Boras u vjerskoj emisiji na HRT-u povukao izjavu o ‘biblijskim’ vrijednostima: Tu sam pogriješio, priznajem
Damir Boras, rektor zagrebačkog sveučilišta danas je gostovao u HRT-ovoj religijskoj emisiji Pozitivno. Pričao je o povijesti sveučilišta, njegovu razvoju i posebnostima, a osvrnuo se i na uspjehe u svom mandatu. Tako je, kaže, dao povjerenje dekanima jer je uvijek smatrao da jaki dekani znače jako sveučilište i jakog rektora. Za loš plasman na rang listama kaže, ‘krivac’ je to što se nastava održava na hrvatskom jeziku dok rangiranja favoriziraju engleski, a kao jedno od stvari u kojima je zagrebačko sveučilište odlično u svijetu ističe produkciju oko 550 doktora znanosti godišnje.
Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu
Foto: Screenshot HRT Pozitivno
Povodom 350. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu, koja se službeno slavila prošle godine, HRT-ova religijska emisija Pozitivno ugostila je rektora Damira Borasa. Pričao je o razvoju Sveučilišta kroz povijest, znanosti i obrazovanja između ratova, u Jugoslaviji i danas.
Za sve je kriv hrvatski jezik
Nakon poduljeg razgovora o povijesti sveučilišta, pritiscima i već poznatoj mantri o preniskim ulaganjima u visoko obrazovanje i znanost, Boras se osvrnuo i na plasman zagrebačkog sveučilišta na top listama. Istaknuo je kako je Sveučilište u boljoj poziciji jer sad više nije ispod, već poviše 500. mjesta, a u Europi, kazao je, po znanosti je rangirano otprilike među najboljih sto. Nije točno naveo na koju se rang listu referira. Što se tiče ovih nešto lošijih plasmana, Boras je našao jako zanimljivo opravdanje.
– Rang liste jako favoriziraju studije na engleskom jeziku. Što ćemo mi, naravno, učiniti, već ih imamo dosta. Ali moramo se držati hrvatskoga, mi moramo sačuvati nacionalni identitet, i tako dalje. Pa ne možemo se odreći hrvatskoga jezika. Dokle god mi na hrvatskom imamo pretežan dio, a to će uvijek tako biti, već smo, zapravo, dobili minus, rekao je danas Boras.
Istaknuo je i kako se na nekim listama, vjerojatno misleći na onu najpoznatiju – Šangajsku – vrednuje i broj Nobelovaca koji rade u nastavi na pojedinom sveučilištu. To su ljudi, smatra on, koje studenti uopće ne vide. U nastavku je objasnio kako je zagrebačko sveučilište u jednoj stvari u svijetu dosta visoko kotira.
– Odlični smo u svjetskim razmjerima po produkciji doktora znanosti. Imamo oko 550 doktora godišnje i to se svi začude, kazao je rektor i dodao da se radi o doktorima znanosti vrhunske kvalitete.
Nekoliko je puta istaknuo i kako je zagrebačkog sveučilište petnaesto po veličini u Europi te izvodi nastavu i znanost u sedam područja znanosti.
Jaki dekani i europske vrijednosti
Na pitanje voditelja što bi istaknuo kao dobar potez u svom mandatu, u smislu organizacije zagrebačkog sveučilišta, Boras je istaknuo jedno predizborno obećanje koje je, kaže, i stvarno ispunio. Uvijek je, kaže, govorio da treba dati povjerenje dekanima jer “jaki dekani znače jako sveučilište i znače jaki rektor”.
– Treba dati poverejenje dekanima, to su ljudi izabrani od svog fakulteta, nisu oni došli iz ničega, rezolutno je utvrdio rektor Boras.
Nakon toga uslijedio je i pitanje o tome kakav duh i vrijednosti želi njegovati na Sveučilištu.
– Europske vrijednosti. Tako ću to sada reći. Ja sam možda neoprezno to nazvao ‘biblijskim vrijednostima’ da ne bih nekoga uvrijedio, ali sam izgleda i tu pogriješio, i to priznajem. To je politička pogreška, ne stvarna, istaknuo je Boras obajsnivši kako biblijske vrijednosti ne uključuju samo kršćanske vrijednosti, već i druge te ih se drže i ateisti i brojni drugi ljudi.
Na kraju emisije odgovario je i na pitanje kako vidi situaciju u svijetu za nekih dvadeset godina. Boras je rekao da je obrazovanje i tehnologija budućnost svega. Aleksandar Madekonski, rekao je rektor, imao je sjajnog učitelja – Aristotela – a u budućnosti bi možda svako dijete moglo imati robota, umjetnu inteligenciju, svojeg Aristotela koji će s njim učiti i biti od rođenja.
