Dekan Agronomije bi da se mediji ispričaju zbog slučaja Hrvatskih studija, ovako mu je rektor odgovorio
Dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu na sjednici sveučilišnog Senata postavio je pitanje jesu li se mediji ispričali Sveučilištu zbog pisanja ‘netočnih informacija’ o imenovanju vršitelja dekana Fakulteta hrvatskih studija. Naime, Trgovački sud u Zagrebu prvo je presudio da Mario Grčević ne može biti privremeni dekan jer Statut Sveučilišta nije u skladu sa Zakonom, ali je Visoki trgovački sud ipak poništio odbijenicu upisa. Rektor Lakušić odgovorio mu je da neće tražiti ispriku od medija. Kisić je inače bio član povjerenstva za novi Statut Sveučilišta u Zagrebu, a ranije je podržao Lakušića za imenovanjem Grčevića.
Da Mario Grčević ipak može biti privremeni dekan Hrvatskih studija odlučio je Visoki trgovački sud, nakon što je Trgovački sud u Zagrebu Grčevića odbio upisati u sudski registar jer bi prema Zakonu o visokom obrazovanju i privremenog dekana trebalo birati Fakultetsko vijeće. No, Grčevića je na mjesto privremenog dekana postavio rektor Lakušić uz potvrdu Sveučilišnog Senata.
Dekan Agronomskog podržao je Lakušića kad je postavio Grčevića na čelo Hrvatskih studija
Na sjednici Senata krajem siječnja Lakušić je kazao kako rješenje Visokog trgovačkog suda potvrđuje da je imenovanje obnašatelja dužnosti bilo korektno i ispravno. Naveo je da je sud istaknuo da je Sveučilište pravilno tumačilo zakonske odredbe, da je osiguralo redovno funkcioniranje Hrvatskih studija te da je imenovanje obnašatelja dužnosti provedeno u skladu sa Zakonom.
Rektor, barem prema zapisniku sa sjednice, nije spomenuo da je Sud u svojoj odluci, kako smo i pisali, kazao da ovo inače ne smije biti redovita praksa i da se zatraženi upis dopušta samo u ovom konkretnom slučaju. Time je i dalje otvoreno pitanje usklađenosti Statuta Sveučilišta u Zagrebu koje dopušta takvo imenovanje.
Na istoj sjednici Senata, stoji u zapisniku, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu Ivica Kisić postavio je pitanje jesu li se mediji ispričali Sveučilištu zbog pisanja netočnih informacija o imenovanju obnašatelja dužnosti dekana Fakulteta hrvatskih studija. Rektor Lakušić, navedeno je u zapisniku, na to mu je odgovorio da Sveučilište to nije tražilo niti će tražiti ispriku od medija.
– Sveučilište je provelo ispravan postupak koji je u skladu sa Zakonom što je potvrdio i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, stoji u zapisniku.
U Povjerenstvu za izradu nacrta Statuta Sveučilišta u Zagrebu, koji u nesrazmjeru sa Zakonom daje mogućnost rektoru i Senatu da postavi privremenog dekana, bio je i Kisić. Inače, upravo je Kisić na sjednici Senata na kojoj se imenovao Grčević za privremenog dekana u svibnju prošle godine stao u njegovu obranu. Rekao je da podržava odluku rektora da imenuje novog obnašatelja dužnosti dekana na Hrvatskim studijima jer smatra da je ta odluka za dobrobit fakulteta i Sveučilišta u cjelini. Dodao je da je važno zastupati interese i ugled Sveučilišta u Zagrebu te je spomenuo krizu na Filozofskom koja se riješila imenovanjem dekana Tončinića. Tada je kazao i da vjeruje da će se situacija na PBF-u poboljšati uz novu privremenu dekanicu Branku Levaj.
Kisić je čestitao Borasu na izjavi o biblijskim vrijednostima
Kada se u ožujku 2023. govorilo o nacrtu Statuta Sveučilišta u Zagrebu, Dragan Bagić s Filozofskog problematizirao je ovlasti rektora u pregovorima za programske ugovore. Kisić mu je odgovorio da su svi imali 16 dana savjetovanja da daju svoje komentare. Napomenuo je da je Sveučilište osnovano 1669. godine, a Agronomski fakultet 1919. godine te da su četiri sastavnice starije.
– Sveučilište je utemeljilo sastavnice, a Sveučilište je uvijek vodio rektor. Pregovore će voditi rektor s dekanima, a ne rektor sam te mu se ne sviđaju izjave kolega koji potenciraju da je bolje da dekani sami vode pregovore. Možda bi pojedini fakultet dobio više u samostalnim pregovorima, ali bi izgubilo Sveučilište jer su svi fakulteti dio Sveučilišta. Ističe da je njihovo Sveučilište jedno i da trebaju poštivati, stoji u zapisniku Senata.
Također, Kisić je na sjednici Senata u rujnu 2022., pred odlaskom bivšeg rektora Damira Borasa, rekao da je tužan i žalostan što je cijeli Borasov mandat obilježila izjava o biblijskim vrijednostima u negativnoj konotaciji. Podsjetimo, Boras je pred svoj prvi mandat kazao da se moramo vratiti biblijskim vrijednostima koje su u Hrvatskoj zanemarene. Kisić mu je čestitao na toj izjavi i napomenuo da se ne smije dozvoliti da se Sveučilište u Zagrebu raspadne na mala sveučilišta.
Dekan Agronomskog podržao Borasa da smjeni dekanicu Filozofskog
Kisić je također i član Odbora za proračun, što je potvrđeno na sjednici Senata u siječnju 2022. Pretragom zapisnika sveučilišnog Senata pronašli smo i da je Kisić na sjednici Senata u listopadu 2022., ususret novom Zakonu o visokom obrazovanju, izrazio zabrinutost zbog izjednačavanja javnih i privatnih sveučilišta te je postavio pitanje hoće li privatna sveučilišta imati iste uvjete napredovanja kao i javna. Kisić je u prosincu 2022. na sjednici Senata komentirao i programske ugovore.
– Profesor Kisić upozorava na inflaciju i programske ugovore za koje će Ministarstvo provesti pilot projekt s manjim i privatnim sveučilištima privatnim sveučilištima, a tek nakon toga s ostalim javnim sveučilištima te pretpostavlja tek na kraju sa Sveučilištem u Zagrebu. Smatra da postoji opasnost od nadglasavanja Sveučilišta te pogodovanju manjim interesima na uštrb financiranja visokoga obrazovanja u Republici Hrvatskoj, stoji u zapisniku sjednice Senata.
Kisić je isto u srpnju 2020. na sjednici Senata glasao za potvrdu odluke rektora Borasa o suspenziji Vesne Vlahović-Štetić s dužnosti dekanice Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Na izvanrednoj sjednici Senata u ožujku 2021. raspravljalo se pak o stanju na Sveučilištu i perspektivi razvoja. Tada je Kisić izjavio da ‘današnje ponašanje nije lijepo te kako je iz svega očito da je od nazočnih članova Senata 4/5 članova zadovoljno sa stanjem na Sveučilištu’. Istaknuo je da će Sveučilište biti jako koliko budu jake njegove sastavnice te kako mu je neprihvatljiva atmosfera u kojoj dominira dovikivanje te je zamolio da se poštuje jedne druge i da se ne upada u riječ.