Pretraga

Kako biti prijatelj u vrijeme ispitnih rokova: Ove tri stvari će vam svi zamjeriti!

A- A+

Ispitni rokovi su vrlo stresni za studente, ali i za one koji se nalaze u njihovom okruženju. Čak i kada ste student koji prolazi kroz ispitne rokove, velike su šanse da nosite dio stresa i od svojih prijatelja.

foto: Pexels; Andrea Piacquadio

Vrijeme ispita je zaista teško preživjeti – na udaru su i fizičko i psihičko zdravlje. Vjerojatno znate za barem jednu priču u kojoj je netko jednostavno ‘pukao’ i odlutao od faksa. Možda ste čak i vi taj netko. Nekad se ljudi vrate nakon dobrog odmora, no postoje i oni koji se više nikad ne prepuste stresu studiranja.

Studiranje je divno i krasno kada su u pitanju odlasci u menze, kašnjenje na predavanja i ispijanje kava u obližnjem kafiću (suze), ali kada dođu ispiti, nije sve tako lijepo ni divno. Tada se tek vidi tko je za faks, a tko nije, tko će doći do diplome, a tko je jednostavno najslabija karika.

U cijeloj toj priči, bilo bi pogrešno reći da je netko unaprijed osuđen na propast ili na uspjeh. U pitanju je tu puno faktora koji utječu na situaciju, a između ostalog i društvo. Ako netko ima kvalitetan ‘support group’, bilo u obliku društva s faksa, prijatelja iz srednje ili obitelji, šanse za uspjeh su odmah veće.

Vrlo se često govori da samo studenti mogu razumjeti studente, i dok je to donekle istina, isto tako stoji da svi mogu biti dobri prijatelji, bez obzira na to imali iksicu ili ne. I dok je nemoguće reći kako se ponašati u vrijeme rokova i biti dobar prijatelj, možemo vam reći što biste trebali izbjegavati!

Izdvojeni članak

Studenti otkrili glavne razlike između učenja za ispite u srednjoj i na faksu: Ove metode provjereno ‘pale’

‘Ma nećeš pasti’

Ako vam netko nakon ispita kaže da ga je vjerojatno pao, nemojte ga pokušati uvjeriti u suprotno. Riječ je o osobi koja je ipak neko vrijeme uložila u učenje, došla na ispit, pisala ga, vjerojatno usporedila vlastita rješenja s ostalim studentima i zaključila da je pad ozbiljna mogućnost.

Lijepo je što želite biti podrška i što vjerujete u svoje prijatelje, no ovakve stvari samo odmažu. Teško je reći zašto je to slučaj, no vjerojatno je stvar u tome što se osoba osjeća da sada mora voditi dvije bitke: borbu s ispitom, i s vama koji joj ne vjerujete. A možda i sasvim deseti razlog za cijelu situaciju, no koji god da je – samo nemojte.

‘Zašto onda ne učiš?’

U većini slučajeva, kada vam se netko žali na neku situaciju, onda je to zato što mu je potreban ispušni ventil, da nešto izbaci iz svog organizma. Većina ljudi uopće ne traži rješenje ni inače, a pogotovo ne kada se žali na to da nije ništa učio/la. Kada im na to kažete ‘zašto onda ne učiš?’, vjerujte da ćete izazvati negativnu reakciju.

Ako već želite dati neko rješenje, potrudite se da ne bude ono najočitije na svijetu, koje očito nije mogućnost. Nekad je potrebno i odmoriti od učenja i uzeti trenutak za predah – pomaže više od neprestanog učenja i lupanja glavom o zid.

‘Ajde, idemo, pa već si dovoljno učio/la’

Većina studenata je labilna, pa je upravo to razlog zašto su rokovi vrijeme kada se većina studenata udeblja, ali i ponaša kao da sutra ne postoji. Ako imate nekoga tko mora učiti, nemojte ih pozivati na druženja. Pogotovo ih nemojte nagovarati, nakon što ste već dobili jedno ‘ne’.

Velike su šanse da ćete uspjeti nagovoriti osobu (labilni!) i onda će biti vama na duši činjenica da je netko pao ispit ili dobio nisku ocjenu. Pozvati nekoga – apsolutno da, ali nagovarati… Nije u redu, nije kolegijalno!