Briga za zdravlje – nula bodova: Otkrivamo na kojim zagrebačkim fakultetima studenti najviše piju
Diljem Hrvatske, pa tako i na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, u subotu je obilježen Dan zdravlja. Održane su na Agronomskom zanimljive kineziološke aktivnosti, poput igranja badmintona i odbojke. A da su ovakve aktivnosti prijeko potrebne studentima možda najbolje dokazuje istraživanje koje je na Danu zdravlja na Agronomskom predstavila doc. dr. sc. Sanja Ćurković. Istraživanjem pod nazivom ‘Kineziološke aktivnosti i rizična ponašanja studenata’ Ćurković je došla do zabrinjavajućih zaključaka, kao i odgovora na pitanje među kojim je studentima najizraženije konzumiranje alkohola.
Manifestacija Dan zdravlja ove je subote bila održana na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a njen cilj bio je potaknuti studente na razmišljanje o vlastitom zdravlju, što je učinjeno kroz kineziološke aktivnosti na otvorenom.
‘Konzumiranje alkohola najizraženije među studentima tehničkog i biotehničkog područja znanosti’
Tim aktivnostima prethodila su i zanimljiva predavanja, među kojima i ono Sanje Ćurković, docentice na Agronomskom, pod nazivom ‘Konzumiranje alkohola u studentskoj populaciji’. Ćurković je u sklopu doktorskog rada istraživala kineziološke aktivnosti i rizična ponašanja studenata Sveučilišta u Zagrebu.
– Cilj istraživanja bio je utvrditi prisutnost različitih modaliteta rizičnih oblika ponašanja u populaciji studenata Sveučilišta u Zagrebu, promatranih kroz objektiv tjelesne (ne)aktivnosti, pušenje cigareta, konzumiranje alkohola, uzimanje droge i prehrambene navike. Dalje, jedan od ciljeva ovog rada bio je utvrditi razlike u skupinama varijabla između ispitanika s obzirom na spol, dob i područje znanosti u kojem studiraju. Također se ispitala povezanost između angažmana u kineziološkim aktivnostima i nekih rizičnih oblika ponašanja za zdravlje studenata, pojašnjava nam Ćurković.
U njenom je istraživanju sudjelovalo 906 studentica i 745 studenata Sveučilišta u Zagrebu, dakle, njih ukupno 1.651, a uzorak je formiran na temelju proporcije ukupnog broja upisanih studenata u pojedino područje znanosti i po pojedinoj godini studija.
Kako je istraživanje pokazalo, postoje razlike u konzumaciji alkohola između studenata i studentica, ali i prema području znanosti.
– Ispitivanje konzumiranja alkoholnih pića je pokazalo da više od polovice ispitanih studenata konzumira alkohol navodeći da su u zadnjih mjesec dana bili pijani između 1 i 4 puta. Regresijska analiza pokazuje značajnu razliku u konzumiranju alkohola prema spolu navodeći da studenti značajno više konzumiraju alkohol i češće dolaze na predavanja u pijanom i mamurnom stanju u odnosu na studentice. Osim toga, diskriminativna analiza pokazuje značajnu razliku u konzumiranju alkohola promatrano prema području znanosti koje studiraju. Konzumiranje alkohola najizraženije je među studentima tehničkog i biotehničkog područja znanosti, kaže Ćurković.
Fakulteti s biotehničkih i tehničkih područja znanosti na UniZG
U područje tehničkih znanosti na UniZg ulaze: Arhitektonski fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Fakultet prometnih znanosti, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Geodetski fakultet, Geotehnički fakultet, Građevinski fakultet, Grafički fakultet, Metalurški fakultet (Sisak), Rudarsko – geološko – naftni fakultet, Tekstilno – tehnološki fakultet.
Studenti koji konzumiraju alkohol pripradaju skupini bivših sportaša
Dodaje analiza nije pokazala razlikovanje studenata u konzumiranju alkohola prema dobi. No, svakako zabrinjava povezanost angažiranosti u sportskim aktivnostima studenta i konzumaciji alkohola.
– Povezanost između varijabla angažiranosti u kineziološkim aktivnostima i konzumiranja alkohola utvrđena je kvazikanoničkom korelacijskom analizom, pokazujući da studenti koji konzumiraju alkohol, osobito oni koji dolaze na predavanja u pijanom ili mamurnom stanju te koji iskazuju agresivno ponašanje pod utjecajem alkohola pripadaju grupi bivših sportaša kao i razlozima zbog kojih su napustili aktivno bavljenje sportom, otkrila je Ćurković.
Kako kaže Ćurković, može se zaključiti da studenti nemaju visoki stupanj svjesnosti o očuvanju vlastitog zdravlja.
– Tjelesna aktivnost, koja se često spominje kao važan promotor očuvanja zdravlja, u ovoj populaciji nije zadovoljavajuća, a štetne navike očitovane u pušenju cigareta, konzumiranju alkohola i uzimanju droga su raširene među studentima. Ako tome dodamo i loše prehrambene navike možemo zaključiti da ovako usvojene loše i nezdrave životne navike zasigurno će se odraziti na stupanj zdravlja i kvalitetu života ove populacije. Navedeni rezultati sugeriraju potrebu većeg angažmana stručnjaka koji bi pomogli studentima da promjene do sada usvojene životne navike te kako bi povećali svijest o važnosti brige za vlastito zdravlje, a samim time i kvalitetu života. Utvrđivanje rizičnih čimbenika za zdravlje mladih ljudi je od izuzetnog značaja. Poznavanjem činjeničnog stanja moguće je kreirati preventivne mjere i pomoći studentima da usvoje zdrave navike življenja kako bi očuvali svoje zdravlje i kako bi unaprijedili svoje radne sposobnosti, zaključuje Ćurković.