Pretraga

Apsurd specijalističkih studija: Studij smo platili preko 40.000 kuna, a od diplome nemamo koristi

A- A+
8. rujna 2019.
Faks
A- A+

Ni poslodavci pa čak ni državne institucije ne prepoznaju sveučilišne specijaliste, koji su svoje studije skupo platili. Hrvatska sveučilišta trenutno nude 271 takav studij. Studiji traju od dva do četiri semestra, a cijena nekih od njih prelazi i 40.000 kuna. No nakon njih teško ćete dobiti posao ili povišicu. Svjesni su tog i u ministarstvu pa kažu da iz tog razloga takve studije ni ne subvencioniraju.

Foto: flickr

Nisam primijetio niti jedan natječaj ili oglas za posao koji bi tražio sveučilišnog specijalistu za neko područje, kaže Luka Huzjak, sveučilišni specijalist vanjske politike i diplomacije.

Huzjak je, nakon što je završio studij na Filozofskom fakultetu, završio i poslijediplomski specijalistički studij, nakon kojeg je, kaže, shvatio da takvi studiji nemaju nikakvu tržišnu opravdanost.

– Zanimljivo je da niti u opisu potrebne razine obrazovanja primjerice na oglasima na burzi rada nigdje nisam naišao na specijalistički studij ili barem kraticu univ. spec. Obično se navodi. “Razina obrazovanja: Fakultet, akademija, magisterij, doktorat”. Iako se navodi magisterij (tu mislim na magistre znanosti, ne na magistre struke), on se više ne može upisati. To je malo paradoksalno. Zar ne? – pita se Huzjak.

Poslodavci ne znaju što su specijalistički studiji

Izdvojeni članak

Od svinjogojstva do visoke mode: Ovo je deset najzanimljivijih specijalističkih studija

I dok je magisterij znanosti, koji se po ‘starom sistemu’ upisivao nakon završenog diplomskog studija, u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru smješten na razinu 8.1., današnji sveučilišni specijalistički studiji smješteni su na razinu 7.2., odmah iznad diplomskog studija. Huzjak, koji je uz sebe okupio grupu sveučilišnih specijalista nezadovoljnih svojim položajem, tu činjenicu vidi jednim od uzroka problema.

– Bojim se, iako možda griješim, da poslodavci nisu upoznati s tim što su sveučilišni specijalistički studiji – kaže sveučilišni specijalist.

Nema dodatka na plaću

Hrvatska sveučilišta trenutno nude 271 sveučilišni studij. Studiji traju od dva do četiri semestra, a cijena nekih od njih prelazi i 40.000 kuna.
Inače, prije bolonjskog programa postojao je poslijediplomski studij kolokvijalno zvan magisterij nakon kojeg se dobivala titula magistra znanosti (mr. sc., piše se ispred imena i prezimena). Zaposlenici javnih službi sa završenim magisterijem imaju pravo na uvećanje plaće od 8% posto. To pravio ne vrijedi za sveučilišne specijaliste. Oni nemaju pravo na ikakav dodatak na plaću. Kako sami kažu, školovali su se bez veze.
– Smatram da je školarina previsoka za studij koji tržište rada ne prepoznaje, a država ni na koji način ne vrednuje i ne cijeni – iskren je Huzjak.
Dodaje da se volimo nazivati zemljom znanja, a zapravo smo zemlja školovanih ljudi koje se ne cijeni.
– Doista smo jedna od rijetkih zemalja koja toliko malo cijeni osobe koje ulažu dodatno u sebe i svoju edukaciju. Nadam se da će i članak portala Srednja.hr potaknuti odgovorne na razmišljanje, a potencijalne studente upozoriti da dobro razmisle o upisu na poslijediplomske specijalističke studije – zaključio je Huzjak.

MZO: Ne subvencioniramo školarine

Izdvojeni članak

Uzalud mladi studiraju: Članska iskaznica HDZ-a pobjeđuje fakultetsku diplomu
Ni u Ministarstvu znanosti i obrazovanja nisu previše entuzijastični kad govore o specijalističkim studijima.
Kao što je i iz naziva ovih studija razvidno, oni su namijenjeni stjecanju specijaliziranih znanja i vještina u nekom području te se takve specijalizacije provode poslije završetka diplomskih studija na kojima se stječu osnovna znanja u nekom području i koji su, stoga, ujedno i uvjet za pristup poslijediplomskim sveučilišnim studijima.
U kojoj su mjeri specijalizirana znanja i vještine koje se stječu poslije diplomskih studija potrebne studentima ili budućim studentima te na koji način su kvalifikacije stečene završetkom ovih studija prepoznate na tržištu rada dio je neovisne procjene onih koji ih upisuju – kažu iz ministarstva.
Što se tiče kvalifikacije, kažu da je istina da se izmjenama i dopunama Zakona uvelo razlikovanje između diplomskih studija s jedne strane i poslijediplomskih specijalističkih s druge na način da su uvedene dvije podrazine na razini 7 HKO-a. Međutim, napominju da su te kvalifikacije, prema razini (stupnju) znanja i vještina koje se njima stječu i dalje povezane s razinom 7 ishoda učenja te s razinom 7 Europskog kvalifikacijskog okvira.
Svjesni su da ti studiji nisu tržišno orijentirani.
Ministarstvo znanosti i obrazovanje ne subvencionira školarine za studiranje na ovim studijima upravo iz razloga što se njima ne stječu nužna znanja potrebna na tržištu rada, već ovi studiji predstavljaju svojevrsne oblike usavršavanja koji mogu naći motiv i podlogu u želji studenata za osobnim i daljnjim profesionalnim razvojem kroz cjeloživotno učenje – zaključuju iz ministarstva.
Isplati li vam se ići na sveučilišni specijalistički studij, odlučite sami.
POVEZANI čLANCI