Dekan Bernaysa: ‘Privatni fakulteti će se uskoro percipirati kao ravnopravni državnima’
Nedavno je u Zagrebu otvorena Edward Bernays Visoka škola za komunikacijski menadžment, a na mjesto dekana ove privatne škole zasjeo je bivši vanjski suradnik FPZG-a mr. sc. Damir Jugo. S obzirom da je imao iskustva s radom na državnoj visokoobrazovnoj instituciji, otkrio nam je zašto misli da će im se privatne škole vrlo brzo naći rame uz rame, kad je u pitanju percepcija vrijednosti diplome. Također nam je objasnio zašto će voditi dosje o svakom studentu te zbog čega će oni koji završe Bernays biti potpuno spremni za tržište rada.
Foto: privatna arhiva
Od ove akademske godine počela je s radom prva visokoobrazovna institucija u regiji koja izvodi cjelovito specijalizirano obrazovanje iz područja komunikacija i odnosa s javnošću. Radi se o Edward Bernays prvoj Visokoj školi za komunikacijski menadžment na čelu koje se nalazi dekan mr. sc. Damir Jugo. S obzirom da je spomenuti studij pobudio veliki interes među hrvatskim, ali i studentima iz susjednih zemalja, Jugo nam je otkrio po čemu je njihov fakultet poseban, zašto misli da će se uskoro privatni fakulteti percipirati kao jednakovrijedni državnima te koje su njihove prednosti u odnosu na sveučilišne sastavnice.
Predavanja bez rada u praksi je kao 'riba bez soli'
Percepcija diploma privatnih fakulteta će se ubrzo promijeniti
Prije nego što je postao dekanom Bernaysa, mr. sc. Damir Jugo je kao vanjski suradnik vodio seminare na FPZG-u iz svih kolegija koji su se ticali odnosa s javnošću. Drugim riječima, iza sebe ima radno iskustvo na državnom, a nastavlja na privatnom fakultetu. Kako je među Hrvatima još uvijek ustaljeno mišljenje da diplome državnih fakulteta vrijede više od onih dobivenih na privatnim visokim školama, Jugo nam je otkrio zašto će se to vrlo brzo promijeniti.
– U skoroj budućnosti očekujemo jako puno transfera s državnih na privatna učilišta. Jedan od razloga svakako je činjenica da smo puno fleksibilniji od državnih fakulteta. Primjerice, ako vidimo da profesori ne zadovoljavaju traženu kvalitetu, vrlo lako se zahvalimo na suradnji i tražimo drugog predavača. Međutim, to na sveučilišnim sastavnicama ide teže jer kod njih vrijedi pravilo – jednom kad dođeš na poziciju, teško će te netko izgurati, objašnjava dekan Jugo.
Dodao je kako, osim fleksibilnosti i mobilnosti profesora, veliki prednost vidi u tome da privatni fakulteti imaju bolje i više mogućnosti da surađuju s tržištem, tvrtkama, agencijama i drugim institucijama.
Državni fakulteti skeptični prema suradnji s agencijama
S obzirom da je predavao na FPZG-u, gdje studenti koji upišu smjer odnosi s javnošću nemaju osiguranu praksu, kad je pristao biti dekan Bernaysa, na prvo mjesto je stavio zadatak da ostvari koliko god je moguće sporazuma na institucionalnoj razini s agencijama, tvrtkama i sličnim ustanovama.
Imali vremena savršeno se pripremiti za početak
– Praksa se na većini državnih fakulteta svodi na individualnu inicijativu i poznanstvom profesora s direktorima agencija. To može proći nekoliko puta, ali za ozbiljniju priču treba institucionalna suradnja i potpora, to jest da se na razini fakulteta dogovaraju prakse s agencijama. Nažalost, to ide jako sporo, a činjenica je i da su državni fakulteti iz nepoznatog razloga vrlo skeptični prema takvoj vrsti suradnje, istaknuo je dekan Jugo koji je do sada ostvario već 15-ak takvih sporazuma.
Nastavio je kako se ne smijemo voditi time da ‘državni fakultet studentima daju onoliko koliko oni žele uzeti’, jer netko tko ima diplomu mora biti maksimalno spreman za tržište. Ako to ovisi o pojedincu onda je u pitanju stihija, a ne, kako kaže, sustav kakvim se moramo baviti.
Činjenica je da mladim ljudima koji dolaze u agencije bez iskustva treba do dvije godine rada da budu sposobni samostalno voditi projekt, a mnoge tvrtke i agencije nemaju vremena za njihovu obuku.
Upisom svakom se studentu otvara dosje
– Na vođenje dosjea o svakom studentu odlučili smo se jer ćemo na taj način potencijalnim poslodavcima moći preporučiti nekog od svojih studenata, a da se to ne svodi na poznanstva ili subjektivnost. Ovako ćemo od prve do zadnje godine imati fileove u kojima će biti sve prezentacije, priopćenja, seminari i svi ostali materijali koje će studenti za vrijeme studija napraviti u sklopu nastave ili prakse, objašnjava dekan.
Na taj će način Bernays ostvariti dvostruku korist – studenti će biti motiviraniji da što bolje obavljaju zadatke, a oni će imati uvid u to koji je student pogodan za obavljanje kojeg posla.
Veliki interes iz cijele regije
Bez ‘skrivenih troškova’, a školarina uključuje i obaveznu literaturu
Školarina za preddiplomski stručni studij ‘Mediji i kultura društva’ iznosi 24 500 kuna, a za specijalistički diplomski stručni studij ‘Odnosi s medijima’ 27 500 kuna. Za razliku od brojnih državnih fakulteta, izuzev spomenutog iznosa, studenti na Bernaysu neće imati nikakvih ‘skrivenih troškova’ kao što su potvrde, uplatnice ili plaćanje literature.
– Postavili smo školarine na jednu prihvatljivu razinu i mislim da su navedeni iznosi sasvim realni u odnosu na kvalitetu koju nudimo, zaključio je dekan Jugo dodajući kako postoje i razni modaliteti plaćanja školarina kako bi se studentima što više izašlo u susret.
