Čime se to, zaboga, bave Hrvatski studiji? Morate pročitati dopise koje ovih dana šalju institucijama
Fakultet hrvatskih studija jedan je od široj javnosti poznatijih fakseva u državi. Čini se da bi ovih dana mogli postati još poznatiji. Brojnim su institucijama, pa tako i vlastima, ovih dana uputili dva dosta urnebesna dopisa. U jednom se protive rušenju tzv. ‘športske dvorane’ na borongajskom kampusu, a u drugom štite ‘opstanak hrvatskih stanovnika’ protiveći se izgradnji Hidroelektrane Kosinj u malom ličkom naselju.
foto: srednja.hr
Na Fakultetu hrvatskih studija, najmlađem fakultetu zagrebačkog sveučilišta, ovih je dana baš zanimljivo. Ne samo zanimljivo, nego i radno, ako je suditi po stranicama mišljenja i dopisa koje su sastavili i izglasali tamošnji profesori.
Kampus, navodno, ima i sportsku dvoranu
U jednom se, recimo, nadovezuju na inat koji zagrebačko sveučilište na čelu s rektorom Damirom Borasom pokazuje prema DHMZ-u. Kako smo već prenijeli, rektor je tužio meteorologe zbog nekih zgrada na borongajskom kampusu, koje su posljednjih godina predane DHMZ-u za njihove projekte, inače uvrštene na popis onih od strateškog značaja za državu. Hrvatski studiji ovih dana, na tragu inata iz rektorata, objavljuju dopis u kojem apeliraju da se tri zgrade, nekada dane na korištene tom faksu, ne ruše, kako je to predviđeno arhitektonskim rješenjem meteorologa, zgrade 59, 60 i 61.
Zgradu 59 nazivaju, vjerovali ili ne, ‘športskom dvoranom’, jer je odlukama, među ostalim, i rektorovom još prije šest godina dana Hrvatskim studijima, Prometnom faksu i Edukacijsko-rehabilitacijskom na korištenje za potrebe održavanje nastave tjelesne i zdravstvene kulture. No, kako nam kažu studenti koji su tada studirali na Hrvatskim studijima, tjelesni su odrađivali drugdje, primjerice, u Sportskoj dvorani Martinovka, koja je udaljena nekoliko kilometara od kampusa. Za zgradu 60 tvrde da je to zgrada s uredskim prostorijama. Zanimljivo, tu su inače bile smještene studentske udruge, a koncem 2017. godine iz tih su prostora morale izići. To je bio stav uprave sadašnjeg Fakulteta hrvatskih studija, a tijekom perioda pregovaranja o izlasku došlo je i do provale u prostore studentskih udruga.
Tada je, podsjetimo, službena priča bila da DHMZ u te prostore mora ući jer ima projekt od nacionalne važnosti. Priča o zgradi, odnosno objektu 60 poprimila je i odlike pravog akademskog trilera kada je student povijesti Luka Kovač o provali u taj prostor dao izjavu medijima pa ga je zbog toga tužio rektor Boras ispred zagrebačkog sveučilišta. DHMZ je tu zgradu obnovio i koristio, a sada, u procesu izgradnje novog sjedišta, objekt je predviđen za rušenje. Hrvatski se studiji sad, pak, bune, navodeći da država nikada meterolozima nije dala suglasnost za rušenje. Ista je priča otprilike vezano i za zgradu pod brojem 61 gdje se nalaze neke učionice koje koristi spomenuti faks. Svoje argumente raspisuju na pet stranica pa taj, kako ga nazivaju, apel, šalju na rektorat zagrebačkog sveučilišta, gradske vlasti, saborske zastupnike, vladu te predsjednika. Cijel idokument ‘apela’ možete vidjeti ispod.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Štite ‘opstanak hrvatskih stanovnika’
No, priča tu ne staje. Ako ste mislili da se Hrvatski studiji u zadnje vrijeme bave samo dosta nevjerojatnim sukobom s meteorolozima, griješite. Na istoj sjednici, vijećnici na faksu izglasali su i tzv. ‘zaključak o štetnosti i nužnosti odustajanja od projekta Hidroelektrane Kosinj’. To su mišljenje donijeli, kako navode, sukladno ‘akademskom znanstvenom i predmetnom interesu’ kao i ‘misiji i viziji’ faksa koji je nacionalna i identitetska ustanova. Zbog toga, dalje navode, obvezani su na brigu i zaštitu za ‘opstanak hrvatskih stanovnika, prirode i kulture’.
U nastavku dopisa prvo razlažu zašto su mišljenja da je projekt hidroelektrane štetan s demografske strane, a onda se osvrću na energetsku učinkovitost, financije i gospodarske dobitke, pa kažu da su upitni po više znanstvenih osnova. Predviđenim projektom, stoji u nastavku dokumenta, može dovesti u opasnost prostor i stanovništvo bliže i dalje okolice, kao i uništiti povijesno i kulturno nasljeđe čime će se, primjećuju, ‘negirati hrvatski nacionalni identitet’. Ako se nastavi s ovim projektom, smatraju vijećnici s Hrvatskih studija, te se potope Gornji Kosinj i Mlakva, ‘posebno bogat lički kraj s dugom poviješću zauvijek bi nestao pod vodom’.
Hrvatski studiji, čije vijeće donosi ovaj dopis, su, naglasimo, zagrebački faks koji nudi studije iz filozofije i kulture, komunikologije, psihologije, sociologije, povijesti, kroatologije, hrvatskog latiniteta te demografije i hrvatsko iseljeništva. Uopće ne ulazeći u neke od primjedbi koje navode protiv projekta gradnje hidroelektrane, rijetkost je, ako se uopće to i događa, da jedan zagrebački faks iz društveno-humanističkog područja reagira na lokalne projekte koji utječu na niti dvjesto stanovnika.
Taj dopis, naglasimo za kraj, šalju na još više institucija. Konkretno, šalju predsjedniku, saborskim zastupnicima, premijeru, ministarstvima zaštite okoliša i energetike, kulture i medija, Hrvatskog svjetskom kongresu, Ličko-senjskoj županiji, Općini Perušić, rektoratu zagrebačkog sveučilišta, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Matici hrvatskoj, Rektorskom zboru, Hrvatskom arheološkom društvu, Hrvatskom institutu za povijest, Institutu za arheologiju te Staroslavenskom institutu.
Cijeli dopis pročitajte u dokumentu ispod.
Loading...
