AZVO priznao 1.088 diploma spornih fakseva iz BiH i Srbije: ‘Ako se potvrdi da su krivotvorene, poduzet ćemo radnje’
Od 2014. do 2022. u Hrvatskoj je priznato 1.088 diploma s bosansko-hercegovačkih i srpskih fakulteta koji su pod istragom zbog sumnje da su krivotvorili i prodavali diplome. Kako su nam rekli iz Agencije za znanost i obrazovanje, koja je provodila postupke priznavanja inozemnih diploma, ako se potvrde sumnje u nezakonitost, sve će prijaviti nadležnim institucijama. Otkrili su nam i da je većina inozemnih diploma koje se priznaju u Hrvatskoj, zapravo, iz BiH i Srbije, njih čak 67 posto.
Foto: Unsplash; Yuhan Du
Početkom prošlog tjedna krenula je velika akcija uhićenja na faksevima u Bosni i Hercegovini. Niz rektora, dekana i profesora priveden je zbog sumnje da su krivotvorili i prodavali diplome. Diploma se, u jednom trenutku, mogla kupiti i na benzinskoj crpki. Neki naši visoki dužnosnici poput Damira Truta, šefa civilne zaštite, imaju doktorate koji dolaze sa sveučilišta koji su pod istragom.
Priznali su 1.088 diploma sa spornih fakseva koji su pod istragom
Mi smo se stoga obratili Agenciji za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), stožernoj instituciji koja ocjenjuje domaće fakultete, daje im ili uskraćuje dozvolu za rad, a osim toga, provodi i postupak priznavanja inozemnih diploma.
Dali smo im popis fakseva iz BiH i Srbije koji su pod povećalom istražitelja, a iz AZVO-a su nam otkrili da su u razdoblju od 2014. do 2022. dobili 1.197 zahtjeva za priznavanje diploma iz BiH, upravo s fakulteta koje smo naveli u upitu. Priznali su njih 1.078. Što se tiče fakseva u Srbiji, u istom su periodu dobili 10 zahtjeva i svih 10 su priznali.
– Slijedom istrage Tužiteljstva BiH koju navodite, riječ je o sumnji u nezakonita stjecanja kvalifikacija na pojedinim visokim učilištima u BiH, odnosno nezakonitom radu samih visokih učilišta. Ukoliko se potvrde navedene sumnje o nezakonitom izdavanju javnih isprava na pojedinim visokim učilištima u BiH, AZVO će, ukoliko u svojoj evidenciji ima podatke o takvim javnim ispravama, poduzeti radnje u okviru svoje nadležnosti, rekli su za srednja.hr iz AZVO.a.
Zašto nisu priznali 119 bosansko-hercegovačkih diploma?
Iz AZVO-a su nam pojasnili i što je bio uzrok nepriznavanja 119 bosansko-hercegovačkih diploma. Kažu kam kako su u obzir, u bitnome, uzimali formalne statuse visokih učilišta. Primjerice, jesu li ta učilišta akreditirana, imaju li studijski programi dopusnice. Osim toga, odbijali su priznavanje kvalifikacija i na temelju ‘utvrđenih nepremostivih razlika u znanjima, vještinama i kompetencijama’ koje proizlaze iz inozemne kvalifikacije i ‘odgovarajuće razine, vrste i profila’ domaće kvalifikacije.
– U slučaju osnovane sumnje u vjerodostojnost javne isprave kojom se dokazuje stečena IVK-a koja je u postupku, AZVO slučaj prijavljuje nadležnim tijelima Republike Hrvatske koji dalje provode odgovarajuće postupke u okviru svoje nadležnosti, navode iz AZVO-a u odgovoru za srednja.hr.
Godinama već imaju, pojasnili su nam, usporediv broj zahtjeva za priznavanje inozemnih diploma i ne primjećuju neki rast.
INOZEMNE DIPLOME SU NAJČEŠĆE IZ REGIJE
Valja naglasiti da kada govorimo o inozemnim diplomama hrvatskih građa, uvelike se to odnosi na bosansko-hercegovačke i srpske diplome. Konkretno, AZVO je od 2014. do 2022. priznao 14.126 kvalifikacija stečenih na raznim svjetskim visokim učilištima, od toga ih je 8.427 iz Bosne i Hercegovine, a 1.104 iz Srbije. Od priznatih inozemnih diploma, dakle, njih 67 posto dolazi iz BiH i Srbije.
AZVO po novome donosi samo mišljenje
U odgovoru za srednja.hr iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje objasnili su nam kako su provodili postupke priznavanja diploma posljednjih gotovo dvadeset godina. Od 2004. do 2022. provodili su upravne postupke priznavanja inozemnih kvalifikacije. No, 25. lipnja 2022. stupa na snagu novi Zakon o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Taj postupak više nije upravan. Što to znači?
To znači da AZVO sada, pojašnjavaju nam, donosi neupravni akt, svojevrsno mišljenje o inozemnoj kvalifikaciji. Tim se mišljenjem pružaju informacije o razini, obujmu i profilu inozemne kvalifikacije u odnosu na onu koja se stječe u Hrvatskoj. Usto se navode i podatci o sustavu osiguravanja kvalitete visokog obrazovanja u državi u kojoj je ta inozemna kvalifikacija stečena. Ti podatci podrazumijevaju detaljno informiranje, podcrtavaju iz Agencije, o inozemnom sustavu visokog obrazovanja te kriterijima na kojima je utemeljen sustav osiguravanja kvalitete i akreditacije.
Zašto je ovo bitno? Budući da AZVO više ne provodi upravne postupke nostrifikacije ni priznavanja kvalifikacija stečenih u inozemstvu, više ne može ni obustavljati provedene i započete postupke. No, ono što Agencija može učiniti, i što je dužna po propisima, kako naglašavaju u odgovoru za srednja.hr, je u slučaju potvrde da su neke od priznatih diploma krivotvorene, slučajeve prijaviti nadležnim institucijama.
