Dekan FER-a održao fenomenalan govor: Pogledajte kako je kritizirao Borasa koji je sjedio ispred njega

Zagrebački FER, jednan od najuglednijih fakseva u državi, proslavio je svoj dan. Dekan Gordan Gledec tom je prilikom održao inspirativan govor. Nije štedio rektora Damira Borasa ni aktualnu upravu zagrebačkog sveučilišta, koje je iskritizirao za propuštene priliku u prethodna dva mandata. Na kraju je rektora pozdravio uz pjesmu ‘Ak sem ti srčeko ranil’.

Gordan Gledec, dekan FER-a
Foto: Youtube screenshot;
Fakultet elektrotehnike i računarstva – FER

Fakultet elektrotehnike i računarstva, jedna od najcjenjenijih visokoobrazovnih ustanova u državi, jučer je obilježio svoj dan. Tom se prilikom, u bogatom programu, svojim govorom obratio i trenutni dekan Gordan Gledec.

Oštro kritizirao upravu zagrebačkog sveučilišta

U dosta sadržajnom govoru Gledec se dotaknuo važnosti obrazovanja, razvoja tehnologija i startupova u Hrvatskoj. Komentirao je važnost zagrebačkog sveučilišta kao najvećeg i najraznovrsnijeg.

– Sveučilište u Zagrebu od posebne je važnosti za RH kao najveće, najraznovrsnije, najmnogobrojnije sveučilište. Često se volimo pohvaliti kako je naše sveučilište i najstarije u ovom dijelu Europe, ali tradicija ne znači mnogo ako smo opterećeni prošlošću i ne gledamo u budućnost. Sveučilište sada više nego ikada mora zauzeti puno aktivniju i važniju ulogu u životu zemlje jer bez toga nema transformacije konkurentnog gospodarstva niti zaustavljanja daljnje depopulacije. Potencijala ima itekako. Prema svima poznatoj Šangajskoj listi, po industriji hrane naše sveučilište je u svijetu među prvih 150. U matematici unutar prvih 400, u fizici, ekologiji, biotehnologiji, kliničkoj medicini unutar prvih 500, u pomorskom inženjerstvu 43. na svijetu. S ponosom mogu reći da se na našem fakultetu provodi 260 projekata ukupne vrijednosti gotovo 3 milijarde kuna. Bez opterećenja državnog proračuna plaćamo 350 zaposlenika. Dapače, punimo državni proračun njihovim plaćama, nabrajao je važne čimbenike Gledec.

U jednome trenutku osvrnuo se i na politiku upravljanja zagrebačkim sveučilištem i, kako je sam u jednom trenutku istaknuo, propuštenim prilikama za vrijeme mandata aktualne uprave na čelu s rektorom Damirom Borasom.

– Sveučilište u Zagrebu u ovom trenutku nalazi se pred važnom prekretnicom. Uskoro ćemo birati novo vodstvo koje će odrediti u kojem pravcu će se najvažnija hrvatska visokoškolska obrazovna i istraživačka institucija razvijati u predstojećem razdoblju. Moramo pametno zacrtati smjer razvoja jer će to imati puno širi društveni značaj. Naše sveučilište veliko je čak i u svjetskim razmjerima. Velikim je sustavima teško upravljati, teško ih je mijenjati i prilagođavati. U prethodnom razdoblju propuštene su brojne prilike da se sveučilište tradicije transformira u poduzetničko sveučilište. Poduzetničko u smislu načina razmišljanja i djelovanja, ali i stalne prilagodbe, otvorenosti i suradnje. Sveučilište ne smije živjeti pod staklenim zvonom, samodopadno i oholo se skrivati pod oklopom autonomije skrojene po vlastitoj mjeri i baviti se samim sobom i iznutra izazvanim problemima, kazao je Gledec.

SVEUČILIŠTE SE TREBA BAVITI REALNIM IZAZOVIMA

Sveučilište bi se trebalo baviti, nastavio je Gledec, realnim izazovima koji mogu dati doprinos gospodarstvu.

– Naravno, ne zaboravljajući ni ostale misije sveučilišta, a autonomiju istraživanja i poučavanja prakticirati u sklopu svoje odgovornosti prema društvu koje ga financira. Nažalost, posljednjih sedam godina Sveučilište u Zagrebu propustilo je bezbroj prilika djelovati kao istinski kohezivni faktor među svojim sastavnicama. Ako u rektorskom programu nekog od kandidata ili kandidatkinje prepoznate viziju modernog i otvorenog sveučilišta, okrenutog prema studentima i istraživačima, viziju sveučilišta u kojem je kritika konstruktivna i poticajna i u kojem se kritičare smatra prijateljima, viziju sveučilišta i rektorata kao servisa jakim fakultetima, viziju sveučilišta koje surađuje, spaja i potiče, viziju sveučilišta odgovornog prema društvu koje ga financira, viziju sveučilišta koje je grad na gori. Ako to sve prepoznate. Znat ćete i koga ćemo podržati da vodi Sveučilište u sljedećim godinama,

Imamo previše superodlikaša

Gledec se u jučerašnjem govoru osvrnuo ne samo na znanost i visoko obrazovanje, već na cjelokupni obrazovni sustav, krenuvši od osnovnoškolskog. Tako se dosta precizno osvrnuo na jedan od najvećih problem našeg obrazovanja, a to je arbitrarnost u ocjenjivanju i njegovanju vrijednosti u kojima ocjena zauzima visoko mjesto.

– Promatramo li samo osnovnoškolsko obrazovanje, ne možemo zamisliti lošiji lanac sustava vrijednosti na kojima počiva ekonomija utemeljena na znanju, inovacijama i poduzetništvu. Hrvatska bi po broju učenika koji su završili osmi razred s ocjenom 5,0 trebala biti daleko ispred Singapura po broju genijalaca. Samo u Zagrebu više od jedne petine osnovnoškolaca su superodlikaši, odnosno gotovo 1.600 učenika završilo je osmi razred sa super peticom, rekao je.

Poruka koju tako šaljemo učenicima, nastavio je dekan Gledec, loša je iz više razloga. Kažnjava se svaki, pa i najmanji neuspjeh i djeci se, drži, od malih nogu šalje poruka da se neuspjeh oštro kažnjava. Već ih jedna zaključena četvorka može spriječiti da upišu školu koju žele.

– Učenicima se šalje poruka da moraju biti najbolji u svemu, što ih zapravo neće učiniti dobrim ni u čemu, i onemogućit će ih u prepoznavanju onoga u čemu su dobri i za što su nadareni. Kako je moguće da Hrvatska kao rasadnik superodlikaša postiže ispodprosječne rezultate na PISA testovima? To pokazuje gdje nam je obrazovni sustav i da ga nužno treba mijenjati. Da bismo mi na fakultetu vidjeli promjenu, mora proći dvanaest godina, osam razreda osnovne i četiri srednje škole, istaknuo je Gledec.

Još će mnoge generacije, kazao je, biti žrtve postojećeg sustava dok netko jednom ne shvati da je obrazovanje baš kao i obrana nacionalni interes oko kojeg treba postići konsenzus. Dodao je kako treba uvesti vanjsko vrednovanje u osnovne škole, a nastavnike pustiti da dostojanstveno rade svoj posao.

Cijelu svečanost Dana FER-a možete vidjeti ispod, a govor dekana Gordana Gledeca poslušajte od 54:13 minuta.