Bivši svećenik postao dekan Hrvatskih studija, odgovorio na kritike: ‘Imam podršku većine’
Fakultet hrvatskih studija izabrao je novog dekana. Profesor kulturologije i bivši svećenik Ivo Džinić bit će na čelu te institucije naredne dvije akademske godine. Proces njegova izbora od početka su pratile kontroverze. Razgovarali smo s uključenim akterima koji su nam pojasnili u čemu je, uopće, problem.
Ivo Džinić, novoizabrani dekan Fakulteta hrvatskih studija
Foto: Youtube screenshot; Fakultet hrvatskih studija | ilustracija srednja.hr
Za dekana Fakulteta hrvatskih studija izabran je Ivo Džinić, profesor kulturologije i bivši svećenik. Proces u kojem ga je za dekana izabralo Fakultetsko vijeće kao jedinog kandidata od početka su pratile kontroverze.
Kontroverzan postupak izbora
Prvi imenovani privremeni dekan Pavo Barišić poništio je odluku o izborima za dekana, no ubrzo nakon toga i sukoba s moćnim prorektorom Antom Čovićem, smijenjen je sa svoje funkcije. Nova privremena uprava odlučila je nastaviti s izborima, a kao jedini dekanski kandidat javio se profesor Džinić. Tada je nekolicina zaposlenika Hrvatskih studija, ali i reprezentativni Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja tvrdio da taj izbor nije adekvatan jer će Džinića birati tijelo koje ne predstavlja volju svih zaposlenika Hrvatskih studija.
Naime, odlukom o osnivanju Fakulteta hrvatskih studija s konca 2019. godine, uz imenovanje Barišića za privremenog dekana, imenovano je i Fakultetsko vijeće. Ono se nije pretjerano mijenjalo čak ni nakon što je donesen novi Statut faksa. Zbog toga je nastala pobuna jer, kako se moglo čuti među nekim profesorima koji tamo predaju, proces izbora dekana trebao bi se odvijati tek nakon što se formira reprezentativno Fakultetsko vijeće u kojem će svoje predstavnike birati svi zaposlenici Hrvatskih studija.
‘Teško naručeno jedno od temeljnih prava’
Kratko smo razgovarali s Vesnicom Garašić, predsjednicom Velikog vijeća Sindikata, koja je s nama podijelila precizne razloge zbog kojih su sindikalisti upozoravali na navodne nepravilnosti u postupku izbora čelnika Hrvatskih studija. Sasvim nedvosmisleno kaže da je u tom procesu “teško narušeno jedno od temeljnih prava zaposlenika ove ustanove, a to je da sudjeluju u izboru svog dekana, bilo neposredno ili posredstvom svojih izabranih predstavnika”.
– To predstavlja izuzetno negativan primjer djelovanja u akademskoj zajednici, pri čemu su zloupotreba moći i forma u potpunosti potisnuli akademsku vrijednost i sadržaj procedure, mišljenja je Garašić.
Napominje kako članak 43. Statuta zagrebačkog sveučilišta predviđa da fakultetsko vijeće mogu činiti svi zaposlenici u odgovarajućim zvanjima ili pak oni koji su od strane zaposlenika izabrani kao njihovi predstavnici.
– Međutim, u slučaju Fakulteta hrvatskih studija redovnog dekana biralo je privremeno fakultetsko vijeće, koje je sastavljeno protivno odredbama Statuta Sveučilišta u Zagrebu jer članovi tog vijeća nisu izabrani od zaposlenika FHS-a, nego ih je, prema kriterijima i na prijedlog Rektorata, imenovao Senat Sveučilišta. Na taj način je od 67 zaposlenika FHS-a u znanstveno-nastavnom zvanju u privremeno fakultetsko vijeće, koje je izabralo trenutnog dekana, ušlo tek njih 25, i oni pri tome nisu bili izabrani predstavnici zaposlenika FHS-a, pojašnjava problematiku predstavnica Sindikata.
Sindikalistica kaže da su je iz rektorata vrijeđali
Akademska samouprava i autonomija sastavnice neizostavni su dio akademskog života te se, drži Garašić, brižljivo njeguju u svakoj odgovornoj akademskoj zajednici. U ovom su slučaju, dodaje, postali samo mrtvo slovo na papiru. Pitali smo i hoće li se Sindikat žaliti rektoratu i senatorima na proceduru odabira dekana, no Garašić ističe da se “navedenim tijelima više nema smisla žaliti”.
Sindikat je već, naime, u travnju od resornog Ministarstva znanosti i obrazovanja zatražio provođenje upravnog nadzora, a od rektora Damira Borasa kontrolu zakonitosti i statutarnosti, sve vezano za izbor dekana Hrvatskih studija. Osim toga, na sjednici Senata su sindikalisti, kaže, upozorili da nezakonitost nestatutarnost procedure.
– Umjesto argumentiranog obrazloženja primijenjene procedure rektor i dva prorektora su mi kao sindikalnoj predstavnici odgovorili žestokim vrijeđanjem na osobnoj razini, a članovi Senata su u dubokoj tišini dali suglasnost ovoj nezakonitoj i nestatutarnoj proceduri. Očuvanje akademskih vrijednosti u ovim vremenima čini se da za mnoge predstavlja prezahtjevan zadatak, zaključuje profesorica Garašić.
‘Imam podršku većine i potreban legitimitet’
Za komentar smo upitali i izabranog dekana, profesora Džinića. Istaknuo je kako će njegovi ciljevi kao dekana, kada stupi na funkciju, biti jačanje Fakulteta hrvatskih studija, dobrobit studenata, poticanje izvrsnosti znanstvene i nastavne djelatnosti, a na čelu uprave faksa kani, naglašava, njegovati kulturu dijaloga sa svim članovima zajednice.
– Izjave sindikalista koje spominjete nisam imao priliku čuti. Izabralo me je Fakultetsko vijeće koje je imenovao rektor uz suglasnost Senata, kao što nalaže Zakon o ustanovama kod osnivanja nove pravne osobe. Sindikat koji spominjete sudjelovao je u javnoj raspravi o nacrtu Statuta Fakulteta hrvatskih studija, ali tada nije predlagao da se najprije izabere novo Fakultetsko vijeće, pa da ono zatim bira dekana. Izabran sam bez ijednoga glasa protiv, voljom Fakultetskoga vijeća, uz potpise potpore većine svih nastavnika Fakulteta, kazao nam je Džinić.
Dodaje kako ima podršku većine zaposlenika Fakulteta i s time potreban legitimitet, koji mu je, ističe, dao i Senat zagrebačkog sveučilišta kada ga je također bez ijednoga glasa potvrdio za dekana.
– To je u najkraćim crtama što Vam mogu reći u vezi Vaših upita, zaključuje svoj odgovor profesor Džinić.
