države.
– Privlači me rad u laboratoriju i ono što uključuje – analitiku, sintezu ili istraživanje lijekova, gdje mogu razvijati i poboljšati svoje znanje iz kemije i povezati ga sa znanjem o lijekovima. Doktorski studij mi je opcija, pošto sam bio i demonstrator na fizikalnoj kemiji, rad sa studentima u laboratoriju mi se svidio pa možda krenem u akademskom smjeru, govori Kristian o svojim budućim planovima.
Čvrstu odluku o tome gdje će u budućnosti živjeti nije donio ni Andro.
– Nakon završetka faksa u planu mi je zaposliti se, dobiti i odraditi specijalizaciju. Nemam sada nikakve šire ciljeve u vidu doktorata, selidbe van ni slično, ali nisam ih isključio kao opcije. Kako bi se reklo, sve u svoje vrijeme, kaže nam Andro.
Kristian i Andro imaju poruku za maturante
Kaotično razdoblje mature i upisa na studij daleko je iza njih. Ipak, naše smo sugovornike zamolili da se vrate u te ‘cipele’ maturanata te udjele pokoji savjet ovogodišnjoj generaciji.
– Meni osobno je početak studiranja i dolazak u Zagreb bio težak prva dva mjeseca, no nakon toga sam se privikao i sada mi je drago što sam se osamostalio i stvorio razna poznanstava. Maturantima poručujem da idu hrabro naprijed, sretno polože maturu i upišu ono što ih zaista zanima. Studiranje je po meni lijep period života koji ponekad zna biti stresan i naporan, ali na kraju se pamte one dobre stvari, poručuje maturantima Kristian.
Na sličnom je tragu i Andrina poruka učenicima koji će za mjesec dana završiti svoje srednjoškolsko obrazovanje.
– Moj savjet je da budu spremni da će prva godina faksa biti razdoblje prilagodbe drugačijem stilu učenja i svega zapravo naspram srednje škole. U redu je osjećati se izgubljeno i zbunjeno na početku, ali svi se tako osjećaju i s vremenom sve sjedne na svoje mjesto, poručio je maturantima Andro.
Više tekstova iz serijala o najstudentima čitajte na poveznicama:
Bartol je lani bio jedan od najmaturanata: I na faksu je prošao s 5.0, a uz to trenira svaki dan
Mislav je 2017. bio među najmaturantima. Onda je upisao Medicinski i sve godine prošao s 5,0
Jan studira fiziku na PMF-u i prolazi s 5.0: Na kolegiju koji mi je bio najteži sad sam demos
Na jednom od studija koje je najteže upisati Kristina prolazi s pet: Otkriva zanimljiv recept za to
