Brucoš prometa opleo po faksu: ‘Na kolokviju smo imali 40 sekundi po pitanju’; dekan mu odgovorio na pritužbe
Da online nastava nešto lošije funkcionira na fakultetima, priznala je ministrica Blaženka Divjak prije nekoliko dana gostujući u HRT-ovoj emisiji Dobro jutro, Hrvatska. Takva izjava došla je nakon pritužbe studentice koja tvrdi kako dio profesora na njenom fakultetu online nastavom smatra slanje prezentacija i zadataka studentima. I nije jedina s takvim iskustvom. Nezadovoljan je i jedan brucoš studija Prometa na Veleučilištu u Rijeci. U prigovoru kojeg je uputio na našu adresu, ističe kako samo jedna profesorica (od sedam kolegija koje sluša) putem chata drži nastavu, a kako su na jednom od kolokvija imali samo 40 sekundi po pitanju. No, dekan Veleučilišta odgovara kako čine sve da osiguraju kvalitetnu nastavu studentima, ali i da tamošnji profesori dostavljaju dokaze da online nastavu održavaju.
Nicole Honeywill, Unsplash
Nizu studenata nezadovoljnih online nastavom na fakultetima i sveučilištima pridružio se i jedan student prve godine Prometa na Veleučilištu u Rijeci. U poduljem pismu koje je uputio na našu, a kako smo kasnije doznali i adresu nekih drugih portala prozvao je nastavnike svog fakulteta da su online studiranje sveli na ‘gomilanje materijala i prezentacija po svim portalima’.
– Što se tiče mog fakulteta i online nastave, prvo bih naglasio da je to velika katastrofa. Ako se studiranje svodi na gomilanje materijala i prezentacija po svim portalima, što je to način online nastave? Na takav način kao što profesori rade ne pripada online nastava. Nije dobro osmišljena i izvodi se nikako. Nikako znači da veliki broj profesora nije pokrenuo online nastavu i ne radi se kako treba. U online nastavu ne spadaju nabacani materijali na web stranici fakulteta, također, u online nastavu ne spadaju ni nabacani materijali na sustav Merlin/Moodle. Kako sam već naveo, online nastava nije dobro koncipirana. Od sedam predmeta + TZK, u tih sedam predmeta online nastavu radimo kod jedne profesorice iz predmeta, Engleski jezik, koja održava nastavu svaki tjedan po tri sata u komadu putem chata sa studentima, započinje svoje pismo riječki student.
Na kolokviju 40 sekundi po pitanju
Iznio je zatim niz primjera neadekvatnog funkcioniranja nastave po svakom od kolegija koje sluša i taj dio pisma možete pročitati u nastavku.
4.4.2020. u 12:00 sati pisao se kolokvij iz predmeta Prometno i prostorno planiranje. Kolokvij se sastojao od 20 pitanja koja nisu jednostavna, a vremensko ograničenje je bilo samo 14 minuta. Što više reći? Zaključujete i sami. Predmet je zahtjevan, rade se čestice iz građevinskih objekata, u ispitu je nadopunjavanje, zaokruživanje, sve metode koje student ne stigne riješiti u takvom vremenskom roku. Profesor je nedostupan po svim pogledima. Na mail ne odgovara, tj. pošalje mu se mail, automatski preusmjerava na stranicu Merlin/Moodle na kojoj je otvorio forum za raspravu. Napiše mu se pitanje na forumu, odgovora nema. Na mobitel za vrijeme konzultacija se ne javlja. Znači, zaključujemo nedostupan po svim pogledima. Većina studenata nije prošla na tom ispitu i ne zna se kako dalje postupiti. To nije nikako online nastava i ne može biti. Od strane profesora je jako bezobrazno. Za kraj o ovome predmetu, iz ovog odjeljka, postavit ću pitanje omjer vremena i broja pitanja? Je li dopušteno da student ima 40 sekundi po pitanju i da ne stigne ni pročitati pitanje, a kamoli odgovoriti? Opet to nije online nastava, a ni online ispit bez online nastave. Nadam se da će se odgovor vrlo brzo saznati.
Predmet Osnove elektrotehnike i elektronike. Svaki tjedan, redovno, studenti od profesora dobiju mail: “Kolegice i kolege, u režimu održavanja nastave na daljinu, molim vas da u današnjem terminu nastave samostalno proučite i izradite, (ta i ta gradiva)”. I to je online nastava? Dajte, molim vas. Je li to profesor, svako bi po tome bio profesor. Složit ćete se sa mnom da sigurno nije kao što nije ni način takvog rada kako se radi. Je li online nastava slanje maila studentima da sami obradimo materijale, a profesor stavlja prezentacije na web stranicu fakulteta iz tako ozbiljnog predmeta ili uključivanje profesora putem npr. Zooma ili nekog drugog portala i objašnjavanje studentima postupaka rješavanja zadataka? Totalno nepoštovanje. Doći će ispit, nitko ništa neće znati, bit će padovi. Većina studenata nije nikad ili je malo slušala fiziku koja je usko povezana s elektrotehnikom i ne zna osnove. Profesor je tu da objasni gradivo. Neće naučiti s prezentacija nego objašnjavanjem. Ako se vratimo u 6. mjesecu na fakultet doći će ispiti, par stotina zadataka, pitanja, a uz ovakav nerad neće biti dobro.
Predmet Statistika u prometu, samostalno odrađujemo vježbu 1, postavljena je već i vježba 3. Tipično bacanje materijala i samostalno odrađivanje kao i s navedenim predmetom gore. Niti jedan online sat nije održan. Statistički pojmovi: modova, medijana, devijacija, neko prvi put čuje. Može li samostalno to odraditi? 99% ne. U PDF-u ima primjera zadataka koji nisu lako razumljivi. Također, netko prvi put sluša statistiku ne zna osnove, opet ću reći, profesor bi se trebao spojiti na kameru kao i svi studenti i objašnjavati nastavno gradivo. Zašto se to ne radi? Profesori ne znaju, nisu educirani ili ne žele znati i raditi. Uvjeti 0 bodova. Opet pitam jesu li nabacani materijali vježbe? Je li to online nastava. NE. Uz ovakav nerad, nagomilavanje prezentacija cca 20 cjelina do sada, 50 zadataka vježbi bez objašnjenja (općenito iz ostalih predmeta), neće biti dobro za dalje, nećemo ništa znati, a na fakultetu smo, željni znanja. Pišemo iz svakog predmeta online testove, ispite, bez objašnjavanja, bez online nastave. Je li to normalno? U redu je što su ispiti online, ali bi se trebala nastava organizirati kako treba. Ispiti se pišu, online nastave nema.
Ako bih se osvrnuo i rekao o predmetu Promet i ekologija, gdje studenti moraju raditi prezentacije za svako ispitno pitanje u dvije grupe i slati predstavnicima grupe. Nabacani materijali na web stranici preko 20 materijala u pdf-u, word-u… u tjednu, sve kopirano iz Wikipedije, a sustav za e-učenje Merlin se ne koristi. Na mail profesorica ne odgovara od kad je počela online nastava 17.3.2020. Ima li tome kraja? Ako se vratimo u 6. mjesecu ili već kada, najvjerojatnije će morati biti polaganje cjelovitog ispita. Što to znači? To znači da velika većina studenata neće proći ispite. Čeka nas ukupno velik broj pitanja u malo vremena koji se neće moći fizički naučiti i riješiti. U nadi sam da će sve ovo izaći kao članak, na vidjelo. Tome se mora stati na kraj, jer ovo je, usudim se reći skupljanje novaca za fakultetski proračun. Daleko je to od online nastave…, piše riječki student.
Svoje pismo riječki je student zaključio riječima kako je tek mali dio njegovih profesora pripremljen za online nastavu, te da su se trebali educirati, a studenti bi na to pričekali.
Dekan: Profesori dostavljaju dokaze o održanoj nastavi
Kako je riječ o vrlo konkretnim optužbama, kontaktirali smo upravu Veleučilišta u Rijeci, a na pitanja nam je u vrlo kratkom roku odgovorio dekan dr.sc. Saša Hirnig. Na visokoškolskoj ustanovi koja izvodi 14 studijskih programa teško je, kaže, očekivati potpunu uniformiranost i istu kvalitetu online nastave na svim kolegijima jer naprosto svi nastavnici nemaju ista informatička znanja niti istu razinu iskustva u izvođenju ovog oblika nastave. U odgovoru navodi i kako je student isto pismo poslao na više portala, kao i u Ministarstvo znanosti i obrazovanja te izražava sumnju u želju studenta za unapređenjem kvalitete nastave jer ‘nije ni pokušao kontaktirati bilo koga s institucije’ iako su za to otvorili poseban mail i dali studentima brojeve svih nastavnika.
– Na Veleučilištu u Rijeci nastavnici su obavezni dostavljati tjedna izvješća o online nastavi u kojima dostavljaju i dokaze za svoje navode (snimke zaslona, podatke o aktivnosti studenata na e-kolegiju, primjere zadataka i emailova i slično). Interpretacija da nastavnici samo postavljaju materijale i zahtijevaju od studenata da sami obrade gradivo je vrlo površna i jednostrana. Tijekom nastave na daljinu, nastavnici postavljaju nastavne materijale te uz njih objavljuju pojašnjenja zadataka, detaljne postupke njihova rješavanja i primjere (to se konkretno odnosi i na prozvane kolegije Statistika u prometu i Osnove elektronike i elektrotehnike). Studenti na osnovu dostupnih informacija te zadatke rješavaju te ih šalju na provjeru nastavnicima koji im dostavljaju povratne informacije i objašnjenja. Osim toga, nastavnici primjenjuju i niz online alata (npr. forumi, testovi, kvizovi itd.) u sklopu tzv. asinkronog dijela nastavnog procesa na daljinu. Koliko nam je poznato većina učenika u osnovnim i srednjim školama veliki dio nastave na daljinu upravo ovako pohađa pa samostalnost koju ona zahtijeva ne bi trebala biti problem studentima jer se ona od njih upravo i očekuje. S druge strane dio naših nastavnika koristi i sinkroni način izvođenja nastave putem npr. webinara, chatova, Viber grupnih razgovora, Microsoft Teams sastanaka itd. Svakako ćemo nadalje poticati i veći udio kombiniranog izvođenja nastave na daljinu, asinkrono i sinkrono. Međutim mora se uzeti u obzir da sinkroni modeli posebice razni modaliteti online streaminga traže posjedovanje računalne opreme s mikrofonom i kamerom te pouzdane internetske veze u točno određenom vremenu. Kako iskustva pokazuju, postoje svakodnevne poteškoće u korištenju internetskih platformi za online učenje zbog velike preopterećenosti istih na globalnoj razini. Osim toga, tu su i studenti koji nemaju svu potrebnu opremu, studenti kojima je netko u obitelji bolestan ili kome pomažu u ovim teškim vremenima, studenti članovi Civilne zaštite, izvanredni studenti koji rade u MUP, komunalnim društvima itd. Asinkronim osiguravanjem dijela nastavnog procesa na daljinu oni mogu pristupiti kolegijima kad za to budu imali uvjete i savladavati ishode učenja prema svojim trenutnim mogućnostima. Dapače, povratne informacije od studenta idu upravo u tom smjeru, da im je tako lakše planirati obveze, a navedeno potvrđuju i izvješća iz Merlina (vrijeme pristupa i višekratnost pristupa istim aktivnostima), piše nam u svom odgovoru dekan Hirnig.
Pitanja za pripremu kolokvija bila su na webu faksa
Pitali smo ga i ima li saznanja o tome da dio nastavnika studentima ne odgovara na mailove. Kaže da je nastavnicima dana striktna uputa da se moraju maksimalno staviti na raspolaganje studentima, pa su im zato dali čak i brojeve mobitela.
– Nije nam stigla niti jedna izravna pritužba za neodgovaranje na emailove studenata. Da je stigla, odmah bi se tražila povratna informacija i obrazloženje od prozvanog nastavnika, veli dekan Hirnig.
Osvrnuo se i na optužbu studenta da su na kolokviju kolegija ‘Prometno i prostorno planiranje’ imali 40 sekundi po zadatku. Pitali smo ga misli li da je to adekvatno vrijeme za rješavanje kolokvija.
– I ovu smo informaciju dobili putem medija. Odgovor na pitanje „koliko vremena treba po pitanju“ nije moguće dati bez konkretne analizu samih pitanja i pripreme za kolokvij. Kontaktirali smo nastavnika i on nam je pojasnio da je procijenio da bi 14 minuta bilo studentima dovoljno, a da pritom ne koriste neke dodatne izvore za odgovore (knjige, Web, razgovor…). Pritom valja istaknuti da je nastavnik pitanja za pripremu za kolokvij objavio na web stranici kolegija što omogućuje „brz“ odgovor uz adekvatnu pripremu.Ovim ne tvrdimo da je vrijeme bilo adekvatno ili da je primjedba studenta neopravdana. Nastavnik do sada nije provjere znanja provodio online i naravno da je moguća kriva procjena. Međutim, email od kolege je izašao u medijima prije nego li su objavljeni rezultati tog kolokvija i uopće napravljena analiza rezultata te dana mogućnost da se nešto eventualno korigira, stoji u dekanovu odgovoru na naše pitanje.
Dekan: ‘Za uspjeh nastave na daljinu potrebna je suradnja između nastavnika i studenata’
Posljednje što smo pitali dekana je što su na Veleučilištu poduzeli i što još planiraju poduzeti po pitanju kvalitete online nastave. Osim izvješća s dokazima poput snimke zaslona, podataka o aktivnosti studenata na e-kolegiju, primjera zadataka i e-mailova koje su nastavnici dužni podnijeti, tu su i: edukacija nastavnika o korištenju webinara, upute nastavnicima o izvorima korisnih informacija i online edukacija o nastavi na daljinu; kontakt informacije svih nastavnika, pročelnika, uprave putem emaila i telefona; rad knjižnice i studentske referade; posebnu email adresu na koje se mogu slati svi upiti, problemi, poteškoće oko izvođenja nastave na daljinu, imenovanje dodatnih administratora sustava Merlin; donesena je odluka prema kojoj bez obzira na rezultate postignute tijekom provjera koje se budu odradile online, svi studenti mogu izaći na sva tri planirana ispitna roka i polagati sve što nisu do tada položili.
– Nadalje, u pripremi je anketa po svakom kolegiju kojom bismo provjerili stav studenata prema online nastavi. Na osnovu rezultata te ankete planiramo donositi daljnja postupanja. I na kraju, naravno da nije kvaliteta nastave na daljinu ujednačena na svim kolegijima (ovisi i o specifičnostima kolegija, tehničkim znanjima nastavnika, motivaciji i studenata i nastavnika) no činimo sve da u ovoj izvanrednoj situaciji nastavu na daljinu održimo na zadovoljavajući način. Sve odluke koje smo donosili i koje ćemo donositi vođene su prvenstveno interesom studenata! I još nešto, za uspjeh nastave na daljinu potrebna je suradnja između nastavnika i studenata, dobra volja i veliki angažman s obje strane i konkretne i pravovremene povratne informacije da bi se moglo brzo i učinkovito reagirati. Prozivanje preko medija, bez prethodnog pokušaja da se riješi problem (ako postoji) na matičnoj instituciji sigurno nije najbolji put i kao što sam rekao u uvodu vrlo demotivirajući za nastavnike i u stvari kontraproduktivan, zaključio je dekan Hirnig.
