AZVO predstavio petogodišnji ciklus reakreditacije visokih učilišta, najviše studenata u društvenim znanostima
Agencija za znanost i visoko obrazovanje je predstavila Analizu petogodišnjeg ciklusa reakreditacije visokih učilišta. Publikacija koju su javno predstavili u prostorijama Ministarstva znanosti i obrazovanja donosi detaljne podatke o hrvatskim visokim učilištima i njihovoj djelatnosti u sustavu. Rezultat je to prvog cjelovitog vrednovanja svih javnih i privatnih visokih učilišta – sveučilišta i njihovih sastavnica fakulteta te akademija, veleučilišta i visokih škola za razdoblje od 2010. do 2015. Prezentaciji publikacije nazočili su ravnateljica AZVO-a Jasmina Havranek, predsjednik rektorskog zbora rektor Šimun Anđelinović te pomoćnica ministrice Ivana Franić.
foto: Duje Kovačević|srednja.hr
U zgradi Ministarstva znanosti i obrazovanja u petak predstavljenja je publikacija Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Radi se o Analizi petogodišnjeg ciklusa reakreditacije za razdovlje od 2010. do 2015. godine koja je rezultat prvog cjelovitog vrednovanja svih javnih i privatnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj te donosi opsežne podatke o djelatnosti i kvaliteti istih.
Među ostalima, nazočnima su se na manifestaciji obratili ravnateljica Agencije Jasmina Havranek, predsjednik Rektorskog zbora Šimun Anđelinović i pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Ivana Franić.
Ravnateljica AZVO-a: ‘Prvi put imamo cjelovit uvid u sustav znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj’
Prisutnima se prva obratila ravnateljica AZVO-a Jasmina Havranek. Ustanovila je da se radi o prvom cjelovitoj analizi visokih učilišta koja je po svim parametrima nalik sustavu vanjskog vrednovanja koje provode sve ozbiljnije države Europe. Osim toga, kazala je kako se radi o prvoj takvoj analizi te iskazala nadu u korist njezinih preporuka.
– Sustav znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske nikada do sada nije bio na ovaj način, u cijelosti, vrednovan. Prvi put imamo cjelovit uvid u njegovu kvalitetu i učinkovitost. Vjerujemo da će ova Analiza biti korisna samim visokim učilištima radi usporedbe sa srodnim institucijama, ali i cjelokupnom sustavu, jer objedinjava niz korisnih preporuka namijenjenih donositeljima politika, visokim učilištima i relevantnim tijelima. Mnoge su se pozitivne promjene već dogodile, što ističu i sama visoka učilišta, rekla je Havranek.
Promjene koje spominje Havranek odnose se na različite aspekte vezane za pojedine sastavnice i visoka učilišta, od upravljanja do osiguravanja kvalitete, studijskih programa, nastavnika, studenata i ostalog.
Najviše studenata javnih sveučilišta studira društvene znanosti: Gotovo pet puta ih je više nego prirodnjaka
Analiza reakreditacije uvelike se temelji na samoanalizama koje su visoka učilišta provela, ali i izvješća stručnih povjerenstava te odluka Akreditacijskog savjeta, koji se sastoji od hrvatskih i stranih stručnjaka.
Među ostalim podacima, našao se i grafikon zastupljenosti studenata po područjima znanosti. Prema tom grafikonu, na javnim sveučilištima u Hrvatskoj najviše studenata pripada društvenim znanostima i to preko 34 tisuće. Odmah nakon, slijede studenti ekonomije, koji su zbog broja izuzeti kao posebna skupina u grafikonu, a njih ima nešto više od 31 tisuće.
Screenshot publikacije AZVO-a, str. 13
Zanimljivo je da je zastupljenost studenata u području prirodne znanosti, kao što se vidi gore u grafikonu, znatno manja nego većine ostalih. U prirodnim znanostima, prema publikaciji AZVO-a i podacima iz gornjeg grafikona, ima tek 7,5 tisuća studenata.
I na veleučilištima u Hrvatskoj najviše studenata društvenih znanosti
Ni na veleučilištima u Hrvatskoj nije puno drugačija situacija. Najviše je studenata stručnih studija u području društvenih znanosti i to na preddiplomsko razini njih preko osam tisuća. Nakon toga slijede područje biomedicine i zdravstva, tehničkih znanosti, biotehničkih i naposljetku interdisciplinarnih znanosti. Ono što je zanimljivo jest činjenica da je studenata najviše na preddiplomskim studijima društvenih znanosti, no na specijalističkim diplomskima ih je tek 582. Cjelokupne podatke za studente na veleučilištima možete vidjeti u grafikonu ispod.
Screenshot publikacije AZVO-a, str. 57
Podaci iz gornja dva paragrafa dostupni su u publikaciji Agencije za znanost i visoko obrazovanje, koju u digitalnom formatu možete pregledati ovdje.
Istaknute su i preporuke za visoka učilišta, Rektorski zbor te donositelje obrazovnih i znanstvenih politika
Osim rezultata koje donosi publikacija AZVO-a, glede uočenih nedostataka, na samom su kraju dokumenta predstavljene preporuke za poboljšanje grupirane napose za visoka učilišta, Rektorski zbor i donositelje politika.
Među najistaknutijim preporukama za visoka učilišta uočili smo preporuke o praćenju kvalitete nastave i nastavnika koje bi trebalo provoditi uz veću mogućnost povratnih informacija. U preporukama po pitanju studijskih programa, učilištima je preporučeno koordiniranje s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje radi sustavne analize statistika zapošljivosti. Osim toga, AZVO napominje visokim učilištima potrebu za osiguravanjem boljeg sustava potpore studentima u vidu mentorstva, savjetovanja i profesionalne orijentacije. Kod nastavnika je veliki naglasak preporuka na vrednovanju među kolegama nastavnicima, a preopterećenost nastavnim radom Agencija vidi kao glavnu prepreku podizanju kvalitete znanstvenog rada.
Preporuke za Rektorski zbor i Vijeće veleučilišta i visokih škola uglavnom se tiču osiguravanja kvalitete i financijske pomoći pojedinim fakultetima za opremu i širenje, ali i osuvremenjivanja. Agencija se tu dotakla i uloge RZ-a u poticanju studenata i doktoranada na sudjelovanje u programima mobilnosti.
U preporukama za donositelje politika, Agencija naglasak stavlja na najveće nedostatke sustava hrvatske znanosti i obrazovanja. Napominju, među ostalim, važnost suradnje s vanjskim dionicima, redefiniranje uvjeta za napredovanje nastavnika, potrebu revidiranja upisnih kvota, potrebu za modernizacijom na velikom broju učilišta, razvijanje konkurentne znanstvene infrastrukture i laboratorija, nabavu modernih znanstvenih resursa i druge.
Cijelu publikaciju Agencije za znanost i visoko obrazovanje vezanu uz pet godina reakreditacije možete pregledati ovdje.
