Čak 85 posto medicinskih istraživanja ne vrijedi puno krajnjim korisnicima: Znanstvenici savjetuju kako to popraviti
Medicinska istraživanja imaju nedostatke zbog kojih su u 85 posto slučajeva ‘slabe vrijednosti za krajnje korisnike’. isto vrijedi i za 82 do 89 posto istraživanja na temu ekologije. Stoga u svom najnovijem znanstvenom radu, tim istraživača Instituta Ruđer Bošković predlaže da znanstvenici registriraju istraživačke planove prije nego krenu sa samim istraživanjem. To je česta praksa kod kliničkih istraživanja. S razrađenim planom istraživanja i prikupljanja podataka, drugi bi znanstvenici mogli savjetovati istraživačima što popraviti kako bi dobili pouzdanije istraživanje s dobro pribavljenim rezultatima koji bi koristili unaprjeđenju znanosti.
Istraživači IRB-a koji su istraživali važnost registracije plana istraživanja: Tin Klanjscek, Marija Purgar i Antica Culina | foto: Institu Ruđer Bošković
Mnogi ljudi vjerojatno vrlo skeptično gledaju na vijesti u medijima koji se tiču okolišnih i medicinskih istraživanja te različitih savjeta za zdravlje. No, osim u medijima, čak i znanstveni radovi na ovu temu imaju jedan veliki problem. To se može zaključiti prema saznanjima do kojih su došli znanstvenici iz zagrebačkog Instituta Ruđer Bošković (IRB). Kako navode, čak 82 do 89 posto ekoloških te 85 posto medicinskih istraživanja ima ograničenu ili nikakvu vrijednost za krajnje korisnike zbog raznih neučinkovitosti. Ovi rezultati, nedavno su predstavljeni u istraživačkom radu koji je, u slobodnom prijevodu, naslovljen ‘Podrška registraciji istraživanja kako bi se smanjilo traćenje istraživanja’. IRB-ovi istraživači svoje su rezultate objavili u znanstvenom časopisu Nature Ecology & Evolution.
Registracija plana istraživanja donosi pouzdanije rezultate: ‘Rano uočavanje potencijalnih problema’
Osim kritika, istraživači IRB-a su u suradnji s kolegama sa Sveučilišta Bond i Sveučilišta New South Wales, ponudili i savjete kako izbjeći neučinkovitost ovih istraživanja u budućnosti. U principu, sve se svodi na registraciju istraživačkih planova prije nego istraživanja uopće počinju. Nažalost, ističu iz IRB-a, takve su registracije vrlo rijetke u većini znanstvenih grana, iako ona bi one povećale transparentnost i pouzdanost istraživanja.
Marija Purgar, prva autorica na radu, inače doktorandica u Laboratoriju za informatiku i modeliranje okoliša na IRB-u, navodi da bi registracijom znanstvenih planova i drugi istraživači mogli predlagati znanstvenicima kako popraviti svoje planove prije nego krenu istraživati. Potencijalni problemi znanstvenog istraživanja bi se time riješili ranije, a uštedjeli bi se i resursi i vrijeme. Ovi zaključci o koristima registracije, istraživači su dobili na saznanjima iz medicine i psihologije.
– Registracija nam omogućuje da rano uočimo potencijalne probleme u dizajnu studija, čime naše istraživanje postaje pouzdanije i učinkovitije u odgovoru na hitne okolišne izazove, poručila je Purgar.
Potrebno je raditi na popularnosti registracije: ‘Izravno utječe koliko dobro možemo odgovoriti na hitna pitanja’
Ipak, istraživači su svjesni da registracija istraživanja neće postati prebrzo popularna kao uobičajena praksa. Da bi se registracija promicala, IRB-ovci su predložili dugoročne i kratkoročne akcije te se zalažu za koordinirane napore kako bi popularizirali registraciju. Agencije za financiranje istraživanja, istraživačke institucije i izdavači pozvani su na aktivno podržavanje i poticanje znanstvenika na registraciju istraživanja. U radu je istaknuto i da je registracija plana istraživanja uvjet financiranja kliničkih istraživanja.
– Ovakvim pristupom osiguravamo da se sredstva uložena u financiranje istraživanja maksimalno iskoriste. Dodatno, kvaliteta ekoloških istraživanja izravno utječe na to koliko dobro možemo odgovoriti na hitna okolišna pitanja. Poboljšanjem pouzdanosti i utjecaja istraživanja, možemo razviti bolje strategije za zaštitu našeg planeta, poboljšanje javnog zdravlja i stvaranje održivih rješenja za buduće generacije, navodi glavna autorica ovog rada, Antica Čulina.
Svaka registracija istraživanja mora jasno definirati hipoteze, pitanja i ciljeve, kao i načine prikupljanja i obrade podataka. S pregledom o strane drugih eksperata znanstvenog područja koje istraživanje obuhvaća, mogu se ukloniti nedostaci u planu ovisno izvedivosti, efikasnosti ali i etičkim dvojbama istraživanja. IRB-ov tim je u svom radu dao posebne savjete za pisanje prijedloga istraživanja u domeni ekologije.
