Boras s odvjetnikom došao na raspravu o korupciji: Ovo je događaj u 8 točaka

Zagrebački rektor Damir Boras na sjednicu je Nacionalnog vijeća, gdje se raspravljalo o suzbijanju korupcije u kontekstu znanosti i visokog obrazovanja, došao s ni više ni manje nego – odvjetnikom. Saželi smo cijeli događaj u osam točaka.

Damir Boras s odvjetnikom Denisom Bajsom na jučerašnjoj sjednici
Foto: Youtube screenshot

Jučer se održala tematska sjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije. Na toj, četrnaestoj po redu sjednici, raspravljalo se o korupciji u sustavu znanost i visokog obrazovanja. Cijeli smo događaj, koji je bio prava poslastica za ljubitelje akademskog trilera, saželi u sljedećih osam točaka.

Rektor Boras došao s odvjetnikom

Prije nego što išta kažemo o samom sadržaju rasprave, važno je naglasiti jednu neobičnu okolnost. Zagrebački rektor Damir Boras na jučerašnju je sjednicu došao s odvjetnikom Denisom Bajsom. Radi se o odvjetniku iz onog odvjetničkog društva koje nekad dobije pola milijuna kuna godišnje od zagrebačkog rektorata, a zastupalo ih je i u postupku kada je pod palicom rektora Borasa Sveučilište odlučilo tužiti vlastitog studenta. U nekom je trenutku Bajs također replicirao i polemizirao s prisutnima na sjednici.

‘Plagijat nije pitanje korupcije’

Akademik Vlatko Silobrčić, nekadašnji čelnik sada već nepostojećeg Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, kazao je da nam treba takva vlast koje će sazrijeti da ima neovisna tijela koja će odlučivati na temelju dokumenata. S tim se složio i bivši resorni ministar Željko Jovanović istaknuvši potrebu nacionalnog tijela koje će se baviti etikom u znanosti i visokom obrazovanju. S postojanjem se takvog tijela načelno složio i rektor Boras, no kazao je kako bi ipak mišljenja takvog tijela, zbog autonomije, morao raspraviti i prihvatiti Senat kako bi bila važeća. U nekom je trenutku istaknuo kako plagijat nije korupcija, već je to jedna stvar, a korupcija druga, da bi se poslije u replici ispravio pa rekao kako je korupcija sadržana u svjesnom prikrivanju plagijata. Zorislav Antun Petrović istaknuo je kako je plagijat upravo korupcija.

‘Afere iniciralo četiri, pet novinara’

Tajno glasovanje nikada nije izašlo vani na zagrebačkom sveučilištu, osim u jednom slučaju, rekao je, kada su onda pojedini novinari prozivali pojedine senatore jer su glasali ovako ili onako, što je, kazao je zagrebački rektor, sramota za demokraciju, pa istaknuo da on to nikada ne radi. Ovo je tek jedna u nizu njegovih sada već tradicionalnih packi novinarima i medijima koji kritički prate njegov rad pa tako i rad temeljnih upravljačkih tijela naših javnih sveučilišta. U osvrtu na komentare dviju zastupnica stranke Centar, rektor Boras kazao je da ne očekuje da crpi istinu iz novinskih afera koje je možda četiri, pet novinara iniciralo jer je istina tamo, kazao je, gdje su dokumenti. Od Nacionalnog vijeća koje, kako kaže, iznimno poštuje očekuje da čita stvarne podatke, a ne izmišljene afere. Ako netko misli da je on, rektor zagrebačkog sveučilišta, nešto nezakonito učinio, pogotovo, istaknuo je, ‘novinari takozvani istraživački’, zašto ga onda ne tuže pa to dokažu na sudu. Jednom je još istaknuo da ti neki novinari moraju od nečega živjeti pa ga napadaju. U nekom je trenutku Boras zastupnici Marijani Puljak, referirajući se na njenog supruga, splitskog gradonačelnika i sveučilišnog profesora na FESB-u, rekao da bi on mogao puno kompetentnije od nje govoriti.

‘Zagrebačko sveučilište je odlično upravljivo’

Boras se osvrnuo na kritike da zagrebačko sveučilište, kako je istaknuo, ‘nije upravljivo’ pa naglasio da to nije točno, već da je jako upravljivo i da je njegova uprava osigurala supsidijarnost i odgovornost dekana jer su svi faksevi pravne osobe. Sveučilište je odlično upravljivo. Spomenuo je i razrješenja čelnika fakseva, pa tako i bivše dekanice Filozofskog fakulteta koju je, kako kaže, smijenio na temelju pravomoćne presude za mobbing. Zaboravio je spomenuti da je za mobbing pravomoćno osuđen FFZG-a, a ne dekanica osobno, kao i da je cijeli proces bio dosta dubiozan jer je suprug sutkinje koja potpisuje presudu povezan s moćnim prorektorom Antom Čovićem, koji je po toj presudi navodno doživio mobbing.

‘Čović ima legalan ugovor o radu’

Ugovore za starije profesore i znanstvenike nakon 65. godine prva je spomenula profesorica Barić istaknuvši da na riječkom sveučilištu baš i nema takvih primjera, dok postoji mogućnost da ih bude, no pravila koja propisuje Senat jako su rigorozna i striktna. Boras se osvrnuo na to pitanje istaknuvši da je profesora s produljenim ugovorom tek nekolicina, među kojima i prorektor Čović. On ima, rekao je, potpuno legalan ugovor o radu, prema kriterijima više tijela, što će možda nekad, kazao je, potvrditi i Ustavni sud.

‘Loše je govoriti o korupciji na sveučilištu’

Govoreći o javnim sveučilištima u Hrvatskoj, predsjednica opskurne sindikalne organizacije naziva Hrvatski sveučilišni sindikat Vlatka Vukelić, istaknula je da je loše govoriti o korupciji na sveučilištima, jer se stječe dojam da su samo sveučilišta mjesta gdje se događa korupcija. Svi bi zajedno trebali sudjelovati, kazala je, da se opća klima o korupciji promijeni.

‘Protiv visoke se korupcije teško boriti’

Kako je u svojem izlaganju istaknula predsjednica Velikog vijeća Nezavisnog sindikata u znanosti i visokom obrazovanju Vesnica Garašić, korupcijom na visokim razinama teško se baviti jer ju je prvo teško uočiti zbog specifičnih načina na koje se može manifestirati, zatim je teško provesti neovisnu proceduru, posebno se tu osvrnula na značajnu ovisnost dekana o sveučilišnim tijelima, ne samo financijsku već i kadrovsku; treće, teško je i sankcionirati korupciju kada je već uočena. Supredsjednica stranke Centar i bivša čelnica Povjerenstva za sukob interesa Dalija Orešković istaknula je kako su prije dekani bili primorani podnijeti imovinske kartice i bili su podložni institutu sukoba interesa, no onda se to promijenilo. Mišljenja je da to treba vratiti.

‘Pitanje autonomije se neće riješiti propisima’

Kako je odmah na početku rasprave istaknula pomoćnica riječke rektorice i jedna od vodećih ustavnopravnih stručnjakinja Sanja Barić, opseg autonomija i njen suodnos s odgovornosti ne može se u potpunosti riješiti propisima, već razvijanjem i njegovanjem institucijske kulture. Ono što su objektivno najbolja pravila, naglasila je, nisu uvodljiva u Hrvatskoj jer nismo u tom stanju svijesti. S dobrim se dijelom njena izlaganja složio i resorni ministar Fuchs, istaknuvši da propisi uvijek mogu biti bolji, zbog čega planira nove zakone, ali je, u kratkim crtama rekao, jako bitno kako se ponašamo, kako djelujemo i koliko smo odgovorni.

https://www.youtube.com/watch?v=CUxvyMn8HBE