Brucoši zagrebačke medicine moraju odraditi praksu prije početka faksa: Evo kako ona izgleda
Nakon što obave upise, većina maturanata odnosno brucoša može do listopada i početka svoje prve akademske godine zaboraviti na obveze. No, brucoše zagrebačke medicine ipak preko ljeta čeka 40 sati stručne prakse. Osim što im nastava počinje sredinom rujna prije toga moraju odraditi praksu u zdravstvenoj ili socijalnoj ustanovi, sve kako bi bili spremni za prvu godinu studija i studij općenito. Pritom moraju voditi dnevnik i bilježiti zapažanja.
Medicinski fakultet u Zagrebu | foto: Ramona Ščuric/srednja.hr, Pixabay
Kaže se da je ljeto nakon mature i prije početka prve godine fakulteta najduže ljeto u životu. Bezbrižno, ne treba misliti o ispitnim rokovima, no problem može stvoriti potraga za smještajem u gradu studiranja ili nedaća sa sezonskim poslom. Ipak, nemaju svi brucoši baš takvo idealno ljeto. Oni koji su se odlučili za studij medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu dio ljeta prije početka prve godine provode na praksi.
‘Planirani boravak u ustanovi nije kratkotrajan posjet u kojem će površno upoznati rad, student će u tijeku praktičnog rada obavljati dodijeljene mu poslove’
Kako je objašnjeno na stranicama zagrebačke medicine, studenti upisani u prvi semestar obvezni su prije početka redovite nastave obaviti praktični rad u zdravstvenim ili socijalnim ustanovama u trajanju od 40 sati. Pritom napomenimo da brucošima zagrebačke medicine nastava počinje ranije, sredinom rujna. Do tada moraju obaviti praktični rad koji će im, stoji u uputama za praksu, koristiti u predmetima Uvod u medicinu i povijest medicine te Socijalna medicina. Za očekivati je, piše u uputama, da će ta iskustva imati utjecaj na cijeli daljnji studij.
– Student će se priključiti nekom od djelatnika u redovnom radu zdravstvenih i socijalnih ustanova. Sadržaj rada ovisit će o profilu i potrebama svake ustanove u čijem radu student sudjeluje. Planirani boravak u ustanovi nije kratkotrajan posjet u kojem će površno upoznati rad. Student će u tijeku praktičnog rada obavljati dodijeljene mu poslove, a za koje je u danim uvjetima osposobljen ili za koje se u tako kratkom roku može osposobiti. Uz aktivno uključivanje u proces pružanja zdravstvene zaštite, student ima zadatak promatrati njegovo odvijanje, prikupljati i analizirati podatke kojima će se u tijeku nastave koristiti za izradu svojih pisanih zadataka. Pismo Dekana Medicinskog fakulteta u Zagrebu obveza je za svakog studenta da svojim ponašanjem na radu opravda povjerenje koje mu je dano te očekujemo njegovu punu radnu odgovornost, piše dekan Medicinskog fakulteta Slavko Orešković u obavijesti.
Koliko nam je poznato, drugi studiji medicine u Hrvatskoj nemaju ovakvu praksu za svoje brucoše prije početka akademske godine. U naputku studentima o provođenju praktičnog rada u Zagrebu navedeno je kako je svrha da se studenti odmah na početku svog studija aktivno uključe u rad različitih zdravstvenih ustanova. Također, da izravno sudjeluju u pružanju zdravstvene zaštite i promatranju kako se taj proces odvija.
Svaki student mora voditi kratki dnevnik i pisati zapažanja
– Aktivnost svakog studenta ovisit će o potrebama zdravstvene jedinice u čijem radu sudjeluje, ali i o njihovim vlastitim sposobnostima, predznanju i interesu. U pristupu praktičnom radu, razlike između studenata bit će velike. Međutim, bez obzira na to jesu li u obitelji imali nekog zdravstvenog radnika i znaju li već nešto o zdravstvenoj zaštiti ili su pak i sami bili bolesni, ovaj praktični rad treba pomoći da se iskustva prošire, usporede i obogate. Potrebno je da u tijeku praktičnog rada student promatra i bilježi svoja zapažanja, i to razgovorom sa zdravstvenim radnicima, posebno liječnicima, bolesnicima, i njihovim bližnjima. Ova zapažanja poslužit će mu izravno u nastavi u tijeku prvog semestra studija. Prva aktivno stečena iskustva imat će veliki utjecaj na vaš studij i kasnije na profesionalni rad, stoji u naputku.
Sama praksa zamišljena je u dva dijela. U prvom se studenti upoznavaju s ulogom pacijenta, a u drugom s cjelinom zdravstvene zaštite. Naime, studenti prvo praktični rad obavljaju u formi posjeta vlastitom nadležnom liječniku obiteljske medicine i patronažnoj sestri. Provode po jedan radni dan kod svakoga, stoji u uputama.
– Preostali dio do 40 sati student praktični rad obavlja u ordinaciji liječnika obiteljske medicine (koji nije nužno isti nadležni liječnik), ordinaciji pedijatra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i/ili ustanovi socijalne skrbi, po izboru. Student će se pismom koje je u prilogu ovih uputa javiti ravnatelju ustanove ili liječniku u timu. Ravnatelj, odnosno osoba određena za organizaciju praktičnog rada, uputit će studente na rad prema mogućnosti ustanove i njihovu međusobnom dogovoru, piše u naputku.
Svaki student mora voditi kratki dnevnik u koji se upisuju svi poslovi u kojima je student sudjelovao tijekom praktičnog rada. Student treba pisati i zapažanja. Mora ukratko opisati jedinicu u kojoj je radio, bitne podatke o njezinu ustrojstvu, ali i vlastita zapažanja o zdravstvenoj zaštiti koja se obavlja, analizirati položaj, prava i interese osoba koje se koriste tom zdravstvenom zaštitom i onih koje zaštitu pružaju. Zapažanja će studenti koristiti za izradu referata koji će prikazati na seminarima iz Socijalne medicine u prvom semestru.
Objavljeno deset pitanja kao vodič studentima za zapažanja: ‘Možete li izdvojiti neke situacije u kojoj se mogao prepoznati dobar timski rad?’
– Svaki student pri upisu dobiva uputno pismo dekana Medicinskog fakulteta u Zagrebu, s imenom i prezimenom studenta, koje, zajedno s Preporukama o provođenju praktičnog rada u jedinicama zdravstva, treba na početku prakse predati voditeljima prakse u zdravstvenoj radnoj organizaciji. Ovi dokumenti su obveza za tek upisanog studenta da svojim ponašanjem na radu i svojim odnosom prema bolesnicima, zdravim osobama i zdravstvenim radnicima, opravda povjerenje koje mu je dano slijedeći načela humanizma i radne odgovornosti. ‘Dnevnik’ koji se vodi u tijeku rada, treba potpisati liječnik, patronažna sestra te odgovorna osoba u ustanovi u kojoj je student obavljao praktični rad. Student treba ‘Dnevnik’ i ‘Zapažanja’ donijeti na prvi seminar iz predmeta Socijalna medicina, piše u uputama.
Kao vodič za izradu zapažanja, stoji u uputama, student treba koristiti deset objavljenih pitanja. Neka od njih su ‘Riječi zdravlje i bolest učestalo se koriste. Jeste li primijetili razlike među pacijentima odnosno između liječnika i pacijenata vezano za korištenje riječi zdravlje i bolest?’, ‘Obrazovanje se često povezuje sa zdravljem – možete li izdvojiti neke primjere u kojem je stupanja obrazovanja pacijenta mogao imati prepoznatljiv utjecaj na zdravlje?’ ili ‘Ako bi ste temeljen provedene praske izdvojili neka ‘ponašanja koje utječu na zdravlje’, što biste posebno istaknuli?’.
– Jeste li među pacijentima mogli jasno prepoznati dobne skupine i njihove specifične zdravstvene potrebe? Neki pojedinci pripadaju skupinama koje nazivamo ranjivim jer su pod povećanim rizikom za nastanak bolesti ili otežano korištenje zdravstvene zaštite. Možete li izdvojiti neke primjere takvih ranjivih skupina koje ste susreli? Jeste li se susreli s osobama za koje bi ste rekli da žive u siromaštvu ili im prijeti siromaštvo? Što to znači za njihovo zdravlje? Jeste li zamijetili neke poveznice između lokalne zajednice i zdravlja te zdravstvene zaštite njenih članova/građana? Različite profesije sudjeluju u zdravstvenoj zaštiti, jeste li jasno mogli odrediti koje su to profesije i koje su njihove uloge? Za uspješnu zdravstvenu zaštitu nužna je suradnja. Možete li izdvojiti neke situacije u kojoj se mogao prepoznati dobar timski rad? U procesu zdravstvene zaštite ključne su aktivnosti dijagnosticiranja bolesti te određivanja intervencije (terapije!). Jeste li u tom procesu mogli prepoznati situacije u kojoj je liječnik donosio neke odluke i koje su to odluke bile?, ostala su pitanja.
