Čeka li Lakušića još problema? Ako se ponovi slučaj Hrvatskih studija, vodstvo ovog faksa je upitno
Osim što je rektor Stjepan Lakušić na Hrvatskim studijima uz potvrdu sveučilišnog Senata za privremenog dekana postavio Marija Grčevića, na Metalurškom fakultetu za privremenog dekana postavio je Nikolu Mrvca. Kako je sud u više navrata odbio upisati Grčevića kao pravnog zastupnika jer bi prema Zakonu o visokom obrazovanju privremene dekane trebalo odabrati fakultetsko vijeće, a ne sveučilišni Senat, postavlja se pitanje hoće li se isto dogoditi s Mrvcem. S Metalurškog su nam naveli da je postupak na Trgovačkom sudu još u tijeku. Nikola Mrvac kazao nam je da su prošle akademske godine imali dva izbora za dekana, no nitko se na njih nije javio.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić i privremeni dekan Metalurškog fakulteta Nikola Mrvac | foto: Metalurški fakultet, srednja.hr, Akademija tehničkih znanosti Hrvatske
Bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras na kraju svog mandata u rujnu 2022. godine na čelo Metalurškog fakulteta postavio je, uz potvrdu Senata, Nikolu Mrvca. Dva mandata Mrvac je bio dekan Grafičkog fakulteta gdje je, po riječima Borasa, riješio krizu smanjenog broja zainteresiranih za taj fakultet. Zato je postavljen na Metalurški koji se također bori s malim brojem zainteresiranih studenata.
S Metalurškog kažu da je postupak na Trgovačkom sudu još u tijeku
Trebao je riješiti krizu upravljanja, a glavni zadatak privremenim dekanima jest odabrati novo vodstvo. Mrvcu to nije pošlo za rukom pa su ga i godinu nakon, u rujnu 2023., sveučilišni Senat i rektor Stjepan Lakušić postavili za privremenog dekana. No, tu dolazimo do problema. Naime, za vrijeme Borasa Zakon o visokom obrazovanju još je dopuštao da rektor i Senat postave privremene dekane, no novi Zakon to ne dopušta. Privremenog dekana bira fakultetsko vijeće, a to je cijelu sagu izazvalo na Hrvatskim studijima gdje je sud prvo odbio upisati Grčevića, pa ga ipak nakratko upisao da bi na kraju tu odluku poništio.
Slučaj Grčevića u potpunosti je nalik slučaju Mrvca. Rektor i sveučilišni Senat u slučaju Grčevića i Mrvca odabrali su ih za privremene dekane te potom upis u sudski registar tražili od Trgovačkog suda. Grčevića je Trgovački sud odbio upisati u registar, pa se na tu odluku žalilo Sveučilište i Hrvatski studiji. Nakratko su ‘pobijedili’, da bi na kraju nakon žalbe Ministarstva znanosti i obrazovanja Visoki trgovački sud ukinuo ranije rješenje kojim je Grčević upisan kao pravni zastupnik Hrvatskih studija.
Sada se slična situacija javlja na Metalurškom fakultetu čime je novi Statut Sveučilišta u Zagrebu, koji u suprotnosti sa Zakonom dopušta takva imenovanja, doveden u pitanje. U sudskom registru Mrvac je još uvijek naveden kao privremeni dekan jer je to 2022. godine kada je upisan i bilo zakonski moguće. U 2023. ponovno se trebao tražiti upis za Mrvca, a Zakon je u međuvremenu promijenjen. S Metalurškog fakulteta rekli su nam da je postupak na Trgovačkom sudu još uvijek u tijeku, a od početka akademske godine prošlo je pet mjeseci. Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja rekli su da nemaju na raspolaganju odluku Trgovačkog suda niti imaju informacije o trenutnom statusu Nikole Mrvca na Metalurškom fakultetu.
Boras 2022. uskratio suglasnost za imenovanje dekanice i postavio Mrvca na to mjesto
Boras je Mrvca za privremenog dekana postavio na zadnjoj sjednici Senata u kojoj je bio rektor, u rujnu 2022. Na toj sjednici Senata ustvrdio je da je Metalurški fakultet suočen s malim interesom za studije i da je opstanak studija upitan. Nastavio je da je analizom utvrđeno da se posljednjih nekoliko godina povećao interes za studije na Grafičkom fakultetu što je, smatrao je Boras, rezultat uprave na čelu s dekanom Nikolom Mrvcem.
– Ovdje je potrebno napomenuti da je i Grafički fakultet imao krizu upravljanja, kao i smanjeni interes za studiranje na Grafičkom fakultetu. Vjerujemo da ova iskustva transformacije Grafičkog fakulteta mogu pomoći te da se mogu implementirati i na Metalurškom fakultetu u Sisku. U skladu s time vjeruju da bi izbor Nikole Mrvca za obnašatelja dužnosti dekana Metalurškog fakulteta bilo najbolje rješenje u ovoj izuzetno kompleksnoj situaciji u kojoj se našao Metalurški fakultet, stoji u zapisniku sjednice Senata iz rujna 2022. godine.
Senat je potom uz 42 glasa za, tri protiv i 11 suzdržanih potvrdio imenovanje Mrvca za vršitelja dekana Metalurškog fakulteta. No, prije toga Senat je uskratio suglasnost za imenovanje Zdenke Zovko Brodarac za obnašateljicu dužnosti dekanice Metalurškog fakulteta. Boras je rekao da on sa Zovko Brodarac nema problema, već Fakultetsko vijeće koje nije usvojilo taj prijedlog i da se to mora uvažiti. Boras je naveo da na krizu upravljanja ukazuje Fakultetsko vijeće koje nije predložilo zamjenika u Senatu, to što ne žele izglasati dekanicu za novi mandat i sama niska stopa upisanih studenata. Metalurški su ranije, u srpnju, posjetili i bivši rektor Boras i trenutni rektor Lakušić s Povjerenstvom za procjenu stanja. Pisani zaključci s te procjene, prema riječima Zovko Brodarac u zapisniku Senata, nikad nisu dostavljeni Metalurškom fakultetu.
Mrvac nije uspio posložiti novo vodstvo, Lakušić ga ponovno postavlja za privremenog dekana i tu nastaje mogući problem
Tako je u 2022. Mrvac postavljen na mjesto vršitelja dužnosti dekana. Jedan od glavnih ciljeva takve pozicije je i raspisati izbore za dekana te u konačnici, njega i odabrati. No, to se u akademskoj godini 2022./23. nije dogodilo. Mrvac je dva puta raspisao izbore, ali se nitko nije javio na natječaj. U rujnu 2023. rektor Lakušić ponovno postavlja Mrvca za privremenog dekana, odnosno Senat Sveučilišta jednoglasno ga je potvrdio. Na toj sjednici Lakušić je kazao da na fakultetu postoje poteškoće u izboru dekana za razdoblje od 2023./24. do 2025./26. te da se više puta pokušao imenovati dekan, no to se nije uspjelo napraviti. Lakušić je naveo da su se ipak napravili neki iskoraci, primjerice Metalurški je imao znanstveni projekt od 37 milijuna kuna koji je ‘skoro bio pred gašenjem’. Spomenuo je i da je ranija Uprava tvrdila da obnova fakulteta od potresa košta 120 milijuna kuna, dok je Sveučilište to procijenilo na 41 milijuna kuna. Na kraju je dobiveno 39 milijuna kuna kao što je i predviđeno, tvrdio je rektor.
Rektor je tražio i da se do rujna izradi novi nastavni program za studijski program Metalurgije te da se provede ankete među zaposlenicima i članovima uprave fakulteta kako bi se bolje razumjeli njihovi stavovi o budućnosti fakulteta. Napomenuo je i da se potencijalni kandidat koji će preuzeti dužnost dekana trenutno ne može izabrati, ali da će to biti moguće početkom ove godine. Rektor je Mravca opet predložio jer je već radio na modernizaciji studijskih programa te da dolazi iz ustanove sličnih izazova koji su za njegova mandata uspješno savladani. Tako je Senat jednoglasno potvrdio imenovanje Mrvca za privremeno dekana.
Ali u međuvremenu je na snagu stupio i novi Zakon o visokom obrazovanju koji više ne omogućava rektoru i Senatu da postavljaju privremene dekane, već i njih treba odabrati Fakultetsko vijeće. Prema starom Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju takvo što bilo je moguće. U starom Zakonu koji je na snazi bio do listopada 2022. godine pisalo je da rektor sveučilišta zbog nepoštivanja zakona, drugih propisa ili statuta može suspendirati dekana ili drugog čelnika sastavnice i postaviti vršitelja dužnosti s odgovarajućom kvalifikacijom. Tu je odluku trebao potvrditi Senat natpolovičnom većinom.
Nikola Mrvac kaže nam da nisu zadovoljni interesom studenata, zato su osmislili nove studije
To je otvorilo pitanje i hoće li Mrvac moći biti upisan u sudski registar, s obzirom na to da nije odabran na Fakultetskom vijeću. Identično se dogodilo s privremenim dekanom Hrvatskih studija, Grčevićem, kojeg je Trgovački sud u Zagrebu odbio upisati kao pravnog zastupnika jer prema Zakonu njega treba odabrati Fakultetsko vijeće, a ne Sveučilišni Senat. Novi statut Sveučilišta u Zagrebu izazvao je raspravu o usklađenosti sa Zakonom zbog njegove odredbe koja daje pravo rektoru i Senatu da imenuju privremene dekane.
Prema podacima Središnjeg prijavnog ureda Agencije za znanost i visoko obrazovanje prošle godine na Metalurškom studije Metalurgije, odnosno smjerova metalurškog inženjerstva i industrijske ekologije nije nitko upisao. Kvota je bila 58 studenata. Na izvanrednom studiju Ljevarstva isto se nitko nije upisao. Na redovni studij Sigurnosti, zdravlja na radu i radnog okoliša upisalo se devet studenata na ljeto i još sedam na jesen, dok se na isti studij izvanredno na ljeto upisalo deset studenata, a na jesen njih osam. Mrvca smo pitali kako komentira brojke upisanih.
– U akademskoj godini 2023./24. Metalurški fakultet je upisao 71 studenta, što je rast u odnosu na akademske godine 2022./23. – 58 studenata i 2021./22. – 35 studenata. S upisom, kao ni s interesom nikako nismo zadovoljni. S obzirom na navedeno osmisli smo novi inovativni studij Digitalizacija i inovacije u metalurškom inženjerstvu s tri smjera: Primjena metalurškog inženjerstva u videoigrama i interaktivnim tehnologijama, Metalurgija 4.0, 3D oblikovanje i aditivna proizvodnja. Time, čvrsto vjerujem slab interes za studiranje na Metalurškom fakultetu postaje prošlost, kazao nam je Mrvac.
‘Na sjednici u veljači započinjemo proceduru izbora novog dekana’
– Dobivanjem dopusnice za Sveučilišni prijediplomski studij Digitalizacija i inovacije u metalurškom inženjerstvu ukinuti ćemo Sveučilišni prijediplomski studij Metalurgija. Sada čekamo inicijalnu akreditaciju kako bismo mogli studente upisivati od sljedeće akademske godine Program je usmjeren na razvoj tehničkih interdisciplinarnih kompetencija koje će omogućiti studentima konkurentnost u okviru Industrije 4.0 te da budu nositelji digitalne transformacije. Hibridni model nastave dodatno obogaćuje iskustvo učenja, omogućavajući studentima veću fleksibilnost i pristup širokom rasponu obrazovnih resursa, naveo je Mrvac.
Kako se prošle akademske godine na dva natječaja za dekana nitko nije javio, objasnio je Mrvac, provedena je anketa kako bi se predložio obnašatelj dužnosti. Mrvac je rekao da ni to nisu uspjeli, a kao razlog za to vidi izuzetno velike izazove uz projekt SIMET. Inače, Metalurški fakultet ove godine čeka i proces reakreditacije.
– Većina projekta realizirana je tijekom zadnjih 10 mjeseci 2023. godine. Tijekom ožujka napravit ćemo završnu konferenciju za isti projekt i predstaviti ga javnosti i budućim studentima. Izazovi s kojima smo se susretali mogu se prikazati podatkom da smo od 1. listopada 2023. do danas imali 17 izvanrednih sjednica Fakultetskog vijeća. Na sjednici u veljači započinjemo proceduru izbora novog dekana. Dekan može biti bilo koji zaposlenik u zvanju izvanrednog profesora ili više, ustvrdio je Mrvac.
‘Konstantno radimo na unaprjeđenju komunikacije, poticanju suradnje na projektima i razvoju novih programa’
Potvrdio nam je da su proveli više anonimnih anketa među zaposlenicima kako bi razumjeli njihove stavove i identificirali potencijalne kandidate za dekana. Također, potiču otvorenu i konstruktivnu diskusiju o budućnosti fakulteta. Kazao je i da su tijekom njegova mandata usmjereni na izgradnju transparentnih i kolaborativnih odnosa među zaposlenicima i Upravom.
– Konstantno radimo na unaprjeđenju komunikacije, poticanju suradnje na projektima i razvoju novih programa koji će dodatno ojačati našu akademsku zajednicu. U prilog tome govori činjenica da smo uspjeli stvoriti izuzetno inovativan studijski program koji će vjerujem biti kamen temeljac budućnosti Fakulteta. Obnova fakulteta je u tijeku. Trenutno radimo na dvije lokacije. Napravljena je projektna dokumentacija. Nažalost tijekom prvog postupka javne nabave nismo uspjeli odabrati izvođača radova. Tako da moramo poništiti postupak javne nabave i pokrenuti ponovno proces. Sve to radimo u skladu s uputama iz Ministarstva, zaključio je Mrvac.
