Borasovu tužbu riješili u par dana, a promjena statusa Hrvatskih studija na red će tek nakon 2 godine
Promjena statusa Hrvatskih studija iz Sveučilišnog centra u Sveučilišni odjel, koja se dogodila početkom ove godine, uzrokovala je burne reakcije. Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja taj je potez okarakterizirao kao nezakonit pa je od nadležnog Ministarstva znanosti i obrazovanja tražio Upravni nadzor nad tom odlukom Sveučilišta u Zagrebu. Kako se ništa po tom pitanju nije događalo, Sindikat je 10. veljače podnio i tužbu protiv Sveučilišta pri Upravnom sudu, no do dana današnjeg, gotovo 7 mjeseci nakon nije održano nijedno ročište. Zanimljiva je činjenica da je tužba koju je podnijelo Sveučilište početkom travnja zbog nezakonitog štrajka dijela zaposlenika na HS-u riješena u svega par dana. Iz Upravnog suda nam kažu da je to bio ‘hitan postupak’, dok tužba Sindikata na red rješavanja neće doći još sigurnih godinu dana. Osim toga, ovome se problemu ne nazire rasplet ni u priči oko upravnog nadzora, s obzirom na to da Ministarstvo ne daje odgovor zbog čega taj postupak stoji na mjestu.
Posljednji ispraćaj Hrvatskih studija foto: Marko Matijević|srednja.hr
Senat Sveučilišta u Zagrebu je na sjednici 17. siječnja promijenio status Hrvatskih studija. Od Sveučilišnog centra tako su postali Sveučilišni odjel, a mnogi su tvrdili kako je to protivno odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti jer definicija Odjela ne dopušta toliku raznolikost studijskih smjerova, odnosno polja koje HS ima. Na tom je tragu Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, koji broji članove među zaposlenicima Hrvatskih studija, od Ministarstva znanosti i obrazovanja zatražio Upravni nadzor nad zakonitošću te odluke Senata. Kako se po tom pitanju ništa bitno nije učinilo, Sindikat je pri Upravnom sudu podnio i tužbu protiv Sveučilišta zbog iste stvari.
Gotovo 7 mjeseci nakon podizanja tužbe nije održano nijedno ročište
Postupak pri Upravnom sudu službeno je započeo kada je Sindikat 10. veljače podnio tužbu protiv Sveučilišta. No, od toga dana o tome se puno nije imalo za čuti, osim konstantnih kritika sporosti i upitne učinkovitosti hrvatskog pravosuđa. Stoga smo kontaktirali Mislava Bistrovića, odvjetnika iz Zagreba koji zastupa članove Sindikata u navedenom postupku pri Upravnom sudu. On nam je potvrdio da u gotovo 7 mjeseci od trenutka podnošenja tužbe nije sazvano nijedno ročište.
– Mogu Vam potvrditi da za sada nije bilo niti jednog ročišta, niti je po mojim saznanjima prvo ročište do danas zakazano. Provjerom na sudu uspio sam saznati da je odgovor na tužbu podnesen, kazao nam je Bistrović.
To što je podnesen odgovor na tužbu ne znači ništa previše jer, kako nam ističe Bistrović, sud mu taj odgovor nije dostavio na očitovanje. Kako bi ubrzao proces pokušao je poslati nekoliko požurnica, no za sada nam kaže kako nema naznaka da je predmet došao ili dolazi na red rješavanja.
Borasova tužba protiv štrajkaša bila je riješena u nekoliko dana jer je bila hitna, a Sindikat će morati imati strpljenja još najmanje godinu dana
Pravosuđe nije tako sporo za sve. Naime, nedugo nakon početka štrajka dijela zaposlenika Hrvatskih studija početkom travnja, Sveučilište u Zagrebu podnijelo je tužbu protiv njih tvrdeći da je štrajk nezakonit. Gotovo odmah po primitku tužbe sazvano je prvo ročište, a u roku od nekoliko dana Županijski je sud u Zagrebu donio nepravomoćnu presudu. Odlučili smo kontaktirati Upravni sud u Zagrebu te ih upitati zašto je tužba Sveučilišta iz travnja obavljena po kratkom postupku, dok članovi Sindikata čekaju već 7 mjeseci, a prvo ročište još nije ugledalo svjetlo dana. Odgovorili su nam kako postoji red rješavanja, odnosno redoslijed postupaka koji se mora slijediti, no kako postoje i određene iznimke.
– Iznimku čine spisi s oznakom hitnosti, koji se rješavaju unutar određenih zakonskih rokova, kao npr. predmeti u vezi organiziranja štrajka, iz kojeg razloga se takvi predmeti žurno rješavaju, rekla nam je sutkinja Tamara Bogdanović, glasnogovornica Upravnog suda u Zagrebu.
Kako nas je zanimalo koliko je otprilike vrijeme čekanja regularnih spisa i postupaka do prvog ročišta, odlučili smo i to pitanje postaviti Upravnome sudu. S obzirom na odgovor koji smo dobili, a to je da se trenutno rješavaju tužbe podnesene prije dvije godine, zaključili smo kako ni ovaj postupak neće ni približno uskoro biti riješen.
– U referadi uređujuće sutkinje Ostojić Čačinović trenutno rješavaju predmeti u kojima su tužbe zaprimljene 2015., pa spis po tužbi iz 2017. nije po redoslijedu zaprimljenih tužbi došao na red za zakazivanje rasprave i donošenje odluke, te po očekivanom redoslijedu spis neće biti na redu rješavanja još najmanje godinu dana, navodi glasnogovornica Bogdanović.
Promjena statusa uzrokovala je domino efekt spornih odluka na Hrvatskim studijima
Razlozi tužbe Sindikata upućene Sveučilištu zbog promjene statusa Hrvatskih studija, podsjetimo, nisu šaljivi. Sindikat je u obrazloženju pokretanja postupka pri Upravnom sudu iznio kako se radi o nezakonitoj promjeni statusa sveučilišne sastavnice te tražio da se ona proglasi ništavnom. Naime, Hrvatski studiji djeluju 25 godina pri zagrebačkom Sveučilištu, a izvodili su studijske programe u sedam polja jer je njihov status Sveučilišnog centra to dozvoljavao. Sveučilišni odjel, po Zakonu smije izvoditi studije u jednom polju, a HS je zadržao sve smjerove. Zbog toga je cijeli postupak promjene statusa ‘proglašen’ nezakonitim.
Nakon te odluke uslijedilo je rektorovo formiranje novog Stručnog vijeća na HS-u iz kojeg je izbacio preko 20 postojećih članova. Nedugo zatim privremeno je bio ukinut studij Filozofije što je uzrokovalo studentsku blokadu, a dio zaposlenika je štrajkao. U tom su periodu krenula i masovna zapošljavanja na Hrvatskim studijima, da bi nekoliko mjeseci nakon Ministarstvo znanosti i obrazovanja blokiralo Sveučilište zbog prekoračenja obračunskih koeficijenata, a Sindikat je tražio upravni nadzor nad natječajima HS-a jer smatraju da velik dio prekoračenja otpada upravo na to. Zadnja situacija dogodila se ovog ljeta kada je Povjerenstvo na Hrvatskim studijima, po tek donesenom Pravilniku, pokrenulo stegovni postupak protiv docenta s Odsjeka za filozofiju Tomislava Janovića. Zbog onoga za što ga terete prijeti mu i otkaz.
Proglašavanje odluke ništavnom, što je vrlo vjerojatan ishod presude, značilo bi da sve što je nastupilo nakon (nezakonite) odluke promjene statusa – formalno-pravno prestane postojati, odnosno smatra se kao da se nikada nije dogodilo. To bi, u prijevodu, riješilo sve gore navedene sporne odluke koje su nastupile nakon promjene statusa. Iz toga, dakle, vidimo da rješavanje upravnog spora između Sindikata i Sveučilišta nije nešto s čim bi se trebalo čekati dovijeka.
Ministarstvo ne daje konkretan odgovor zašto je upravni nadzor usporen
Spomenuli smo kako je Sindikat povodom promjene statusa HS-a podnio zahtjev za upravnim nadzorom nad tom odlukom Sveučilišta. U to je vrijeme, međutim, ministar bio Pavo Barišić pa se sve do dolaska nove čelnice obrazovnog sektora Blaženke Divjak ništa nije ni pokrenulo. Njezinim dolaskom, uistinu je pokrenut upravni nadzor nad ovom odlukom Sveučilišta, no u jednom je trenutku sve stalo.
Divjak je kao razlog usporavanja postupka nadzora navela da Sveučilište u Zagrebu ne dostavlja potrebnu dokumentaciju, a onda kada smo upitali Ministarstvo o kojim se konkretno dokumentima radi, dali su nam sve osim odgovora. O navodnoj, prijeko potrebnoj dokumentaciji tako nismo saznali ništa jer ni samo Ministarstvo očito o njoj ništa i ne zna. Ili zna dovoljno, ali ne želi podijeliti. O toj temi više pročitajte u ovom tekstu.
