Balkan: Broj studenata drastično raste, ali ne dobivaju adekvatno znanje
Balkanske zemlje u posljednjih nekoliko godina bilježe sve veći broj mladih ljudi koji stječu visoko obrazovanje. Međutim, porast broja studenata, kao i fakulteta, nije rezultirao kvalitetnijim obrazovanjem. Prema istraživanju agencije Andolija ti isti studenti ne mogu ponuditi znanje koje se od njih traži na tržištu rada. Zbog toga na Balkanu većina ljudi po završetku studija pune redove na birou za zapošljavanje. Drugim riječima u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji naglo raste postotak studentske populacije, ali nijedna od navedenih nije postala Zemlja znanja.
U prošlosti nije svatko imao mogućnost upisati i završiti fakultet, dok je danas sve veći broj studenata. Uz rast studentske populacije, u Balkanskim zemljama zabilježeno je i povećanje broja fakulteta. No studiji ne pružaju adekvatno znanje, pa mladi ljudi nakon diplomiranja nisu sposobni utažiti želje i ispuniti prohtjeve tržišta rada. Zbog nekvalitetnog visokog obrazovanja zavodi za zapošljavanja pune se visokoobrazovanim ljudima, a na Balkanu ne postoji nijedna zemlja znanja.
Hrvatska: tržište rada ne podnosi toliki broj studenata
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, u zimskom semestru akademske godine 2011./2012. na sve godine studija upisalo se ukupno 152 857 studenata. U usporedbi s godinom ranije, brojka je narasla za 2,8 posto. Međutim, redovi na burzi rada prepuni su visokoobrazovanih ljudi što je jasan pokazatelj da tržište rada ne može apsorbirati toliki broj studenata.
Gledano po spolu, i dalje je udio studentica viši od muškaraca, a on iznosi 56,8 posto. U odnosu na prethodnu godinu, postotak ženske studentske populacije se ne mijenja znatnije.
Na Zapadu nema teoretiziranja kao na Balaknu
BiH: ne postoji uređena upisna politika
Agencija za statistiku posjeduje podatke prema kojima je u u BiH u zimski semestar ove akademske godine na sveučilišta upisano 115 723 studenata, od čega ih je 13 366 apsolvenata. U 2012. godini je zabilježeno čak 2,5 posto diplomanata više nego prethodne 2011. godine.
– Od rata na ovamo ne postoji uređena upisna politika jer se studenti upisuju neplanski na univerzitetima u Sarajevu kao i u drugim gradovima. Kanton određuje koliko će biti upisanih dok su sada i fakulteti dobili pravo da upisuju studente. Nema zajedničkog djelovanja i upisuje se onoliko studenata koliko kanton odluči, a to je stari i prevaziđeni sistem. Jednostavno, nemamo razvijenu upisnu politiku koja bi dala kvalitetan i potreban ljudski kapital, izjavila je profesorica PMF-a u Sarajevu Lamija Tanović za agenciju Andolija.
Dodala je kako se posljednjih godina otvaraju mnogi fakulteti koji nemaju potreban stručni i kvalificirani kadar, a ni privatni studiji ne pružaju kvalitetno znanje.
Srbija: devet posto studenata starije od 30 godina
Studentsku populaciju Srbije u akademskoj godini 2010./2011. godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, činilo je ukupno 228 531 student. Od toga 127 154 upisnih mjesta popunile su studentice pa tako i u susjednoj zemlji žene čine većinu, točnije 55,6 posto studentske populacije.
Međutim, Srbija ima oko devet posto ili 21 000 studenata koji su stariji od 30 godina. Dobnu granicu od 40 godina premašuje oko svega jedan posto, dok je najstariji registrirani student s 81 godinu.
Crna Gora i Makedonija također bilježe povećanje studentske populacije
Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore, u zimskom semestru ove akademske godine na osnovne studije upisalo se ukupno 22 279 studenata. Drugim riječima, Crna Gora bilježi 0,23 posto više studenata u odnosu na zimski semestar prošle akademske godine. Kao i u drugim balkanskim zemljama, udio studentica je viši te u ovoj državi iznosi 53,3 posto.
Ured za statistiku Makedonije otkrio je kako se u ovoj akademskoj godini upisalo 56 906 studenata, od čega je 31 005 studentica. Najveći broj studenata je upisan na javne fakultete, dok ih je 12,7 posto odlučilo fakultetsku naobrazbu dobiti na privatnim visokoškolskim ustanovama.
