Boras nemilice zapošljavao: U rektorat doveo 87 novih ljudi, neke i u vrijeme zabrane zapošljavanja
Zagrebački rektor Damir Boras, otkako je došao na tu poziciju, čini se, nemilice je zapošljavao. Tako je od početnih 128 zaposlenika na rektoratu koliko ih je bilo 2014., danas čak 215. Nabujali su i neki faksevi poput Fakultet filozofije i religijskih znanosti te Fakulteta hrvatskih studija.
rektor Damir Boras | foto: srednja.hr
Prema službenim podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, koje je danas objavio Telegram, zagrebački rektor Damir Boras zaposlio je čak 87 novih ljudi u rektoratu otkako je došao na čelo Sveučilišta.
Koeficijent rektorata narastao za 56 posto
Na zagrebačkom je rektoratu prije Borasova dolaska bilo zaposleno 128 ljudi, a u posljednjih je šest godina njegova mandata taj broj porastao na 215 zaposlenika. U obračunskim koeficijentima – koji predstavljaju popunjena radna mjesta na Sveučilištu – to je porast od vrtoglavih 56, 5 posto u razdoblju od 2016. do 2020.. Prema službenoj računici Ministarstva, 11 novozaposlenih dolazi u doba koronakrize, unatoč zabrani zapošljavanja koja je na snazi.
ŠTO SU KOEFICIJENTI?
Da stavimo stvari u perspektivu, valja istaknuti da je prema službenim podacima Ministarstva koeficijent Fakulteta elektrotehnike i računarstva, jedne od cijenjenijih sastavnica zagrebačkog sveučilišta, za isto vrijeme porastao tek 1,86 posto. Medicinski fakultet imao je porast od 2,97 posto, a Prirodoslovno-matematički nešto veći u iznosu od 7,47 posto. I dalje, valja naglasiti, višestruko niži od onoga koji je doživio rektorat.
Dva nabujala faksa
Među brojkama koje Telegram prenosi valja istaknuti još nekoliko zanimljivih slučajeva. Dok većina fakulteta ne bilježi značajan porast obračunskog koeficijenta, dva, pritom baš novopečena fakulteta pri zagrebačkom sveučilištu poprilično odskaču.
Tako je na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti, koji je u tom obliku sastavnicom Sveučilišta postao prije četiri godine, obračunski koeficijent raste za 38,79 posto. Od značajnijih je imena tamo, prisjetimo se, nakon odbijenice koju je dobio na Filozofskom fakultetu, prebjegao akademik Mislav Ježić i dobio produljenje ugovora o radu.
Obračunski koeficijenti nabujali su i na Fakultetu hrvatskih studija, najnovijoj sastavnici tog tipa na Sveučilištu, i to za 35,06 posto. Na tu je mogućnost još upozoravao Nezavisni sindikat kada je tražio provođenje upravnog nadzora zbog 33 natječaja za radna mjesta na toj instituciji. No, kako je objasnila tadašnja ministrica Blaženka Divjak, rektorat nije dostavljao dokumentaciju pa se upravni nadzor nije mogao provesti do kraja.
Barišić, Čović, Kukoč…
Hrvatski studiji su postali mirna luka za nekolicinu zvučnih imena. Bivši ministar Pavo Barišić u tu je luku uplovio 2019., a onda postao i prvi, imenovani dekan kad su Studiji postali fakultet. Uz njega tu je pristigao i moćni zagrebački prorektor Ante Čović kojemu je ta institucija, u znak zahvalnosti, dvaput pokrenula produljenje ugovora; zadnje upravo ove godine, kada Čović puni 72., no na vrijeme je sve stopirano. Osim njega tu se zaposlio i Mislav Kukoč, senior filozofije koji je 2017. prebjegao iz Splita gdje su mu odbili produljiti ugovor. I njemu su na prijedlog Hrvatskih studija već dvaput krenuli produljivati ugovor; prvi kad je tek došao, a drugi put baš nedavno kad mu je na Fakultetu, Matičnom odboru i rektoratu izglasano produljenje do 71. To još, doduše, nije potvrdilo Nacionalno vijeće.
Uz njih tu svakako treba spomenuti redovnu profesoricu i stručnjakinju za srednjovjekovnu povijest Mirjanu Matijević Sokol. I ona je prije dvije godine dobila odbijenicu od Filozofskog pa je prešla na Hrvatske studije gdje su joj izglasali jedno produljenje do 69. godine života. Baš nedavno Hrvatski institut za povijest, kao početna instanca, izglasao je njeno novo produljenje kojim bi potencijalno mogla raditi do 71. godine života. To još treba ići na Matični odbor i Nacionalno vijeće.
Divjak upozoravala da se nezakonito zapošljava
Još je u lipnju prošle godine, u zadnjim tjednima svojeg ministarskog mandata, Blaženka Divjak upozoravala da se tijekom prvog lockdowna, unatoč zabrani, nezakonito zapošljavalo na zagrebačkom sveučilištu.
– Tijekom koronakrize pojedini rektori i dekani ilegalno su ili povećali plaće ili zaposlili dvadesetak ljudi na račun poreznih obveznika. U svibnju smo od Ministarstva financija tražili da provedu nadzor. Zasad nemam odgovor. To je ozbiljna stvar i to nažalost nije jedini takav slučaj, rekla je tada Divjak.
I sad se, nakon što je Telegram objavio ovu priču, osvrnula na sve i istaknula kako je zbog izrečenog zaradila tužbu za klevetu i nanesene duševne boli od strane Damira Borasa i Sveučilišta u Zagrebu. Podsjetimo, upravo je za vrijeme administracije ministrice Divjak, unatoč ambicioznom startu i blokadi zapošljavanja na sveučilištima, odobren upis brojnih radnih mjesta u Centralni obračun plaća, a od tzv. afere koeficijenti nije ispalo apsolutno ništa. Tek danas vidimo i prve službene razmjere kadroviranja na Sveučilištu, a sanckije, ako ih bude, valja tek pričekati.
