Brucoši diljem Hrvatske otkrivaju nam kako se nose sa stresom prije ispitnih rokova
Blagdani su prošli, kolokviji se većini redaju, a velječa je pred vratima. Prosječnom studentu ona označava samo jedno: početak zimskog ispitnog roka. Neprospavane noći, šalice kave, hrpa literature, hvatanje propuštenog i ne zovi me van, učim, rituali su s kojim su se stariji studenti vjerojatno dobro upoznali. No, kako se za više-manje stresno razdoblje pripremaju brucoši? Stresiraju li ih debele knjige, uče li redovito te pomažu li im u tome kolokviji, upitali smo nekoliko studenata i studentica prve godine nekoliko zagrebačkih, jednog splitskog i riječkog fakulteta.
Prošle je godine u ovo doba veliku većinu sadašnjih brucoša brinulo pripremanje za maturu i pitanje kako ju što bolje napisati. Ove ih godine, kao i ostatak studentske populacije, brinu kolokviji koji se redaju ovih dana. Za koji tjedan, velika većina mladih studenata će se po prvi put susresti s ozloglašenim razdobljem ispitnih rokova. Dani su to kad se često, pričaju brucošima stariji kolege, zbog učenja ne javlja na telefon, živi na kavi i energetskim pićima, a večer prije ispita beskrajno žali što se nije krenulo ranije. I tako uglavnom u krug.
Kako se za kolokvije i ispite pripremaju stariji studenti različitih fakulteta, istražili smo prošle sezone. Ususret novoj sezoni, nekoliko nam je brucoša ponekih zagrebačkih, jednog splitskog i riječkog fakulteta na isti način otkrilo jesu li se priviknuli na fakultetski režim te počinju li i oni učenje jedan dan prekasno.
Fakultet prometnih znanosti, aeronautika
– Prijelaz iz srednje škole na fakultet mi je, kao i većini mojih prijatelja i kolega, bio stresan, ali nakon mjesec dana se prilagodiš fakultetskom režimu i bude dobro. Iako su ispitni rokovi, siguran sam, znatno teži nego ispiti u srednjoj jer je gradiva puno više, nije tako teško jer učiš ono područje koje te zanima. Ovisno o težini kolegija i profesorovim očekivanjima, na nekima se uči manje, a nekima više pa ako imate mogućnost, pametno je sve probati kolokvirati. Kolokviji po težini i nisu lakši, ali podijele gradivo na dvije ili tri cjeline, kaže Ante, student FPZ-a.
Onima koji borave u studentskom domu ili u stanu s cimerima vjerojatno se teže koncentirati na učenje, misli. Ipak, on s tim nema problema.
– Cimer mi je legenda, pomaže mi oko učenja par kolegija. S druge strane, nekad zna dovesti ekipu da se zabavljaju i piju u sobi baš u danima kad mi se redaju kolokviji. Ali kad se naučite koncentrirati i kvalitetno raditi u takvim uvjetima, nećete imati treme na kolokviju, dodaje Ante.
Fakultet elektrotehnike i računarstva
Dorotea je bivša maturantica medicinske škole i studentica FER-a, a kaže kako joj je bilo jasno da ju dolaskom na fakultet čeka puno posla kako bi sve savladala.
– Isprva sam mislila kako je gradivo određenog kolegija većini kolega puno jasnije i razumljivije nego meni. No, prihvatila sam se posla i prve kolokvije sasvim dobro riješila, negdje na zlatnoj sredini. Stres uoči ispita i nije bio velik kako sam očekivala. Sad kad smo preživjeli prve kolokvije nije me toliko strah ni drugih, a ni ispitnih rokova, iako me narednih tjedana čeka puno posla i zadataka. Treba posložiti kockice u glavi i potruditi se, imati malo sreće i potpore, optimistično poručuje Dorotea.
Fakultet strojarstva i brodogradnje, strojarstvo
Kolokvije je dobro riješio i njen vršnjak Dario, inače student strojarstva na FSB-u.
– Iskreno, ne znam hoću li vam moći dobro odgovoriti na pitanje vezano uz stres prije nadolazećih ispitnih rokova jer sam dosta toga uspio kolokvirati. I to savjetujem svima. Je, fakultetsko je gradivo dosta teže i opširnije u usporedbi sa srednjoškolskim pa će većina barem iz nečega morati izaći na rok. No, to se od studiranja i očekuje. Svatko ima svoju metodu učenja, ali ja recimo, teže predmete redovito radim; svaki dan poslije faksa, dok onim lakšim posvetim nekoliko dana prije kolokvija. Kako se motivirati za učenje? Ako riješite sve na vrijeme, imate par tjedana odmora prije početka ljetnog semestra i ne morate prenositi (i plaćati) ECTS bodove, rekao nam je Dario.
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu
Slično kao kolega s FSB-a, i brucoš spliskog FESB-a Domagoj ističe prednosti kolokviranja dijelova gradiva i kontinuiranog rada.
– Gradiva ima masu, ako probaš učiti u zadnji tren, satrat će te. Profesori i na fakultetu, barem mojem, izađu u susret kad treba nešto bolje objasniti, ali na tebi je da radiš. Paše mi gradivo i učim s guštom, a na našem faksu ono što kolokviraš ne moraš pisati na roku, osim za veću ocjenu. Čak i ako padnem kolokvij, prije ispitnog roka sam na konju jer sam to gradivo već prolazio. Naravno, ako nastavim kontinuirano, priča nam Domagoj.
Prehrambeno-biotehnološki fakultet, nutricionizam
Na pitanje što ususret kolokvijima i ispitima brucoše motivira, studentica PBF-a Mihaela dala nam je simpatičan odgovor.
– Motivira me kad primijetim da svi oko mene uče pa se i ja uspijem natjerati. Kao da me uhvati neka panika i pomislim da će svi proći osim mene. A što se tiče učenja u grupi vs. samostalno, najbolje mi je kad učim sama jer se tada na gradivo stvarno usredotočim. Ali, kad dođem do zadataka, dobro mi dođe u grupi usporediti zadatke i rješenja. I da, užasni su mi i stresni nadolazeći rokovi, no izdržat ćemo, kaže Mihaela.
Pravni fakultet, Rijeka
Slično o ispitnim rokovima razmišlja i Antonio, brucoš riječkog Pravnog fakulteta.
– I meni su nadolazeći ispitni rokovi malčice stresni; s učenjem nažalost počinjem malo kasnije nego što bih trebao jer, kao i većina studenata, uz fakultet imam još neke obaveze. Puno je toga za pohvatati i savladati, ali to nas ujedno uči odgovornosti, priča Antonio.
Filozofski fakultet, Zagreb
Predispitna panika, za razliku od Mihaele i Antonija, još nije uhvatila Marka, brucoša filozofije i kroatistike na Filozofskom fakultetu.
– Pripremam se za ispite, pogotovo iz kolegija na filozofiji koje slušamo dvosemestralno. Imamo puno literature koju trebamo pripremiti za ispite, a te kolegije ne možemo sada kolokvirati. Zato oni zahtijevaju kontinuirano učenje. No, čini mi se da studenti generalno čekaju zadnji tren kako bi krenuli s učenjem te da se uzdaju u mogućnost višestrukog izlaza na rokove. Kao što sam rekao, za ispite učim, ali oko njih sam, osim izuzetaka, ležeran, govori nam Marko.
Drugačiju priču ima Anja, studentica ukrajinskog i češkog jezika i književnosti na istom fakultetu.
Ona s učenjem za rokove, iskreno priznaje, još nije krenula.
– Kampanjac sam i ne mogu se prisiliti da krenem sa svim tim gradivom, a i svaki tjedan imamo hrpu provjera i zadaća koje trebamo kontinuirano odrađivati da bismo bili u toku s gradivom jer ipak studiram jezike, objašnjava Anja.
Razdoblje ispitnih rokova bit će joj stresan, kaže, ponajviše jer ne zna što očekivati, pogotovo na obaveznom usmenom ispit. Dodatan pritisak joj stvara mogućnost da samo dva kolegija kolokvira, dok za ostale mora prijaviti ispit.
– Gradiva je more, ali sad barem mogu reći da se bavim nečim što volim, naglašava ova studentica.
Fakultet političkih znanosti, politologija
I Patrick, brucoš politologije, veći opseg gradiva i brzu dinamiku predavanja pobjeđuje motiviranošću za studij.
– Uvijek može brže, bolje, više i jače. Kako u svemu u životu, tu rečenicu primijenjujem i na kolokvije. Ne želim ni pomišljati kako bi bilo kad bih sve morao polagati za vrijeme rokova, bez kolokvija, kaže Patrick.
Sudeći po dobivenim izjavama, čini se da brucoši predispitni stres generalno pokušavaju mudro savladati kolokviranjem što više predmeta, kontinuitetom i motiviranošću za odabrani studij.
Hoće li im u nadolazećim tjednima ipak trebati velike količine crnog napitka i energetskih pića, bit će najjasnije noć-dvije pred ispit. U predispitnim se (stresnim) danima i noćima tako, osim one improvizirane: Tko preživi ispite, spavat će, dobro sjetiti i prethodno spomenute: Uvijek može brže, bolje, više i jače. Čak i onda kad zbog gomile literature i silnog hvatanja za glavu pomislite da ne može.
