Damir Boras bio je rektor punih osam godina: Ovo su sve njegove afere i skandali

Danas je zadnji dan mandata rektora Damira Borasa. Nakon osam dugih godina odlazi s čelne pozicije Sveučilišta u Zagrebu. Mi smo se na današnji dan prigodno prisjetili svih rektorovih afera i skandala. Poredali smo ih na jednom mjestu, od nagrađivanja profesora prijavljenog za seksualno uznemiravanje preko ljetovališta u sveučilišnoj zgradi u Dubrovniku pa do tužbe koju je podigao protiv vlastitog studenta.

Damir Boras, rektor na odlasku
Foto: srednja.hr

Došao je i taj dan, zadnji dan drugog mandata rektora Damira Borasa. Od sutra to više nije, a od ponedjeljka će ga na njegovoj poziciji naslijediti Stjepan Lakušić, profesor s Građevinskog fakulteta koji je proljetos izabran za novog rektora zagrebačkog sveučilipta. Danas se pozdravljamo od Borasa. Njegov smo rad, istini za volju, kroz mnogobrojne afere i skandale pomno pratili od samoga početka. Sad vam ih donosimo na jednom mjestu. Poredali smo ih, onako jednostavno, po bizarnosti.

Nagradio profesora prijavljenog za seksualno uznemiravanje

Rektor Boras znao je za jednu prijavu za seksualno uznemiravanje protiv umirovljenog profesora s Filozofskog fakulteta. Unatoč tome nekoliko mjeseci kasnije dotičnog je profesora, iz tzv. rektorove kvote, predložio Senatu za dodjelu počasnog zvanja professor emeritus. U konačnici ga je tim počasnim zvanjem i nagradio. Nakon što su mediji o tome pisali, rektor Boras poslao je javno priopćenje u kojem se obrušio na novinarku Telegrama Doru Kršul, koja je cijeli skandal razotkrila. Rekao je da se ‘opsesivno, na tjednoj bazi bavi produciranjem klevetničkih tekstova o djelatnostima i tijelima Sveučilišta’. U istom je priopćenju, što implicitno, što eksplicitno, iznio neke informacije o radnom mjestu prijaviteljice, što se u javnosti protumačilo kao otkrivanje dijela identiteta.

Cijepio se preko reda

Rektor Boras i supruga 25. siječnja 2021. primili su cjepivo protiv korone, iako se tad već naveliko pričalo da cjepiva nedostaje, a u tom trenutku još nisu bile procijepljene ni skupine prioritetnije od njega. Osim toga, Boras je koronu prebolio krajem studenog 2020. godine. On i supruga cijepili su se umjesto zaposlenika Zavoda za dječju preventivnu stomatologiju KBC-a Zagreb, čiji je pročelnik profesor Stomatološkog fakulteta Željko Verzak. Verzak je u medijima objašnjavao kako je činjenica da je upravo rektor primio cjepivo bila puka slučajnost jer je bilo cjepiva viška pa da se ne baci, a onda potom priznao i da je pogriješio i da se ne bi ponovno dovodio u takvu situaciju.

Neprimjerene izjave o studenticama

U proljeće 2018. godine, na manifestaciji dodjele sveučilišnih stipendija, rektor Boras osvrnuo se na mlade koji sele iz Hrvatske. Posebno se osvrnuo na djevojke koje se, kako je rekao, vrate u domovinu s 35-40 godina, neudane i bez djece.

– Ako pogledamo tko radi primjerice na engleskim sveučilištima, 80% na projektima rade mladi ljude iz istočne i jugoistočne Europe. To smo mi. Dobiju se nešto veće plaće, a poslije se možda i vrate doma. Muški se vrate, a cure, evo, ima ih jako puno, nemojte mi zamjeriti, vrate se s 35-40 godina, neudane i bez djece. To su stvari na koje treba misliti u životu, istaknuo je Boras nakon čega je nastao žamor među prisutnima u dvorani.

Prije gotovo pet godina, tada našu istraživačku novinarku Doru Kršul, rektor Boras na sjednici je Senata nazvao ‘nezavršenom studenticom, u dobi od 27 godina, kao osobu koja svojim tobožnjim otkrivanjem afera, Sveučilištu nanosi zlo’. Koncem prosinca 2020. rektor je imao seksistički ispad prema najboljoj u generaciji kadetkinji Vojnog učilišta. Na dodjeli diploma tražio je da skine masku pa potom istaknuo kako je ne samo pametna, već i lijepa te medijima poručio da slikaju tu ‘lijepu kadetkinju’.

Tužba protiv studenta

Najesen 2017. godine, student Hrvatskih studija Luka Kovač za HINU je, nakon provale u prostorije studentskih udruga, rekao kako ‘ne može sa sigurnošću reći, ali da je moguće da iza toga stoji pritisak uprave’. Rektor ga za tu izjavio nije prijavio etičkom povjerenstvu ili odveo pred stegovni sud. Ne, ispred zagrebačkog sveučilišta podnio je tužbu pred građanskim sudom zbog povrede ugleda i časti Sveučilišta. Nakon medijskog pritiska svega par dana nakon odustao je od tužbe, no ostat će zapamćen kao jedini hrvatski rektor koji je tužio vlastitog studenta.

Afera ljetovališta

Zgrada poslijediplomskog središta u Dubrovniku, osim registriranog dormitorija sa sobama i apartmanima, sadrži tri apartmana skrivena od oka javnosti. Jedan od njih, kako su pisali mediji, luksuzno je sređen za rektora. U njemu je, kako su otkrili novinari, oko petnaestak dana na ljeto 2019. ljetovao sa suprugom. U istom su ‘ljetovalištu’ pokrenuti radovi, mimo dozvole Ministarstva kulture, pa su u atriju zgrade zaštićene pod UNESCO-vom kulturnom baštinom počupana četiri stabla, a šljunčani pod je popločan. Na čelo dubrovačkih operacija, pak, postavio je gotovo pa rođaka – muža nećakinje gospođe Boras, izvjesnog diplomiranog nautičara i vozača brodova Franu Hartmana.

Barem dvojica njegovih prorektora, Ante Čović i Miljenko Šimpraga, ljetovali su nekih 500 kilometara dalje, u Crikvenici. Cijelu kuću prvi red uz more, na prekrasnom Gajevom šetalištu, dobili su za okvirno 300 kuna dnevno, gotovo pet puta manje od tržišne cijene apartmančića u blizini.

Senat odlučuje mailom

Još jedna od skandaloznih okolnosti upravljanja najvećim i najstarijim hrvatskim sveučilištem koje po nekim procjenama broji i do 70.000 studenata odnosi se i na sjednice Senata. To se vrhovno upravljačko tijelo zagrebačkog sveučilišta dobar dio pandemije, pod izlikom epidemiološke situacije, nije fizički sastajalo već jednom mjesečno, obično utorkom, u trajanju od šest sati imalo sjednicu mailom. To znači da su senatori slali svoje glasačke preferencije na određen dnevni red, bez prave rasprave, čak i kad se radilo o važnim pitanjima poput davanja suglasnosti na dekanske kandidate ili razrješenja čelnika fakulteta. Neki su članovi Senata to nazvali ‘vrhunskom sramotom Sveučilišta’.

Kriza na Filozofskom

Kriza upravljanja na Filozofskom fakultetu započela je, baš ozbiljno, nametanjem privremene uprave na čelu s dekanom Željkom Holjevcem prije gotovo šest godina. Gotovo godinu dana Filozofski je imao problema s protokolarnim stvarima i održavanjem sjednica, a studenti su. uz organizirane prosvjede, bili na korak blizu blokade nastave. Izabrali su dekanicu Vesnu Vlahović-Štetić i činilo se da je sve riješeno. No, priča se polako, kroz prvi i jedini mandat dekanice, nastavlja i idućih godina, a sve prilično eskalira u travnju 2021. kada Senat na prijedlog rektora odbio program predloženika za dekana Filozofskog Nevena Jovanovića zbog, među ostalim, činjenice da je obećao u središte svog rada staviti studente.

Svoj vrhunac doživljava početkom srpnja 2021. godine kada rektor donosi odluku o suspenziji dekanice Vlahović-Štetić i njenih prodekana, u prvom redu zbog pravomoćne presude o mobbingu Filozofskog nad moćnim zagrebačkim prorektorom Antom Čovićem. Na čelo tog fakulteta stavlja svog prodekana s Veterine i znanstvenika koji je pisao radove o kvaliteti janjećih pašteta Miljenka Šimpragu. Smijenjenu dekanicu provlače i kroz sveučilišni bilten Universitas u kojem izlazi tekst nepoznatog autora o tome kako je mobingirala zaposlenika knjižnice. Nakon svega, Borasova uprava na Filozofskom pokreće i 237.500 kuna tešku reviziju poslovanja i financijskih izvještaja u mandatu smijenjene dekanice. Krajem siječnja 2021. godine rektor je odbio, a zatim tu odluku potvrdio i Senat, dati suglasnost na programe oboje dekanskih kandidata Filozofskog. Profesoricu Renatu Geld i profesora Nevena Jovanovića kao svoje kandidate većinom je glasova podržalo Fakultetsko vijeće, no ne i Boras i Senat, čime se kriza upravljanja na toj instituciji dodatno produbila. Sada se situacija smirila, a Filozofski ima redovno izabranog dekana Domagoja Tončinića.

Transformacija Hrvatskih studija

Situacija s Hrvatskim studijima započinje u rano proljeće 2016. godine. Rektor tada formira odbor, na čelu s prorektorom Antom Čovićem, koji će se baviti transformacijom faksa. Time de facto blokira sve osim primarne djelatnosti HS-a, odnosno nastave. Iste godine, suprotno mišljenju Vijeća HS-a rektor imenuje Marija Grčevića za voditelja. Početkom 2017. problemi se gomilaju, Senat donosi spornu odluku o promjeni statusa Hrvatskih studija, studenti prosvjeduju. U proljeće se smanjenjem upisne kvote za filozofiju na nula de facto privremeno ukida taj studij, zbog čega studenti organiziraju dvotjednu blokadu nastave. Nastavnici kreću u štrajk. Studij filozofije u nekom trenutku se vraća, no počekom nove akademske godine, većina postojećih nastavnika tog studija odlazi ili im nije produljena suradnja. U tom se razdoblju raspisuje i deseci natječaja za zapošljavanje.

Pritisak na nezadovoljne studente nastavlja se i godinu kasnije kada rektor tuži studenta HS-a Luku Kovača. Danas su Hrvatski studiji fakultet, uveli su studij demografije i hrvatskog iseljeništva, a prvi im je dekan postao Pavo Barišić. Podsjetimo, prvi rektor otkad je Republike Hrvatske, Marijan Šunjić, u intervjuu nam je rekao da je Čovića, čiji je odbor krojio transformaciju Hrvatskih studija, a gdje on još uvijek radi kao profesor, i Pavu Barišića – tijekom devedesetih doslovno istjerao s te institucije jer su je ‘pokušali privatizirati’.

Pet puta sam sebi dodijelio novac

Sveučilište u Zagrebu od 2014. do 2018. vlastitom je rektoru dodjeljivalo novac za financiranje znanstvenog rada. Prvi mu je puta dodijelilo 60.000 kuna, drugi put 58.460, treći 68.500, četvrti 51.500, a posljednji, peti put Sveučilište je svom rektoru dodijelilo 66 tisuća kuna, što je u toj kategoriji bio najviši dodijeljeni iznos. Jednu od odluka kojom se Borasu dodjeljuje novac, onu iz 2016., potpisao je on sam pa ga zbog toga prozvali za sukob interesa. No, tada je rekao kako je ponosan što još i dalje dobiva sredstva i kako se ne radi o sukobu interesa jer je to odluka Senata.

Afera koeficijenti

Jedan od prvih poteza bivše resorne ministrice Blaženke Divjak bio je blokada zapošljavanja na javnim sveučilištima zbog prekoračenja obračunskih koeficijenata u iznosu od 30 milijuna kuna, od čega se 10 milijuna odnosilo samo na Sveučilište u Zagrebu. Koeficijenti se odnose na zapošljavanja kojih je, prema tadašnjim navodima Ministarstva, na sveučilištima bilo previše zbog čega je i došlo do prekoračenja limita.

Iako je do probijanja koeficijenata moglo doći zbog toga što se oni ‘oslobađaju’ te se putem njih zapošljavaju novi ljudi i prije nego što profesor ode u mirovinu – dakle, dok još uvijek prima plaću – probijanje obračunskih koeficijenata u protuvrijednosti od 10 milijuna kuna na Sveučilištu u Zagrebu u javnosti je odjeknulo kao nešto što se ne može tako lako pripisati tek proceduralnim osobnostima zapošljavanja i napredovanja, već kao svojevrsna afera uprave Sveučilišta. O koeficijentima se tada na sjednici Senata raspravljalo tek pod točkom ‘razno’.

FIlmići, vino, odvjetnici

Kada sve zbrojimo, Sveučilište u Zagrebu 2018. i 2019. godine za usluge snimanja i filmova potrošilo je ukupno 807.437,50 kuna javnog novca. Ukupno su surađivali s trima tvrtkama. Jedna tvrtka u vlasništvu je rektorova savjetnika Jakova Sedlara, s drugom je Sedlar surađivao, a treća je angažirana da snima određene događaje. Među filmovima za koje su izdvojeni ti novci našao se i onaj s amaterskim greškama te tipfelerom ‘Sveučilište u Zagebu’ odmah u naslovu.

Sveučilište je za potrebe rektorata u dvije godine potrošilo i 116.639 kuna na vino, od čega je 115.800 kuna išlo Agronomskom fakultetu. Od njih su u manje od dvije godine – preciznije 614 dana – naručili 2.325 butelja chardonnaya, traminca, cuveea i šampanjca. Naručivali su i 140 litara raznog vina u rinfuzi. Na naš upit tko je pio to vino i na što se, uopće, odnosi izraz ‘vino za potrebe rektorata’ – nikad nismo dobili odgovor.

Na odvjetničke usluge raznih društava i individualnih pravnika 2019. je godine potrošeno 834.851,47 kuna. Najviši iznos, više od pola milijuna kuna, dobilo je odvjetničko društvo Mihočević&Bajs. Od svih procesa u kojima Mihočević&Bajs zastupaju Sveučilište, a takvih je protiv medija podosta, posebno valja izdvojiti jedan. Naime, upravo je to odvjetničko društvo zastupalo Sveučilište u tužbi protiv vlastitog studenta Luke Kovača zbog izjave koju je dao medijima.

Tužbe protiv medija

Sveučilište u Zagrebu i članovi uprave nisu neskloni o tužbama protiv medija. Kako smo pisali u veljači 2019., tada je aktivno bilo deset procesa, s ukupnim iznosom vrijednosti predmeta spora od oko 100.000 kuna. Radi se o procesima protiv HINE, Telegrama, ali i portala srednja.hr. Protiv nas konkretno u dva je slučaja tužbu podigao moćni zagrebački prorektor Ante Čović. U srpnju je iste godine Boras izjavio kako jedan dio medija ‘preostao iz prošlog sustava ili imaju neke druge političke interese, napada s fake news’.

– Većinom ne reagiram na medijske napise. Ali su poluistine vrlo nezgodne i onda , morate reagirati. Šaljem upozorenja, tu i tamo dignem koju tužbu pa se onda nagodimo. Evo upravo sada imam jednu u kojoj će se čovjek fino ispričati i to će se objaviti u novinama i gotovo. Nije mi stalo da on plati kaznu nego da se dozna istina, objasnio je tada rektor.

Počasni doktorat Draganu Čoviću

Na Borasov je prijedlog Sveučilište je 2018. godine dodijelilo počasni doktorat Draganu Čoviću, hrvatskom članu predsjedništva BiH. Radi se o dosta kontroverznom potezu koji čak sedamnaest članova Senata nije podržalo. Profesorica Đurđica Čilić tada se javno usprotivila dodjeli počasne titule Čoviću jer se radi o, kako je rekla, ‘aktivnom političaru iz susjedne države, nositelju velike političke i ekonomske moći stečene dubioznim načinima, za čije se ime vežu i nečasne radnje poput političkog kadroviranja na mostarskom Sveučilištu, kaznene prijave, prisilni rad ratnih zarobljenika u logorima, nerazjašnjene okolnosti naglog bogaćenja’.

Na odluku o počasnom doktoratu osudom je reagirala i Inicijativa mladih za ljudska prava, gdje su citirali dopis iz 1993. u kojem traži da se zarobljenici logora Heliodrom ustupe njemu, direktoru tvrtke Soko, u svrhu iskorištavanja radne snage u toj tvrtki.

Počasni doktorat Milanu Bandiću

Na prijedlog bivšeg dekana Muzičke akademije 2019. je godine Sveučilište pokrenulo postupak dodjele počasnog doktorata kontroverznom zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću. Više tisuća alumnija, profesora i studenata Sveučilišta potpisalo je pismo protiv dodjele te počasne titule, a protiv je i devet sastavnica Sveučilišta, pa i sama Muzička akademija čiji je bivši dekan dodjelu i predložio. Bandić tu titulu tada još nije dobio, no Boras je u veljači 2020. potvrdio da je postupak i dalje u tijeku te smatra da bi Sveučilište Bandićevim doktoratom pokazalo da voli sebe i druge. Borasu očito uopće nije smetala činjenica da je pokojni Bandić bio USKOK-ov optuženik, ali ni što je gradonačelnik najmanje dvaput sastavnicu Sveučilišta nazvao ‘jebivjetarskim fakultetom’. Zbog pokretanja postupka dodjele počasnog doktorata gradonačelniku Bandiću ispred zgrade rektorata, kod Hrvatskog narodnog kazališta, prosvjedovalo je oko 5.000 građana. Bilo je šuškanja o tome da se Bandiću možda posthumno dodijeli počasni doktorat, no nikad, zapravo, nije ni otišlo dalje od šuškanja.

Diplome studenata stručnih studija

Ustavni sud početkom ožujka 2020. donio je odluku o ukidanju dijela odredbi Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Precizno, smatraju da zakonodavac treba promijeniti dio u kojem se kvalifikacije stečene nakon preddiplomskih i diplomskih stručnih i sveučilišnih studija stavljaju na istu razinu. Sud je donio tu odluku nakon što su, već po drugi put, rektor Boras i dekani četiri pravna fakulteta, podnijeli ustavnu tužbu. Studenti stručnih studija okupljeni u inicijativu 300=300 pobijedili su u svojoj borbi za prava. Prvi put kada je Hrvatski sabor donio izmjene Zakona o HKO-u prema kojem su izjednačene kvalifikacijske razine stručnih i sveučilišnih studija. Drugi put kada je u prijedlog novog Zakon o visokom obraozvanju koji će Sabor izglasavati najesen 2022. godine, ministar Radovan Fuchs ubacio titule stručnih magistara.

Slučaj Učiteljski i Grafički

Tijekom 2018. godine rektor Boras, inače redoviti profesor na Filozofskom fakultetu, prešao je raditi malo na Učiteljski, malo na Grafički fakultet. Filozofski je tada bio u krizi upravljanja s privremenom upravom koju je na rektorov prijedlog imenovao Senat Sveučilišta. Zanimljivo, Fakultetsko vijeće Filozofskog Borasu zbog toga nije bilo sklono, a na Učiteljskom je nedugo nakon dobio produljenje ugovora o radu nakon navršenih 65 godina života. To mu je, među ostalim, omogućilo i da se ponovno kandidira za rektora Sveučilišta, poziciju na kojoj se zadržao sve do današnjeg dana.

Neovisnost tijela na Sveučilištu

U opsežnom intervjuu za srednja.hr Vesnica Garašić, sindikalistica i nekadašnja predsjednica Etičkog savjeta Sveučilišta u Zagrebu, pričala je o navodnom odlučivanju sveučilišnih tijela o plagijatu bivšeg ministra znanosti i obrazovanja Pavi Barišiću. Rekla nam je da etička tijela Sveučilišta nikada nisu odlučivala o slučaju ministra Barišića te nam otkrila da je nakon sedam i pol godina rada u Etičkom savjetu, u lipnju 2015. tijekom prve godine mandata rektora Borasa, dala ostavku na mjesto predsjednice zbog, kako je rekla, ‘narušene neovisnosti rada’. Na naše pitanje da nam opiše kako su izgledali ti pritisci, ponudila je, kako je istaknula, indirektan odgovor.

– Svako etičko tijelo u svom radu mora imati potpunu slobodu djelovanja, i to od zaprimanja predmeta, njegovog procesuiranja do donošenja mišljenja. Etičko tijelo treba u tišini i maksimalnoj diskreciji, daleko od očiju javnosti, neometano od bilo kojeg pripadnika sveučilišne zajednice, a osobito neometano od osoba koje su hijerarhijski po drugim osnovama nadređene članovima etičkog tijela, obaviti svoj posao, istaknula je Garašić.

Ukinuo novac za Rektorovu nagradu

Dobitnici Rektorove nagrade su do 2016. dobivali naknadu od 1500 kuna, no Sveučilište je to ukinulo upravo u drugoj godini mandata rektora Borasa. Ukidanje naknade najavljeno je dvadesetak dana nakon što je u sklopu Jutarnjeg lista počeo izlaziti podlistak Universitas, sveučilišne novine nastale kao projekt Sveučilišta u Splitu, u koji se uključilo Sveučilište u Zagrebu. Zagrebačko sveučilište je u razdoblju od posljednje četiri godine, otkako financiraju izlaženje lista Universitas, na to potrošilo ukupno 3.122.250 kuna.