Bivša ministrica komentirala je novi zakonski nacrt: ‘Studenti ne glasaju, to je primjereno’
Bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak nije baš oduševljena zakonskim nacrtom njenog nasljednika. Puno je starog, smatra, a malo novog. Ipak, neke stvari su joj se svidjele, poput činjenice da studenti više nemaju pravo glasa prilikom izbora dekana i rektora.
Blaženka Divjak
Foto: srednja.hr
Bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak na svojim je društvenim mrežama uputila nekoliko dosta oštrih komentara na Nacrt novoga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je pripremila administracija njenog nasljednika Radovana Fuchsa.
‘Ovo pripada lošoj tradiciji’
‘Puno starog, malo novog, ništa od dobrih svjetskih praksi’ i ‘tresla se brda, rodio se miš’. Riječi su to kojima bivša ministrica, sada profesorica varaždinskog FOI-ja opisuje Fuchsov novi zakon. Divjak u zakonskom nacrtu vidi dosta problema. Ministru posebno zamjera što Nacrt, po njenom mišljenju, ne predstavlja stvarnu promjenu, a neki ozbiljni problemi u sustavu nisu adresirani. Mi smo izdvojili neke od zanimljivijih opaski bivše ministrice. Smeta joj, recimo, što se rektor i dalje bira samo među profesorima datog Sveučilišta
– Tako će i dalje biti onemogućeno da za rektora budu birani istaknuti znanstvenici i dokazani lideri u visokom obrazovanju koji dolaze izvan samog sveučilišta, a posebno izvan Hrvatske (npr. naši ugledni znanstvenici koji rade na izvrsnim svjetskim sveučilištima). Ovaj pristup koji se zadržava u prijedlogu Zakona pripada lošoj tradiciji koja u hrvatskim sveučilištima pogoduje klijentelizmu, smatra Divjak.
Sveučilišno vijeće koje bi trebalo biti moćnije od dosadašnjeg nadzornog Sveučilišnog savjeta, Divjak ipak ne vidi kao veliku promjenu. Osim toga, kaže da je nelogično što Sveučilišno vijeće po zakonskom prijedlogu pokreće postupak razrješenja rektora, ali ne daje nikakav prilog u njegovom izboru. Osim toga, vidi potencijalni problem u tome što Sveučilišno vijeće potvrđuje programske ugovore između države i Sveučilišta, jer će to državnim vlastima omogućiti da dvostruko utječe na sadržaj ugovora – prvi put u pregovorima, drugi put kroz Sveučilišno vijeće.
‘Kadija te tuži, kadija te sudi’
Blaženka Divjak nije baš zadovoljna ni s time što se organizacija javnih sveučilišta baš i ne mijenja. Fakulteti i dalje imaju izrazito istaknutu pravnu osobnost, što lošijima među njima odgovara, a sveučilišta imaju labavu strukturu. Nema ni one ‘mekše’, funkcionalne integracije pa, kako Divjak tvrdi, nema suradnje među fakultetima, i ovakav model šteti konkurentnosti. Komentirala je i činjenicu da se granica odlaska profesora u mirovinu pomakla na 67 godina, dok će svi stariji, do maksimalno 70 godina, moći raditi samo na račun pojedinih fakulteta.
– Ovo potonje će rezultirati sprečavanjem ulaska mladih ljudi, odnosno trošenje sredstva fakulteta za zadržavanje onih koji će biti u ‘milosti’. Umjesto toga treba staviti odredbu da profesor ostaje raditi do 70. ako sam osigura projektna sredstva iz kojih mu se može financirati plaća, smatra Divjak.
Što se tiče etičkih postupaka, poput plagiranja ili znanstvenog nepoštenja, svi će se takvi procesi i dalje odvijati na samim učilištima i institutima. Drugim riječima, neće biti tijela na višoj razini, ili kako to Divjak slikovito kaže, i dalje će se proces odvijati po običaju ‘kadija te tuži, kadija te sudi’.
– S druge strane se uvodi i stegovna odgovornost zaposlenika za narušavanje ugleda visokog učilišta. Baš me zanima kako će se to definirati, jer u prijedlogu Zakona o tome nema niti riječi. Hoće li se dobivati izvanredni otkaz ugovora o radu ako se javno kritizira rektora ili dekana ili će neki po uzoru na svijetle primjere današnjice voditi sudske postupke za klevetu na račun poreznih obveznika, pita se bivša ministrica, sveučilišna profesorica matematika na varaždinskom FOI-ju.
Neke je stvari pohvalila
Nije sve u novom zakonskom nacrtu, koju je pripremao njen nasljednik Fuchs, kritizirala. Neke je stvari i pohvalila. Tako recimo ideju da se za izdvajanje pojedinih fakulteta ili akademija s javnog sveučilišta po novome traži natpolovična, a ne dvotrećinska većina glasova svih članova Senata, smatra dobrom praksom. To omogućava da se velika sveučilišta lakše podijele.
– Takvu opciju zagovaraju neke sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, jer je ono jedno od najvećih u Europi, a sadašnje upravljanje je katastrofalno. Ovakva regulativa ide u smjeru demokratizacije procesa odlučivanja na sveučilištu, mišljenja je Divjak.
Komentirala je kratko i činjenicu da se studentskim predstavnicima u senatima i fakultetskim vijećima – de facto upravljačkim tijelima sveučilišta i fakulteta – onemogućuje sudjelovanje u izboru rektora i dekana. To smatra primjerenim.
– Naime, studenti su često zbog 15% ukupnog broja glasova doslovno birali rektore i dekane, a događalo se su njihovi izbori biti temeljeni na impresijama, obećanjima kandidata, osobnim interesima pojedinih studenata pa čak i diktatu vodećih političkih opcija, piše Divjak u svojoj objavi na društvenim mrežama.
Podsjetimo da je Divjak kao rektorska kandidatkinja bila meta upravo studentskih predstavnika koji su ju, indikativno, između dva kruga izbora pitali ima li nekakvu ekstra ponudu za njih. To smo s kolegicom Dorom Kršul komentirali u podcastu portala srednja.hr uoči izbora za novog rektora zagrebačkog sveučilišta.
https://www.facebook.com/prof.dr.sc.BlazenkaDivjak/posts/495435951939770
Boras dekanima šalje i alternativni dokument
Bivša ministrica se kratko osvrnula i na rektora na odlasku Damira Borasa, istaknuvši da je dao jako kratki rok za očitovanje na zakonski nacrt. Podsjetimo, Boras je osim zakonskog nacrta koji je nastao unutar službenih ovlasti ministra Radovana Fuchsa i njegove administracije, dekanima zagrebačkih fakulteta poslao i alternativni, neslužbeni ‘nacrt’. Radi se o dokumentu o kojem Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj nije htjelo niti raspravljati. Nigdje nije prihvaćen ni potvrđen, no ono što se zna da su u njegovoj izradi sudjelovali profesori dosta bliski Borasovom akademskom krugu.
Kako smo i sami u posjedu maila koji je proslijeđen dekanima s rektorove adrese, i kako u njemu zaista nije jasno naglašeno da se ne radi o ravnopravnim nacrtima, već je jedan službeni, a drugi strogo neslužbeni ili eventualno samo orijentacijski, rektoru Borasu poslali smo upit. Pitali smo ga zašto dekanima nije objasnio da to nisu ravnopravni nacrti i kako će riješiti nastalu konfuziju. Zanimalo nas je i kako će se dekani očitovati, s obzirom na to da su dobili dva dokumenta, a rektora smo pitali i je li ministra Fuchsa upoznao s činjenicom da je dekanima poslao i alternativni dokument. Od Borasa smo dobili dosta kratak odgovor.
– Sveučilište u Zagrebu raspravlja o Nacrtu novoga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti na svim razinama i aktivno razmišlja o mogućim rješenjima i alternativama, stoji u Borasovom odgovoru koji su nam poslali iz ureda za odnose s javnošću rektorata.
Više tekstova o reformi visokog obrazovanja pročitajte ovdje:
Fuchsov novi zakon: Promjene za visoke škole, studenti imaju nove titule, rektori samo jedan mandat…
Novi zakon donosi promjenu za 50.000 studenata, neki od njih iščekuju je već godinama
Da zaboli glava: Imamo dokument iz MZO-a, popisali su sve probleme na našim fakultetima
