Bartol je lani bio jedan od najmaturanata: I na faksu je prošao s 5.0, a uz to trenira svaki dan
Tristotinjak ispita državne mature u 2022. riješeno je bez ijedne greške. No, samo petero maturanata stopostotni rezultat imalo je na Matematici i Fizici. Među njima je bio Bartol Bućan. Bartol je danas student Fakulteta strojarstva i brodogradnje, a uspjehe stiže i na studiju – prvu godinu je prošao s 5,0. Za srednja.hr otkrio je kako mu je to pošlo za rukom te kako izgleda dan jednog studenta koji se uz studij bavi sportom i trenira svaki dan.
Bartol Bućan| fotografija iz privatne arhive
Ime Bartola Bućana onima koji detaljno prate sektor obrazovanja zasigurno je dobro poznato. Bartol je tijekom školovanja bio jedan od naših najuspješnijih učenika na domaćim i međunarodnim natjecanjima u znanju, a onda je prošle godine briljirao i na maturi – dva je predmeta, Fiziku i Matematiku, riješio bez ijedne greške.
Godinu i pol otkako smo zadnji put pisali o njemu obradovalo nas je kada smo tekst o Bartolu vidjeli na naslovnici fakulteta na kojemu danas studira, Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Kroz svoj serijal Humans of FSB Bartola su predstavili kao studenta koji je prvu godinu prošao s 5.0. To nas je potaknulo da se ponovno javimo Bartolu i pitamo ga kako mu je to pošlo za rukom, kako mu je sada na faksu i što misli o studentskom životu. Položiti sve kolegije s peticom nije lak zadatak, a nekog tajnog sastojka u tom receptu baš i nema – ključ je redoviti rad.
– Glavni faktor je količina učenja, bez obzira na kvalitetno predznanje trebao sam jako puno učiti. Mislim da je tu najbitnije da vrijeme koje provedete učeći zapravo odlazi na kvalitetno učenje, da pokušavate biti što koncentriraniji i produktivniji dok učite. Naravno veliki je utjecaj imalo i moje široko predzadnje, jer događalo bi se da iz dosta predmeta prvu trećinu predmeta, onaj uvodni dio, već otprije znam, kaže nam Bartol Bućan.
Bartol Bućan uz studij se bavi i sportom, trenira svaki dan
Bartol se uz studij bavi veslanjem. Trenira svaki dan, sedam puta tjedno. Govori nam kako mu na treninge odlazi dosta vremena, ali bavljenje sportom utječe na njegovo raspoloženje ostatak dana. Trening mu služi za ‘odmaranje mozga’ i da se na neko kratko vrijeme isključi od ostalih stvari u životu.
– Moj dan započinje treningom, preko ljeta to je u sedam, a preko zime u 10, trening traje otprilike tri sata. Nakon treninga ručam i onda ili imam fakultet ili sam doma. Ove godine su mi sva predavanja iza 12 sati, a idem samo na obavezna, što znači da na fakultet idem samo tri puta tjedno. Nekako pokušavam, ako sam doma preko dana, to vrijeme što kvalitetnije utrošiti na učenje, tako da obično popodne ostavim za učenje, a navečer najčešće izađem vanka, kaže Bartol.
Već je kod upisa na studij bio odlučan da ima što bolje ocjene. Za početak mu je to važno kako bi mogao ostvariti pravo na državnu STEM stipendiju, a onda radi diplomskog studija jer želi dobiti što kvalitetniji, za što su preduvjet dobre ocjene. Treći razlog je želja da ono što uči što bolje i razumije, a to onda za posljedicu ima i dobra ocjene.
– Smatram da je naš sistem ocjenjivanja uredu, i ne vidim neki veliki problem u sustavu od jedan do pet. Ako bi promijenili u sustav od jedan do četiri, kao što imaju Amerikanci ili neki drugi sustavi, mislim da ne bi bilo neke značajne razlike. Ono što je po meni bitnije je način na koji se to ocjenjuje, je li to znanje što se traži od učenika i dalje bitno i relevantno, ali to je već ulaženje u jednu punu širu problematiku, navodi Bartol.
Pitamo ga i što očekuje od druge godine na fakultetu te smatra li da će zadržati prosjek 5.0. Kroz smijeh kaže, druga godina je stvarno teška pa ako je prođe s 5.0 treba mu se dići spomenik.
– Naravno, šalim se, pokušat ću imati što bolji uspjeh, ali pitanje je ima li prosjek 5.0 smisla, jer ima predmeta gdje ću izgubiti puno vremena i živaca za imati pet, a neću dobiti puno više kvalitetnog znanja. Druga godina je najteža na fakultetu i to je godina zbog koje studenti redovno produže studiranje. Dat ću sve od sebe da imam što bolji uspjeh, ali pokušat ću se ne ljutiti previše ako na nekom predmetu, koji za svoj daljnji razvoj ne smatram prebitnim, imam četvorku, veli Bartol Bućan.
Razmišlja i o upisu drugog studija: ‘Treba biti poprilično vrijedan za takvo nešto’
Već se sada učlanio u FSB Racing Team, gdje studenti razvijaju bolide i natječu se protiv ostalih fakulteta u Europi. Naravno, i tu mu je cilj stjecati dodatna znanja, a u budućnosti bi želio sudjelovati i na nekim drugim projektima na faksu. U zadnje vrijeme uči i programirati pa ima i neke osobne projekte kroz koje opet – uči.
Za jedno od naših pitanja, zašto je upisao baš studij na FSB-u, Bartol kaže da si ga često postavlja i sam. Priča nam kako je njegova sestra od ove godine uz studij matematike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF), odlučila upisati i psihologiju na Filozofskom fakultetu. Priznaje, malo je pao pod njen utjecaj pa razmatra sličnu opciju za iduću godinu.
– Po sestri vidim da ako se za to odlučim, morat ću učiti od 1. listopada do 1. srpnja. Treba biti poprilično vrijedan za takvo nešto. Da nisam izabrao FSB vjerojatno bi se odlučio za studij fizike na PMF-u ili FER. Tu su fakulteti koji su sljedeći na listi po ispunjavanju gore navedenih uvjeta koje tražim od svoga fakulteta. Sad, bih li mogao imati 5.0 prosjek, za FER smatram da je po težini sličan FSB-u, a fiziku na PMF-u ne znam iskreno. No ono što sigurno znam je da ne bih bio najbolji student, jer oba fakulteta imaju par izvrsnih studenata koje znam s natjecanja u srednjoj školi, smatra Bartol.
Od njega sigurno uoči ispita nećete čuti ‘sljedećih pet dana me nema, moram učiti cijeli dan i noć’. Kaže kako takav način rada, u posljednji tren i pod stresom, ne voli.
– Trudim se učiti redovito, što na kraju rezultira da kroz semestar, bez obzira bili ispiti ili ne, u prosjeku učim slično. To znači da možda imam manje slobodnog vremena nego drugi kad nisu ispiti, ali zato imam dovoljno slobodnog vremena za vrijeme ispitnih. Uglavnom slobodno vrijeme koristim na druženje s prijateljima, a ako ostanem doma, uglavnom ga provedem prateći sportove ili igrajući igrice, kaže Bartol.
‘Volim život u Hrvatskoj, naš je zadatak boriti se s problemima koje ima gospodarstvo i akademija’
Bartola smo pitali o željama i planovima za budućnost. Već smo spomenuli da uči programirati, a posebno se fokusira na neuronske mreže. U tome je pronašao veliki interes pa bi to možda u budućnosti želio spojiti sa strojarstvom.
– Isto tako, dosta me zanima akademija i u planu mi je da moja akademska karijera ne završi diplomiranjem. Sad, čime ću se točno baviti i u kojem smjeru mislim s akademijom, mi je možda pomalo i glupo govoriti. Znam koliko se razlikuje gdje sam mislio da ću biti prije tri godine i gdje sam sad. Što se tiče ostajanja u Hrvatskoj, sigurno bih u nekom trenutku svog života otišao vanka, vjerojatno nakon što diplomiran, ali dugoročno će mi biti cilj vratit se. Volim život u Hrvatskoj i smatram da se treba boriti s problemima koje ima gospodarstvo i akademija u Hrvatskoj, a ne od njih bježati, navodi Bartol.
Podcrtava, boji se i da se, ako dođe u drugu državu, nikada neće osjećati kao doma i da nikada neću osjećati prihvaćeno od ljudi u čijoj državi živi. Za kraj ima i poruku za maturante, odnosno buduće studente.
– Za studentski život statistika govori da je najdruštveniji dio tvog života. Iz iskustva to nije daleko od istine. Mislim da treba iskoristit studentske godine da kasnije ne žališ. Naravno ne smije se zanemariti niti studentske obaveze, jer je ovo je odlična prilika za steći veliko znanje. Moj je savjet da se uči redovito, koliko god to bilo teško i da se uživa u životu dok još ne krene onaj ozbiljni poslovni i roditeljski život, poručuje Bartol.
