Biznismen hrvatskih korijena nam je otkrio razlike između pristupa obrazovanju u Kanadi i Hrvatskoj
Na ovogodišnjem Sajmu stipendija u Zagrebu zemlja partner je bila Kanada. Mi smo iskoristili činjenicu da je nekolicina alumnija kanadskih sveučilišta hrvatskih korijena bilo prisutno te smo s jednim od njih, Johnom Mathiasom Gasparcem razgovarali o razlikama kanadskog i hrvatskog pristupa obrazovanju.
srednja.hr
Ovogodišnji Sajam stipendija je hrvatskim studentima detaljnije približio mogućnosti studiranja u Kanadi koja je bila i zemlja partner. Inače, ova golema i prosperitetna sjevernoamerička država jedna je od šest najinteresantnijih zemalja za studente iz inozemstva što je, prema tvrdnjama Thomasa Farnella s Instituta za razvoj obrazovanja, i glavni argument za ostvarivanje takve suradnje.
Otvorenost prema vani uzrok dominacije
Kanada - zemlja i obrazovanje
Osim golemih mogućnosti zapošljavanja, Kanada ima i sjajan sustav visokog obrazovanja cijenjen u cijelome svijetu. Na zagrebačkom sajmu stipendija smo imali priliku pobliže se upoznati s pet sveučilišta iz ‘zemlje javorovog lista i hokeja’, a svoj je štand imalo i Kanadsko veleposlanstvo. University of Saskatchewan, Niagara College, Global TESOL College, TurismStudies i UPEI su se svojski potrudili pronaći i privući kvalitetne studente iz Hrvatske. Pri promociji je pomagala i nekolicina alumnija s našim korijenima koji su nam prezentirali što točno kanadsko visoko obrazovanje razlikuje od hrvatskog.
– Jedan od glavnih uzroka kanadske dominacije u visokom obrazovanju jest njihova dugogodišnja otvorenost prema vani. Odnosno spremnost na prihvaćanje i prikupljanje iskustava iz drugih sustava. U vrijeme kada sam ja studirao na fakultetu je predavalo više od pola stranih profesora. Jezična barijera nam nije bila problem. Povremeno bi nas nasmijavao njihov izgovor, ali to nije bilo bitno jer su ti ljudi bili vrhunski stručnjaci koji su donijeli znanje i iskustvo. Takav pristup je ono što kanadske fakultete čini moćnijima od onih zatvorenijih i ovisnih o svom unutarnjem kadru, rekao nam je John Mathias Gasparac, Kanađanin hrvatskih korijena i partner u tvrtki PWC.
Strategija i projekcija potreba su nužne za razvoj
Izuzev otvorenosti, kanadski sustav razlikuje se od našeg domaćeg i po još nekim temeljnim načelima na kojima funkcionira. Jedan od njih je osluškivanje potreba tržišta. To ne znači da sve kvote određuje stanje na burzi ili trenutna potražnja za radnom snagom, već na iste utječe plan i strategija razvoja.
– Pitanje usklađivanja obrazovnog sustava s tržištem je kompleksno. Gospodarstvo bi moralo utjecati na kvote jer ako tržište raste sustav visokog obrazovanja bi mu trebao isporučiti stručnjaka koji su mu potrebni. Zadnjih desetak godina je zabilježen rast u IT sektoru. Znatan broj kvalitetnih kadrova je otišao u inozemstvo što je velika šteta. Razlog tog odljeva je što su zbog dobrog obrazovanja konkurentni u inozemstvu, a u Hrvatskoj tržište rada nije bilo dovoljno veliko i jako da ih primi, elaborirao je Gasparac.
Dodao je kako je bitno da Ministarstvo ima viziju i strategiju gdje ćemo biti za pet godina i što će se tražiti što kod nas nije slučaj po njegovu mišljenju. – Iskreno ja tu strategiju i plan kod Ministarstva ovdje ne vidim, a ona je u svakom slučaju nužna, ustvrdio je.
Kanada traži ozbiljne i vrijedne studente
Tijekom 2012. godine Kanadu je za svoju destinaciju odabralo čak 265 tisuća stranih studenata. Velike mogućnosti istraživačkog rada i čak petina inozemnih predavača je privukla i nekolicinu Hrvata da diplomu i akademsku sreću potraže preko bare. Gasparac tvrdi kako hrvatski studenti koji se žele okušati sreću moraju biti svjesni da se u Kanadi traži drugačiji pristup nego kod nas.
– Kada sam se vratio u Hrvatsku iznenadila me sintagma ‘završiti fakultet u roku’, jer u Kanadi većina ljudi završava u četiri godine. Rijetko kad se čuje da je netko produžio studiranje. Otezanje je dosta skupo čak i ako se dobije stipendiju jer i nju netko mora platiti. Studenti koji žele učiti, oni koji su ozbiljni i predani, neće imati problema prilikom studiranja u Kanadi, kazao je John M. Gasparac i za kraj zaključio kako hrvatski studenti imaju potencijala te da se jednostavno nemaju čega bojati.
