Banožić je kao ministar htio napredovati na faksu, znanstvenici koji su se pobunili: Institucije nas ignoriraju
Početkom rujna 16-ero sveučilišnih profesora i znanstvenika uputilo je otvoreno pismo, među ostalim predsjedniku Zoranu Milanoviću, premijeru Andreju Plenkoviću i Rektorskom zboru. U njemu upozoravaju na problematičnost napredovanja u viša znanstveno-nastavna radna mjesta osobama na rukovodećim ili javnim dužnostima, što je nedavno pokušao sada bivši ministar Mario Banožić. Tražili su tada da se ili uspostavi zakonski okvir koji bi prilikom napredovanja spriječio zlouporabu moći ili da se moćnicima takvo napredovanje onemogući. Danas upozoravaju kako odgovore od onih kojima je pismo bilo namijenjeno u ova dva mjeseca – nisu dobili.
Foto: Screenshot
Ili bi nadležna tijela morala uspostaviti okvir koji bi onemogućio zlouporabu moći kod stjecanja akademskih titula ili zakonski onemogućiti napredovanja u viša znanstveno-nastavna radna mjesta osobama na rukovodećim ili javnim dužnostima. Sukus je to pisma kojeg je još početkom rujna, među ostalim premijeru Andreju Plenkoviću i predsjedniku Zoranu Milanoviću, uputilo 16 sveučilišnih profesora i znanstvenika.
Pismo su odlučili sastaviti i potpisati nakon što su mediji izvijestili o tome da je sada bivši ministar obrane Mario Banožić pokušao napredovati na mjesto izvanrednog profesora. Tada je javnost doznala i za njegov tragikomični priručnik iz 2020. godine kojim studente podučava e-Marketingu kroz krajnje zastarjele informacije poput one da su Facebook i MySpace najpopularnije društvene mreže. Banožić je nakon svega svoje napredovanje ‘pauzirao’.
Isto tako, ministar znanosti i obrazovanja, Radovan Fuchs, napredovao je za vrijeme ministarskog mandata u redovitog profesora u trajnom zvanju i to na Sveučilištu u Rijeci. Znanstvenici i profesori su u tom pismu naveli i još nekoliko sličnih slučajeva napredovanja osoba na pozicijama moći do kojih je došlo u posljednjih desetak godina.
Znanstvenici i profesori: ‘Nitko od navedenih na pismo nije odgovorio’
Dva mjeseca kasnije, navode znanstvenici i profesori koji su upozorili na problematičnost ovakvih postupaka, odgovor od onih kojima je pismo namijenjeno – nisu dobili. Očekivali su ga, prije svega, od od Hrvatskoga sabora i Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, predsjednika Milanovića i premijera Plenkovića.
– Nažalost, nitko od navedenih na to pismo nije odgovorio, a rijetki su se javno osvrnuli na temu. Stoga mi, sveučilišni profesori i znanstvenici, potpisnici Otvorenoga pisma, šaljemo ovaj podsjetnik i požurnicu. Naime, sve se više problema otvara u radu akademske zajednice, kojima u temelju leži nepoštivanje akademskih vrijednosti, ali i sprega nekih visoko pozicioniranih članova akademske zajednice s političkim središtima moći, navode u požurnici.
Ponovili su najmanje dva razloga iz kojih je napredovanje javnih dužnosnika u akademskim zvanjima u vrijeme obavljanja javne dužnosti neprimjereno.
– S jedne strane, teško je raditi na ispunjavanju zahtjevnih kriterija koji moraju biti zadovoljeni prilikom akademskog napredovanja, ako osoba istodobno obavlja visoku javnu dužnost, pa se nužno postavlja pitanje kvalitete obavljanja javne dužnosti. S druge strane, javni dužnosnik se nalazi u poziciji moći, i stoga se stvara ozbiljna situacija mogućeg sukoba interesa i trgovine utjecajem, u kojoj javni dužnosnik potencijalno, čak i kada ne zadovoljava akademske kriterije napredovanja, biva izabran u više akademsko zvanje. Time se ozbiljno narušava ne samo akademska čestitost, koja je temelj funkcioniranja svake uspješne akademske zajednice, već i kvaliteta prenošenja znanja i vrijednosti mlađim generacijama, a što za čitavo društvo ima dugoročno loše posljedice. Tome već danas svjedočimo, ističu profesori i znanstvenici koji potpisuju ovu požurnicu i prvu verziju pisma.
Još jednom traže uspostavu nacionalnog tijela za etiku u znanosti
Podsjećaju kako su, s ciljem razvijanja akademske čestitosti, prije petnaestak godina gotovo sva hrvatska sveučilišta napisala su svoje etičke kodekse i osnovala etička tijela koja brinu o očuvanju i razvoju etičkih standarda u akademskoj zajednici.
– Ta tijela u pravilu dobro rade svoj posao, no kada su u etički neprihvatljiva ponašanja uključene visoko pozicionirane osobe (dekani, prodekani, prorektori, rektori, ministri, državni tajnici, župani, gradonačelnici) objektivnost odnosno kvaliteta donesenog mišljenja etičkog tijela često opada, budući da članovi etičkih tijela moraju donijeti sud o osobama, koje su u poziciji moći i o kojima ovisi njihovo vlastito napredovanje ili materijalni status institucije visokog obrazovanja, pišu dalje potpisnici pisma.
Nacionalno tijelo za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, pisala je srednja.hr, u Hrvatskoj ne postoji već nekoliko godina. Da se ono ponovno uspostavi očito nema namjere, jer postojanje tog tijela ne predviđa ni Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti donesen prošle godine. Potpisnici ovog pisma ponovno apeliraju da se ustroji takvo nacionalno tijelo.
– Ono bi, o nikome ovisno, sastavljeno od pripadnika akademske zajednice različitih sveučilišta i znanstvenih instituta, svojim radom bilo odgovorno prvenstveno Hrvatskom saboru, kako bi se u Hrvatskoj obeshrabrio bilo koji oblik akademske korupcije i nepoštenja, koji na žalost velike većine poštenih članova akademske zajednice u zadnjim mjesecima opetovano pune medijski prostor. Pozivamo stoga, sve institucije kojima smo poslali Otvoreno pismo da razmotre ovaj problem koji urušava akademsku čestitost i ima dugoročne negativne posljedice na hrvatsko društvo, te poduzmu aktivnosti, u skladu sa svojim nadležnostima, u cilju rješavanja istoga, zaključuje šesnaestero znanstvenika i profesora koji potpisuju pismo.
Pismo, kao i tko su njegovi potpisnici, možete pročitati i u dokumentu ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
