Antonio je među najboljim studentima Ekonomskog: Otkriva koji mu je predmet najteži, ima i savjet za maturante
Ekonomski fakultet u Zagrebu brojem studenata najveći je fakultet u državi. Jedan od najboljih studenata tog fakulteta je Antonio Baretić s gotovo besprijekornim prosjekom ocjena – 4,94. Upravo je završio drugu godinu studija poslovne ekonomije, a za biti odlikaš na fakultetu, kaže, treba uložiti puno truda i rada. Međutim, postoje načini na koje si studenti mogu olakšati učenje, a Antonio ima i važan savjet za brucoše oko ponavljanja matematičkog gradiva.
Antonio Baretić; Ekonomski fakultet Zagreb | foto: privatna arhiva; EFZG
Ekonomski fakultet u Zagrebu, stoji tako na službenoj web stranici, trenutno pohađa preko 8.500 studenata. Jedan od najboljih među njima je Antonio Baretić. Antonio je nedavno završio drugu godinu smjera poslovna ekonomija, a ima prosjek ocjena visokih 4.94. Pristao je biti dio našeg serijala članaka o nekima od najboljih studenata na fakultetima diljem Hrvatske.
Postoje načini kako si olakšati učenje
Odmah nam u uvodu kaže da ne postoje velike tajne uspješnog studiranja i postizanja izvrsnih ocjena. Govori slično kao i ostali izvrsnici o kojima smo pisali – da treba biti spreman uložiti puno truda i rada. Međutim, ističe, postoje načini na koji se učenje može učiniti lakšim i efektivnijim.
– Nama su profesori odmah na početku fakulteta rekli da učenje napamet neće proizvesti rezultate iste kao učenje s razumijevanjem. Važno je dolaziti na predavanja što više, imati mirno okruženje za učenje, naučiti iz udžbenika, a skripta može pomoći pri ponavljanju, te učiti da se razumije kako se došlo do nekog zaključka. Meni osobno pomaže da nakon što naučim nešto da nađem nekog od obitelji ili prijatelja te im ispričam to što sam naučio. Naravno, ne očekujem da oni sad to zapamte, ali ako ja to mogu njima smisleno sročiti i objasniti ja vjerojatno razumijem to gradivo. Također, pomaže biti socijalan i ekstrovertan s kolegama na faksu. Ako ja nešto ne razumijem mogu ih pitati ili ja mogu ponoviti i učiti po nekim skriptama koje oni imaju, govori nam Antonio.
Pitamo ga i da nam opiše svoj prosječan radni dan. Nisu svi isti kaže, ali tijekom akademske godine pokušava dolaziti na sva predavanja i detaljno ih pratiti. A ako ima neke dužnosti, obavlja ih što prije.
– Nikad nisam bio neki kampanjac pa malo po malo učim paralelno s predavanjima. Kad krenu kolokviji tjedan ili dva ne izlazim nikamo kako bih mogao što bolje riješiti. Osim toga nisam nešto posebno različit u studentskim aktivnostima od drugih. Preostane mi dosta vremena i za hobije i za izlaske, kaže Antonio.
‘Stresiranje oko prosjeka neće pomoći ničemu’
Kao i naše ostale sugovornike, pitamo ga koji mu je kolegij bio najteži za položiti. Govori da su Matematika i Poslovne financije zaista teški jer je gradivo opsežno, međutim njemu matematika ide pa mu je bilo najteže za naučiti Trgovačko pravo. Same ocjene, priznaje, jesu mu važne, međutim bezvrijedne su ako naučeno ne ostane kao trajno znanje.
– Ulažem dosta truda u njih (ocjene, op.a.), ali znam da stresiranje oko prosjeka neće pomoći ničemu. Sam sustav ocjena može dati generalnu ideju znanja osobe, ali za ikakvo dublje rasuđivanje potrebno je promatrati aktivnost i samoinicijativu. Pri pronalasku posla, sumnjam da će poslodavci gledati moj prosjek više nego moje prakse i iskustva, ali moje stremljenje boljim ocjenama i trud daju mi priliku da se bolje iskažem profesorima te nalazim ta iskustva i prakse, smatra Antonio.
Prije nego je upisao Ekonomski, Antonio je pohađao XVI. gimnaziju u Zagrebu. Iako je to jezična gimnazija, ona mu je, ističe, dala važna opća znanja i temelje koji su pomogli pri studiju.
– Također, učenje jezika potiče učenje kroz praksu i razumijevanje te takvo učenje mi je pomoglo pri ekonomskim predmetima. Imali smo malo manje matematike nego opće ili matematičke gimnazije, ali uz samostalan rad i dodatnu matematiku koju je organizirala škola lako se nadomjestilo, kaže Antonio.
‘Postoje predrasude o ekonomiji’
A kako je onda odlučio studirati baš ekonomiju? Drugi izbori bili su mu Matematika na PMF-u i Biotehnologija na PBF-u, a odabir fakulteta nije bio lagan. No, kaže, imao je sreće da mu je odabir studija ‘sjeo’.
– Postoje predrasude o ekonomiji da to pohađaju ljudi koji ne znaju što će drugo. Ipak, razgovorom s osobama koje sad studiraju i daljnjem informiranjem saznao sam da osoba kroz trud ima priliku iskazati se među onima koji su se bez veze upisali. Studij je do sada zbilja izvrstan te nemam nikakve velike primjedbe. Možda malo smanjiti broj upisanih studenata kroz vrijeme kako bi se poboljšala slika faksa i kako bi se moglo pružiti najbolje iskustvo onima koji baš žele učiti, odgovara Antonio na naše pitanje što bi na fakultetu valjalo poboljšati.
Studenti svih studija nerijetko ističu da s fakulteta izlaze nespremni za tržište rada, budući da nisu imali dovoljno praktičnog dijela nastave. Ovaj izvrsnik smatra da prikupljanje iskustva kroz studij ovisi o samom studentu.
– Svi danas imaju diplomu pa svrha faksa ne treba biti samo diplomiranje, već i stjecanje korisnih poznanstva i iskustva za budućnost. Klubovi i upoznavanje s profesorima dosta će pomoći. Uz to, ja sam tek završio drugu godinu, ali znam da na daljnjim godinama postoje predmeti koji pružaju studentima praksu, kaže Antonio i navodi da mu je plan učlaniti se u neke fakultetske udruge i projekte koji se provode na fakultetu.
Važan savjet za maturante
Pitamo ga i za planove o budućnosti. Osim uspješnog završetka studija, želi obaviti i praksu te proći kroz dodatne edukacije i unaprijediti svoje znanje.
– Važno mi je obaviti razmjenu u neku drugu zemlju i MBA nakon fakulteta, to je poslijediplomska dodatna edukacija. Za posao nisam još siguran zbog same širine zvanja koje pruža ekonomija, ali sada mi se čine i prodaja i trading i poduzetništvo zanimljivi. Zasad nisam posebno razmišljao o radu u inozemstvu, ali nisam protiv toga, odgovara nam na pitanje bi li ostao u Hrvatskoj ili radio u inozemstvu.
Za maturante je završena matura, a pri kraju je i proces upisa na studije. Poslovna ekonomija na EFZG-u studij je koji je upisalo najviše maturanata – na stručnom je pravo upisa ostvarilo 406 maturanata, a na sveučilišnom 972. Pa smo za kraj Antonia zamolili i da im udjeli pokoji savjet.
– Za maturante koji su odlučili upisati Ekonomski preporučujem da se ne brinu ako postoje ljudi koji malo sude taj izbor i neka ponove matematiku ako nisu sigurni u znanje. Na Merlinu uvedena je besplatna vježba iz osnova matematike za brucoše koja je jako korisna. Kad sam fakultet krene malo se treba priviknuti na tu novostečenu slobodu pri vremenu za učenje pa pokušajte biti što manje kampanjci i slušati na predavanjima, poručio je Antonio.
Više tekstova iz serijala o najstudentima čitajte na poveznicama:
Bartol je lani bio jedan od najmaturanata: I na faksu je prošao s 5.0, a uz to trenira svaki dan
Mislav je 2017. bio među najmaturantima. Onda je upisao Medicinski i sve godine prošao s 5,0
Jan studira fiziku na PMF-u i prolazi s 5.0: Na kolegiju koji mi je bio najteži sad sam demos
Na jednom od studija koje je najteže upisati Kristina prolazi s pet: Otkriva zanimljiv recept za to
Jure je na pravu prošao s 5.0: ‘Još nisam naišao na predmet koji me ne zanima’
