Dekan EFST-a: ‘Najviše onih koji pronađu posao su diplomirani ekonomisti’
S dekanom splitske Ekonomije Željkom Garačom razgovorali smo o uspjesima i poteškoćama s kojima se suočava fakultet koji vodi do kraja ove akademske godine. Objasnio nam je zašto EFST na računu ima oročeno 16 milijuna kuna, koji je pravni problem prijedloga ministra Slavka Linića da se prihodi fakulteta prenesu u državni proračun te predstavio model po kojem nijedan znanstveni novak nije dobio otkaz.
Željko Garača, dekan EFST / srednja.hr
Dekan splitske Ekonomije Željko Garača tvrdi kako su ekonomisti neopravdano stigmatizirani u javnosti jer realni podaci nezaposlenih ekonomista govore tek o jednoj generaciji koja je nezaposlena. Preko 80 posto diplomiranih splitskih ekonomista pronađe posao nakon godine dana, ali je zato jedan od većih problema trend odlaska nakon studija u Zagreb ili inozemstvo. To će se pokušati promijeniti studijem na engleskom koji će ciljati na domaću populaciju, ali i na studente izvan EU kojima bi Split zbog klime i kvalitete studija mogao biti zanimljiv.
Splitska Ekonomski fakultet trudi se ne obrazovati ekonomiste samo da bi radili kod nekog drugoga. Dekan to potkrijepljuje podatkom kako je EFST pomogao studentu s orginalnom idejom ‘Cro Box‘ oko papirologije i plaćanja taksa državi kako bi se mogli registrirati kao poduzeće. Projekti koji pomažu studentima ulazak u poduzetničke vode su Top manager, studentska poslovna akademija,
studentski poduzetnički centar, ali i brojne druge suradnje o kojima u intervjuu za Srednja.hr govori dekan Željko Garača.
S: Možete li objasniti zašto Ekonomski fakultet u Splitu ima 16 milijuna kuna oročenih na računu?
Dakle, od novaca koja je država namijenila fakultetu za materijalne troškove i novaca od participacije školarina za uspješne studente mi smo dobili 10 posto toga iznosa negdje u 11 mjesecu, a ostatak od 90 posto te obveze ćemo dobiti u svibnju, lipnju ili možda kasnije. S obzirom na praksu da to bude isplaćeno u svibnju, a u međuvremenu Fakultet mora od nečega živjeti, normalno poslovati, podmirivati sve svoje obveze i upravo za to služe oročena sredstva. Ona se s računa skidaju onom dinamikom koja nama treba za redovito poslovanje.
Do kraja akademske godine ona će biti potrošena i početak nove akademske godine je period kada mi ostvarujemo najviše od tih prihoda. Školarine dolaze tokom cijele godine, jer ne dolaze sve na naplatu u rujnu.
S: Možete li za naše čitatelje objasniti koji su operativni i pravni problemi prijedloga ministra Linića da će se vlastiti prihodi fakulteta prenijeti u državni proračun?
Pravni problem je što su fakulteti pravne osobe i ako netko drugi, u ovom slučaju država, na sebe preuzme vođenje financija onda netko tamo mora autorizirati svako plaćanje. Onaj koji autorizira mora biti odgovoran za te novce i onda uloga dekana postaje bespredmetna i s njega se mora skinuti odgovornost poslovanja fakulteta što nema smisla. Morao bi se promijeniti pravni status fakulteta da to bude izvedivo.
S: Ministar Linić kritizira fakultete da imaju preveliku autonomiju i da preveliki dio novca odlazi na plaće.
Što to znači veliko je veliko pitanje. Ako mi nekim dodatnim
angažmanom, kao fakultet i zaposleni moramo godišnje uprihoditi 18
milijuna kuna, ne možete to ostvariti ne plaćajući onima koji su to
odradili. Ako im se ne plati, velika je vjerojatnost da se posao neće
napraviti i da ga neće biti.
S: Na otvaranju konferencije u sklopu programa #3P Split rekli ste da
su mladi u poziciji da trebaju povući Hrvatsku naprijed, da to sigurno
neće biti lako, ali da će zato uspjeh biti slađi te da se nagovještavaju
neke nove stvari. Koje su to nove stvari i kako Ekonomski fakultet u
Splitu pomaže mladima da poguraju Hrvatsku naprijed?
U ovom trenutku kada su studenti pitanju nismo pretenciozni pa da
mislimo da će te njihove aktivnosti odmah povući Hrvatsku naprijed. Mi
to vidimo kao jedan mali kotačić u cijelom procesu. Mislimo najprije na
rješavanje njihovih osobnih problema zapošljavanja i profesionalnog
razvoja. Imamo desetak sličnih aktivnosti vezane za poduzetništvo.
Drugih aktivnosti na fakultetu ima puno više, a u prethodnom mjesecu
završena je radionica Founder instituta.
Aktivnosti vezanih uz poduzetništvo godišnje ima desetak, a to onda
uključuje inicijative studenata kao pojedinaca koji osmisle neki svoj
projekt. To su studentske udruge, Studentski zbor, udrugu Studenti za
studente te AIESEC. Oni imaju najviše aktivnosti vezanih uz poduzetništvo
kroz projekte povezivanja studenata i poduzetnika.
Imali smo projekt Top manager, a imamo studentsku poslovnu akademiju,
studentski poduzetnički centar, aktivno sudjelujemo u software startup
programu u organizaciji Microsft Hrvatska. Pomoć je što im dajemo svu
potrebnu infrastrukturu i moralnu podršku na način da kao dekan ne
propuštam skupove i dajemo im s time na važnosti. A ako se neka ideja
pokaže posebno interesanta, tu smo čak i da financijski pomognemo
projektu.
S: Je li se takvo nešto prije dogodilo?
Imamo dva oblika financiranja. Studenti se natječu za svoje projekte
kroz odvajanje novaca iz školarina i imali smo jedan poduzetnički pohvat
studenta koji je prošao studentsku poslovnu akademiju. Poznati Cro Box s
odgovarajućim pakiranjem različitih autohtonih dalmatinskih proizvoda.
S: To je konkretni slučaj gdje je faks financijski pomogao?
To nije bilo financijski, nego pomoći oko papirologije i plaćanja taksa državi kako bi se mogli registrirati kao poduzeće.
Konferencija #3P Split
S: Veliki problem našeg ministarstva i nekoliko fakulteta je što ne
barataju s nekim bitnim statistikma vezanima uz poslovanje da vidimo u
kojem smjeru se kreću fakulteti. Imate li podatak koliko diplomiranih
ekonomista u Splitu nađe posao i u kojem vremenu?
Svježih podataka kao fakultet nemamo, ali prije četiri godine smo kao
fakultet, odnosno kolege koje se pobliže bave zapošlavanjem, napravili
anketu među našim diplomiranim studentima. Pokazalo se da 80 posto
diplomiranih studenta posao pronađe u roku od godine dana. Ono što je
sada aktualno, to su službeni podaci HZZO-a u promatranom periodu,
ciklusu od dvije godina u Hrvatskoj, novoprijavljenih diplomiranih
ekonomista na burzi je bilo 4500, a njih 4300 je u tom periodu dobilo
posao. To ne znači da su baš ti novoprijavljeni dobili posao, ali
ekonomisti pronalaze posao.
S: Želite reći da postoji stigma prema ekonomskim fakultetima i da studenti realno ne kotiraju loše na tržištu?
Duboko smo uvjereni da oni kotiraju dobro, kriza je i problem je
zaposlenja bilo koje struke, ali najveći broj onih koji su našli posao
su diplomirani ekonomisti. Mi godišnje izbacimo oko 300 diplomiranih
ekonomista što znači da je nezaposlena samo jedna jedina generacija
ekonomista. To se može promatrati i s druge strane.
S: Zašto se pokušava stigmatizirati ekonomske fakultete?
Da vam budem iskren, nemam pravo objašnjenje. Imam neko svoje
mišljenje o tome, ali ga je teško argumentirati pa ga radije neću
iznositi.
Ono što moram napomenuti je da naša ideja da ne obrazujemo ekonomiste
samo da bi se zaposlili kod nekoga. U svim ovim inicijativama o kojima
smo govorili sudjeluju ljudi koji će sutra može pokrenuti vlastiti posao
i zaposliti nekoga drugoga. Nadalje, nama se sada skoro de facto
potpuno otvorilo tržište EU. Ni prije nije bio problem da kvalitetni
studenti pronađu posao u inozemstvu, a sada je to još lakše. Generalni
problem je što najkvalitetniji kadar, a to je onaj koji završava
fakultete, zbog nemogućnosti pronalaženja posla, ne u Splitu nego u
Hrvatskoj, počinju odlaziti u inozemstvu. To ide toliko daleko da brojni
danas u inozemstvu pronalaze osiguran posao i prije diplomiranja.
Koja je vaša strategija zadržavanja diplomiranih ekonomista u Splitu.
Oni koji su kvalitetni odlaze u inozemstvu, ali ponajprije u Zagreb
tražiti posao jer je trenutačno ekonomska situacija takva da se ne traži
kadar.
Za Split možemo reći da je zamrla gospodarska aktivnost i da nema
turizma ovdje bi bio stvarno puno veći problem. Sad kad se kaže
ekonomija, mi imamo i studij turizma gdje oni mahom posluju u ovom
području županije. Tako kada se govori o ekonomista o jednoj homogenoj
kategoriji to nije korektno. Hoće li u okviru polja ekonomije postojati
neki profili za kojima postoji manja potražnja to je nesporno, ali isto
tako studenti su jako svjesni što se dešava u gospodarstvu i na tržištu
rada.
Zadnjih šest godina smo svjedoci financijske krize, a
referalni centar Ekonomskog fakulteta za tržišta kapitala više nije u
funkciji jer je opao interes, ali se on manifestirao i kroz interes za
studij financijski menadžment. U vrijeme konjunkture financijskih
tržišta imali smo preko 40 posto studenata koji su željeli studirati
financijski menadžment, a danas je to palo na oko 10 posto. Studenti su
prepoznali da se taj sektor istrošio, da nema prostora za razvoj te
biraju druge profile za koje vjeruju da će se moći lakše zaposliti.
Studentski poduzetnički centar/EFST
S: Vama završava mandat u ovoj akademskoj godini. Na portalu Srednja.hr
u rubrici Ocijeni profesor imate ocjenu 4.0 što je dosta dobra ocjena.
Kako vi ocjenjujete svoju rad na poziciji koju obnašate posljednje dvije
godine? S čime ste zadovoljni u svojem radu, a za što smatrate da je
moglo biti bolje napravljeno?
Ne bih davao konkretnu ocjenu, ali ću reći da sam vrlo zadovoljan s
napravljenim. U kriznim vremenima fakultet je sačuvao financijsku
stabilnost i uredno poslovanje. Druga komponenta, po meni najvažnija, je
pitanje kadrovskog jačanja odnosno osiguranja zapošljavanja za
znanstvene novake kojima je istekao ugovor o radu. MZOS je najavio da
znanstvenim novacima neće osigurati produženje ugovora o radu, osim kada
netko od profesora ode u mirovinu. Fakultet je uspio dogovoriti jedan
kompromis na način da dio plaće za sadašnje docente, bivše znanstvene
novake, snosi MZOS, a druge da snosi fakultet upravo iz onih sredstava o
kojima smo pričali na početku.
S: Koliko ima znanstvenih novaka?
Bilo ih je 17, od toga nas je dvoje napustilo jer su dobili poslove u
inozemstvu. Moglo bi se reći dvoje najboljih. Kolegica je otišla u
Norvešku gdje je dobila nevjerojatne uvjete, a druga je na London
Business School of Economics jer ju je naprosto nesigurnost egzistencije
na to natjeralo. Nije htjela, ali što je sigurno je sigurno i posebno
dobri uvjeti koje su oni dobili.
Treći segment je nagovješten, ali nije do kraja potvrđen. Agencija za
znanost i visoko obrazovanje koja je nadležna za kvalitetu studija i
studijskih programa nam je propisala da u roku tri godine moramo omjer
nastavnika i studenata dovesti u jedan naprama trideset. Imali smo rok
do akademske godine 2014/2015, a prema aktualnim podacima agencija je
procijenila da smo mi gotovo zadovoljili taj kriterij. Premda baš nismo
još na traženom omjeru, Agencija nam se sprema dati trajnu dopusnicu
koja je bila suspendirana nakon prošlog postupka reakreditacije prije
tri godine. U tom periodu trebalo je smanjiti broj studenata ili
povećati broj nastavnika. Tu se našao kompromis jer smo istovremeno
povećavali broj nastavnika dajući posao znanstvenim novacima dobrim
dijelom na vlastiti trošak, a s druge strane smanjujući upisne kvote. To
su tri važna područja na kojima mislim da je ostvaren apsolutni uspjeh.
S: A s čime niste zadovoljni?
Nisam zadovoljan s dinamikom restrukturiranja studijskih progama. Tu
se ne kasni, ali idemo možda presporo. Nakon osam godina iskustva
Bolonje i iskustva studijskih programa po Bolonji uočili smo da postoje
neke stvari koje bi se morale i trebale popraviti, a dodatno imamo
obvezu studijske programe iskazati s ishodima učenja. Kada smo kod
pokretanja bolonje upućivali studijske programe, tada su se spominjali
ishodi učenja , ali tada nitko nije znao što su ishodi učenja, a danas
je to zakonska obveza. Nadam da će i taj dio posla biti obavljen do
kraja akademske godine. Vjerujem da bi se u to u devetom mjesecu mogao
isto tako prikazati kao uspjeh.
Jedan od važnijih ciljeva na kojima sam pokušavao raditi je otvaranje
studija na engleskom jeziku. Postoje volja, resursi i kapaciteti,
međutim da li sam bio u pravu, želio sam najprije napraviti
rekonstrukciju postojećih studijskih programa, onda jedan takav
unaprijeđeni studijski program izvoditi na engleskom jeziku. Nadam se da
će to biti sve skupa možda spremno za akademsku godinu 2015/2016 kada
će biti dobivena dopusnica i za takav studijski program, a bit će i
nekog vremena da se popularizira takav studij jer on na neki način mora
biti samoodrživ. Država je rekla da se moraju osigurati prihodi da se
takav studij financira. Da bi prikupili dovoljan broj studenata morate
se malo reklamirati , računamo manjim dijelom na domaću populaciju, ali
moramo pronaći i neka tržišta, čak i izvan EU, kojima bi mi bili
interesanti. Sjevernjacima može biti interesantna naša infrastruktura i
klimatski uvjeti s čime bismo mogli biti poželjna destinacija za
studente koji žele studirati ekonomiju.
