Dečko iz malog istarskog naselja Rabac diplomirao matematiku na prestižnom Cambridgeu
Verner Vlačić je 23-godišnjak iz naselja Rabac, koji se od prije mjesec dana može okolo hvalisati titulom master of mathematics, budući da je prvog srpnja diplomirao spomenuti predmet na jednom od najprestižnijih svjetskih sveučilišta – Cambridgeu. Pohađao je Gimnaziju Andrije Mohorovičića u Rijeci i još je u to doba sudjelovao i ostvarivao velike uspjehe u području matematike pa je iz tog predmeta između ostaloga imao i stopostotni učinak na državnoj maturi.
Verner Vlačić / foto: Privatna arhiva
Zajedno s drugim našim diplomantom s Cambridgea Domagojem Ćevidom, uskoro odlazi na istraživački institut u Zurich, a kako je uopće došao na ideju studiranja na jednom od najprestižnijih sveučilišta svijeta, kakve kvalitete treba imati kandidat koji želi upisati Cambridge, kao i koje su razlike u studiranju na spomenutom sveučilištu i hrvatskim fakultetima, otkriva nam Verner Vlačić.
Verner je još u srednjoj bio član matematičke reprezentacije
Tijekom srednjoškolskog obrazovanja u riječkoj Gimnaziji Andrije Mohorovičića, Verner je pokazao zavidno matematičko znanje te sudjelovao na nizu natjecanja.
– Najvećim uspjehom na natjecanjima smatram nastup i pohvalu na Međunarodnoj Matematičkoj Olimpijadi (IMO) 2012. u Argentini. Još sam sudjelovao na Srednjoeuropskoj Matematičkoj Olimpijadi 2011. u Varaždinu te na Međunarodnoj Matematičkom Natjecanju za Studente Sveučilišta 2013. u Bugarskoj, gdje sam osvojio III. nagradu, istaknuo je samo neka međunarodna priznanja Verner Vlačić, koji je prošle godine dobio i godišnju nagradu Roberto i Daniela Giannini, od Labina, kojemu upravno pripada njegov Rabac.
– Nagrada Roberto i Daniela Giannini mi posebno znači jer je lijepo znati da me grad još uvijek prepoznaje,
unatoč tome što se bavim područjem koje nije povezano s gospodarstvom i životom lokalne zajednice, iskren je Vlačić.
Kako loše društvo može negativno djelovati na pojedinca, tako mu ono dobro, katkada otvara oči. Tako je Vernera druženje s matematičkim reprezentativcima, dovelo do velike, ali ostvarive ideje.
– O mogućnosti da bi uopće mogao otići studirati u Cambridge sam počeo razmišljati tijekom drugog i trećeg razreda srednje, nakon što sam saznao da su neke moje kolege s natjecanja otišli tamo ili planiraju otići. Raspitivao sam se kod tih istih kolega koji su mi rekli da nisu svi na Cambridgeu bili matematički olimpijci sa zlatnim medaljama (iako i takvih ne fali) pa sam se malo ohrabrio da nije tako nevjerojatno teško, otkriva Vlačić kako se razvila ideja o odlasku na prestižno sveučilište.
Što je ključno kako biste bili dobri u matematici?
S obzirom na titulu koju nosi te činjenicu da je nanizao brojne uspjehe, među njima uspio i matematiku riješiti bez greške na državnoj maturi, tražili smo Vernera da posavjetuje buduće generacije maturanata kako pristupiti pripremama ovog predmeta, budući da su iz matematike ove godine postignuti najgori rezultati.
– Moram priznati da se mature ne sjećam pretjerano, ali sjećam se da mi je matematika bila lagana i dosta rutinska. Općenito mi se na matematičkim natjecanjima sviđalo to što su zadaci bili jednostavni za razumjeti, ali je rješenje tražilo originalnost, a ne recept. Iako najozbiljniji natjecatelji otkrivaju i vježbaju razne tehnike pa tad i natjecateljski zadaci znaju imati notu rutinskog rješavanja, iako vrlo sofisticiranog. Savjet je uvijek isti za sve tipove matematičkih zadataka, od mature preko natjecanja do ispita na Cambridgeu: riješiti što više zadataka, upozorava Vlačić potvrđujući još jednom da su upornost i vježba, najlakši put do uspjeha.
Visoka kompetititvnost i malo prostora za pogrešku
S obzirom da često raspravljamo o slabim pozicijama hrvatskih sveučilišta na svjetskim rang listama, tražili smo da nam Verner pojasni koje su najvažnije razlike u konceptu studiranja na hrvatskim fakultetima i Cambridgeu, koji je uglavnom u top deset na svjetskim sveučilišnim rang listama.
– Na preddiplomskom studiju postoji temeljna konceptualna razlika, a to je kompetitivnost. Dakle rezultati su relativni, nema ocjena nego klasa, tako da na primjer 30% najboljih dobiva I. klasu. Svima je cilj postići jednu od najviše dvije klase, jer je na primjer dobro zaposlenje znatno otežano s nižim klasama. Tako da gotovo nitko nema za cilj ‘samo proći’, što stvara nevjerojatnu konkurenciju. Druga velika razlika je ta što se svaka godina polaže u 4 mješovita ispita (dakle svaki pokriva nekoliko predmeta) koji se svi održavaju u jednom tjednu početkom lipnja. Dakle cijela godina visi o tom tjednu, i nema ponavljanja. Osim toga, mislim da je vrhunski istraživački rad ono zbog čega je Cambridge u vrhu. Što se tiče studija, to što primaju samo vrlo kvalitetne kandidate u kombinaciji sa ovim spartanskim sistemom znači da ljudi koji završe imaju veliku sposobnost podnošenja stresa i fokusiranja ambicije, smatra Verner Vlačić.
Kandidat za Cambridge mora voljeti ono što misli studirati te biti marljiv
Iskoristili smo priliku pitati ovog diplomanta matematike koje smatra da bi kvalitete trebao imati kandidat, koji se želi upisati na Cambridge.
– Kandidat za Cambridge bi trebao uistinu voljeti i zanimati se za to što misli studirati, dakle na prvom mjestu bi ga trebao voditi interes za određeno područje, a ne zvučnost imena Cambridge. Ako je to ispunjeno ne treba razmišljati na način jesam li ja dovoljno dobar ili ne, ako se netko prijavi i bude primljen, to znači da smatraju da je kandidat dobar. Drugo, treba biti spreman puno raditi vrlo redovitio (da ne kažem konstantno), jer se nemoguće provući od početka do kraja samo na račun talenta, govori Vlačić.
Klavir, pjevanje, kartanje, putovanja pa i ronjenje…
Premda studiranje matematike na Cambridgeu iziskuje puno truda i odricanja, nešto vremena je Verneru ostalo i za hobije. Uz to, sada ima malo veću pauzu pa će se upustiti i u malo zahtjevnije pothvate.
– U slobodno vrijeme sviram klavir i bavim se zborskim pjevanjem. Dok sam bio gore često smo znali igrati jednu kinesku kartašku igru koja se zove Traktor. Ovo ljeto imam dosta slobodnog vremena pa sad odrađujem OWD početnički ronilački tečaj, a od idućeg tjedna putujem interrailom po Europi s dvojicom prijatelja, otkriva nam Verner čime se bavi kada nema obveza.
I na kraju nam ovaj 23-godišnjak iz Rapca otkriva kakvi su mu planovi za Zurich, gdje će raditi na ETH insitutu zajedno s još jednim našim, već spomenutim diplomantom matematike s Cambridgea.
– Kratkoročno planiram preseliti se u Zurich, početi učiti njemački i uhodati se u život i rad tamo. To će već biti dosta posla za početak. Domagoj će biti na zavodu za statistiku, a ja ću biti u grupi za teoriju komunikacije. Ne znam još točno što ću raditi, ali bit će nešto u matematičkoj obradi signala ili neuralnim mrežama, za kraj nam objašnjava Verner Vlačić.
