ASEAN-ski poučak: ‘Glokalni’ studenti su budućnost obrazovanja u svijetu
Projekt koji su 2009. godine pokrenule zemlje ASEAN-a s namjerom integriranja obrazovnih sustava u regiji daje fantastične rezultate. Veća mobilnost, osnivanje istraživačkih klastera i regionalni projekti stvaraju produktivnu simbiozu brzorastućih gospodarstava i modernog obrazovnog sustava educirajući intelektualce konkurentne na globalnoj razini.
Posljednjih godina javlja se nova vrsta mladih ljudi željnih znanja koji pokazuju donedavno ne tako raširene osobine. Riječ je o takozvanim ‘glokalnim studentima‘. Taj izraz opisuje one studente koji imaju globalne aspiracije, ali bi tijekom svog obrazovanja rado ostali u svojoj domovini ili regiji.
Takva populacija dominira u brzorastućim ekonomskim silama jugoistočne Azije, tvrdi portal Top Universities.
Ako je vjerovati u analizama jedne velike bostonske konzultantske kuće, razlog leži u činjenici da zemlje ASEAN-a (Filipini, Malezija, Indonezija, Singapur, Tajland) stvaraju sve jaču srednju klasu iz čijih se redova najčešće regrutiraju ‘glokalni studenti’. Po svemu sudeći ovaj se trend neće tako skoro ugasiti, jer se predviđa da će do 2020. godine baza srednje klase u ASEAN zemljama narasti do čak 100 milijuna ljudi. Pitanje je samo jesu li glokalni studenti budućnost transnacionalnog obrazovanja i na svjetskoj razini ili pak samo izdvojena regionalna anomalija.
Novi internacionalni studenti
S obzirom na globalizaciju koja je posljednjih nekoliko desetljeća uhvatila maha javila se potreba da se svakom studentu pruže znanja i vještine potrebne za globalnu kompetitivnost. Ipak nisu svi ni dovoljno bogati ni dovoljno talentirani kako bi si osigurali internacionalno obrazovanje na nekom od svjetski priznatih sveučilišta.
Upravo zbog toga zemlje ASEAN-a su se okrenule transnacionalnom obrazovanju. Ono podrazumjeva veću mobilnost studenata unutar regije kojim na jeftiniji način svojim budućim intelektualcima osiguravaju međunarodno iskustvo, raznovrsnije obrazovanje te ih se potiče na razvoj regionalnih projekata od kojih i gospodarstva imaju koristi.
Gospodarski rast i integracija
Upravo su gospodarstva zemalja jugoistočne Azije najviše profitirala od ovakvog oblika povezivanja (ne samo na obrazovnom planu) te su se najbrže izvukla iz svjetske krize koja je drmala zadnjih godina.
Kontinuiran rast ekonomija spomenutih zemalja nužno mora biti praćen i adekvatnim obrazovanjem mladih koji će iznjedriti diplomante sposobne za globalno natjecanje.
Prvi korak u tom smjeru je napravljen 2009. kada je započeo ambiciozan plan integracije sveučilišta diljem ovog dijela Azije. Rezultati se vide već nakon četiri godine, a prva faza projekta bi trebala biti završena do 2015. godine.
Budućnost visokog obrazovanja
Naglasak je stavljen na studentsku mobilnost, kontrolu kvalitete te stvaranje istraživačkih klastera. S obzirom da se radi o sustavu u koji je uključeno oko 12 milijuna studenata iz deset država nužna su i znatna ulaganja kako bi se dosegao konačni cilj – zajednička visokoobrazovna zajednica jugoistočne Azije.
Sve veća ulaganja u obrazovne reforme od strana država, ali i privatnih investitora profiliraju gospodarstva ‘azijskih tigrova’ kao ekonomije zasnovane na znanju (tome teži i Hrvatska, ali samo na papiru). S većim investicijama i jasnim planom profitiraju i sveučilišta koja se iz godine u godinu penju na svjetskim ljestvicama.
Uzmemo li u obzir činjenicu da sličnu politiku vodi i Europska unija te da su pozitivni učinci jasno vidljivi za zaključiti je kako je ovaj oblik studiranja budućnost visokog obrazovanja.
