Damir Boras postao emeritus: Pišu da je bio ‘dobar rektor’ kojeg je krasila ‘iznimna motiviranost’
Damir Boras, notorni bivši rektor poznat po brojnim aferama i činjenici da je jednom tužio vlastitog studenta, postao je professor emeritus. Tu mu je počasnu titulu dodijelilo Sveučilište u Zagrebu na čijem je čelu bio punih osam godina. Senatori su na sjednici održanoj u utorak većinom glasova podržali izvješće povjerenstva koje je odlučivalo o dodjeli ove počasne titule bivšem sveučilišnom čelniku. Izvješće su potpisali bivši dekan Grafičkog fakulteta Nikola Mrvac, profesorica Jadranka Lasić Lazić i dizajner novčanica kune Vilko Žiljak. U tom dokumentu pišu o Borasu kao dobrom rektoru koji je držao do sveučilišne autonomije, osobi iznimne inventivnosti i motiviranosti, uvijek spremnoj na suradnju.
Senatori, njih sedamdeset koji upravljaju Sveučilištem u Zagrebu, na sjednici održanoj u utorak, 20. lipnja odlučili su da će notorni bivši rektor Damir Boras postati professor emeritus. Konkretno, prihvatili su pozitivne ocjene povjerenstava koja su odlučivala zadovoljavaju li pojedini kandidati sve kriterije za dodjelu ove važne sveučilišne počasti.
Boras je, sjetimo se, tužio vlastitog studenta
Profesori koji su ocjenjivali Borasov rad – Nikola Mrvac, Jadranka Lazić Lasić i Vilko Žiljak – procijenili su da ga jedna od najvećih sveučilišnih počasti itekako pripada. Ako je situacija ista kao i prije nekoliko godina, kad smo pisali o inflaciji profesora s titulom emeritusa, bivši bi rektor mogao dobiti i nešto veću mirovinu. Uz onu koju prima kao umirovljeni redovni profesor u trajnom izboru, zagrebačko bi mu sveučilište trebalo isplatiti i dodatak od oko 250 eura, odnosno nešto manje od nekadašnjih dvije tisuće kuna mjesečno.
Damir Boras danas je postao professor emeritus na zagrebačkom sveučilištu, a prijedlog da uopće bude okrunjen tom titulom došao je, nimalo iznenađujuće, s njemu bliskog Grafičkog fakulteta. Jedan je to od fakulteta je to koji ga je uz Učiteljski, kada mu je 2018. trebalo produljiti radni odnos kako bi potencijalno mogao ići u drugi mandat kao rektor, praktički spašavao. Profesori Grafičkog fakulteta, među kojima bivši dekan Nikola Mrvac i aktualni dekan Klaudio Pap u dva su navrata Borasa predlagali i za dobitnika državne nagrade za znanost – i to za životno djelo.
Prethodna im dva puta, iako su predlagali, pisali i potpisivali, nije uspjelo. Nije ovisilo o njima. No, jedan od njih – Mrvac – sada se našao u situaciji da njegova riječ nešto znači. Sjedio je u povjerenstvu koje je ocijenilo da Boras treba dobiti počasnu titulu. Uspio je, dakle, bivšem rektoru dati barem nešto, kad već nije dobio državnu nagradu za znanost. Naglasimo ipak da je dodjela počasne titule professor emeritus bivšim, umirovljenim rektorima svojevrsna tradicija te su i Borasovi prethodnici dobili istu počast nakon što su odradili svoje rektorske mandate.
‘Dobar rektor spreman na suradnju s drugima’
Posebno je zanimljivo što su on i ostali profesori iz povjerenstva pisali u izvješću o emeritiranju bivšeg rektora Borasa. Kako doznaje Dora Kršul za Telegram, koja je u posjedu navedenog izvješća, profesori u tom dokumentu navodi da je Boras bio ‘dobar rektor koji je inzistirao na sveučilišnoj autonomiji’.
Osim toga, stoji u tekstu na Telegramu, da je Filozofski fakultet dok je Boras tamo bio dekan, bio ‘institucija od ugleda’ i to, među ostalim, ‘u ostvarenju akademskih sloboda’. Na koncu, naglašavaju kako Borasovu karijeru ‘obilježava iznimna motiviranost, rijetko viđena kreativnost, velika inventivna sposobnost, otvorenost prema novim znanstvenoistraživačkim i nastavnim trendovima te spremnost na suradnju s drugima’. Podsjetimo, pišu to o bivšem rektoru koji je u javnosti poznat po brojnim aferama među kojim je najistaknutija ona kada je tužio vlastitog studenta zbog izjave koju je dao u medijima.
Napomenimo kako Boras nije jedini koji je danas postao professor emeritus. Jednu od najvećih počasti sveučilišta dobili su i Nenad Moačanin, na prijedlog Filozofskog fakulteta, Vladimir Mrša, na prijedlog Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, Željko Potočnjak, na prijedlog Pravnog fakulteta te Maja Rodica Virag, na prijedlog Akademije dramske umjetnosti.