Boras o discipliniranju neistomišljenika: ‘Tu i tamo dignem koju tužbu pa se onda nagodimo’
Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras prije nekoliko dana dao je veliki intervju Dubrovačkom vjesniku. Boras je odgovarao na pitanja o kvotama na Ekonomskom fakultetu, odlasku mladih u inozemstvo, autonomiji sveučilišta. Posebno zanimljive odgovore dao je na pitanja o počasnom doktoratu Milanu Bandiću i vlastitom odnosu s medijima. Kako kaže, većinom ne reagira na medijske napise, no tu i tamo digne koju tužbu pa se onda nagodi.
Rektor Damir Boras | Foto: Screenshot Youtube
Rijetka je prilika pročitati nešto dulji intervju s rektorom Sveučilišta u Zagrebu Damirom Borasom. Za tu se priliku ovoga puta pobrinuo Dubrovački vjesnik, koji je prije četiri dana u svom tiskanom izdanju objavio poveći intervju s rektorom.
Boras je odgovarao na pitanja o kvotama na Ekonomskom fakultetu, odlasku mladih u inozemstvo, autonomiji sveučilišta, a neizbježne teme bile su i prijedlog dodjele počasnog doktorata Milanu Bandiću, kao i Borasov odnos s medijima. Krenut ćemo od potonjeg.
Na pitanje o tome kako doživljava česte napade medija na sebe, rektor je ustvrdio kako se to nažalost događa, no da mu nije poznato zbog čega su ti napadi.
Tu i tamo koja tužba: ‘Evo upravo sada imam jednu u kojoj će se čovjek fino ispričati i to će se objaviti u novinama i gotovo’
– Ne znam je li to zbog toga što sam rektor ili što sam se pozvao na biblijske vrijednosti pa sam nekima trn u oku. Moram reći da su te biblijske ujedno i europske vrijednosti, kazao je Boras Dubrovačkom vjesniku.
Na pitanje o ‘čestim medijskim napadima na njega’, nadovezalo se pitanje o tome reagira li rektor na medijske napise. Njegov iscrpan i vrlo informativan odgovor prenosimo u cijelosti.
– Tajnim glasovanjem za rektora dobio sam 80 posto glasova, a po medijima sam trebao dobiti nula posto. Jedan dio medija, preostao iz prošlog sustava ili imaju neke druge političke interese, napada s ‘fake news’. Teško se tome oduprijeti, ne komentiram takve informacije pa ni ovakve slučajeve poput Bandićeva doktorata dok se postupak ne provede. Evo jednog zanimljivog primjera. Kad smo nedavno raspravljali o visini naknada (a ne školarina kako se pisalo) za studente koji ne polože sve ispite, bilo je glasovanje i dobio sam 44 glasa ‘za’ i među tima i sve studentske glasove, a 11 protiv. Onda izađe u novinama ‘rektor Boras opet nije uspio’. Većinom ne reagiram na medijske napise. Ali su poluistine vrlo nezgodne i onda morate reagirati. Šaljem upozorenja, tu i tamo dignem koju tužbu pa se onda nagodimo. Evo upravo sada imam jednu u kojoj će se čovjek fino ispričati i to će se objaviti u novinama i gotovo. Nije mi stalo da on plati kaznu nego da se dozna istina, opširno je objasnio rektor Boras svoje viđenje odnosa s medijima i javnošću.
Podsjetimo na ovome mjestu kako je, prema informacijama koje smo prikupili, trenutno aktivno 10 sporova u kojima Sveučilište u Zagrebu tuži medije i novinare. Osim medija i novinara, rektor se tijekom svog prvog mandata upustio u tužbu protiv vlastitog studenta, koju je ubrzo povukao nakon pritiska javnosti. Također, podsjećamo kako je rektor Boras na sjednici Senata u srpnju 2017. kazao kako ‘sve istinito i bitno lijepo piše u Universitasu’, mjesečniku-pamfletu Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Splitu koji izlazi uz Jutarnji list i Slobodnu Dalmaciju.
Boras o Bandićevom doktoratu: ‘Smatram kako nezahvalnost nije dobra ljudska osobina’
Što se tiče prijedloga dodjele počasnog doktorata Milanu Bandiću, Boras je Dubrovačkom vjesniku rekao kako je to bio prijedlog jednog vrlo zahvalnog dekana.
– Što se tiče doktorata gradonačelnika Milana Bandića, bio je to prijedlog jednog dekana koji je na taj način želio zahvaliti gospodinu Bandiću, koji je Muzičkoj akademiji staroj 112 godina, pomogao da riješi stogodišnji problem smještaja. (…) Osobno smatram da moramo biti zahvalni našem gradonačelniku koji je htio pomoći i uvidio da je Sveučilište važna komponenta grada. Iako su to po zakonu dužni Ministarstvo i država, a ne Grad, on je to učinio. Također smatram kako nezahvalnost nije dobra ljudska osobina. Postupak ćemo provesti u cijelosti, rekao je Boras, objašnjavajući zahvalnost gradonačelniku za pomoć u izgradnji zgrade Muzičke akademije koja je Sveučilištu konstantan trošak.
Propaganda prema kojoj naša sveučilišta ne valjaju
Referirao se i na poziciju zagrebačkog sveučilišta na ljestvicama najboljih sveučilišta u svijetu, kao i na odlazak mladih iz Hrvatske.
– Sveučilište u Zagrebu daleko je najbolje i na listama koje se temelje na znanosti uvijek je relativno visoko pozicionirano. Nažalost, demografija nam ne ide na ruku pa nam se događa da ostajemo bez kvalitetnih mladih ljudi koji odlaze. Zato je naša misija upravo to da osiguramo i da im omogućimo studiranje za zanimanja koja će im omogućiti ostanak u Hrvatskoj. Nije to samo naš, nego i zadatak države, rekao je rektor te u kasnijem odgovoru pojasnio i kako ne vidi veliku potrebu za time da velik broj mladih odlazi na studij u inozemstvo.
Kako je rekao, ‘naša sveučilišta mogu primiti sve mlade, samo im trebamo ponuditi one struke koje imaju budućnost’, a dodao je i kako se na studij u inozemstvo ‘malo ide i zbog propagande da naša sveučilišta nisu dobra’.
Kvote na Ekonomiji: ‘Na kraju ćemo svi biti vlastiti menadžeri’
Osim toga, Boras smatra kako na ‘našim sveučilištima ima jedan broj ljudi koji politiku pretjerano unose u svakodnevni život sveučilišta’.
– Svakodnevna politika na sveučilištu ne, ali dugoročna i strateška u smislu nacionalnog identiteta, to da, kazao je.
Neizostavno je bilo pitanje o upisnim kvotama za suficitarna zanimanja, poput Medija u Dubrovniku i Ekonomskog fakulteta u Zagrebu pa ga je tim povodom novinarka Dubrovačkog vjesnika upitala na koji bi se način kvote mogle ujednačiti i prilagoditi potrebama na tržištu.
– Mislim da se to krivo tumači. Mediji su važni, a netko tko je završio Ekonomiju ne znači da će raditi u računovodstvu. Ekonomija je strateško promišljanje i na kraju ćemo svi biti vlastiti menadžeri. Tko ne bude imao posebna znanja iz poduzetništva, teško će se prilagoditi vremenu koje dolazi. Tako je i u Hrvatskoj, imamo pad broja stanovnika stoga na Hrvatskim studijima otvaramo studij Demografije. Da se na to mislilo prije dvadesetak godina ili 1991. godine kada je stvorena hrvatska država, danas s time ne bismo imali problema, zaključio je rektor, najavivši time novi studij na Hrvatskim studijima.
