Dekan kaže da je 12,5 % studenata diplomiralo pravo u roku: Njih par stotina studira gotovo deset godina
Ljetos je diplomiralo 273 studenata prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Njih 12,5 posto to je uspjelo obaviti u roku od pet godina, koliko je predviđeno trajanje studija. Kako nam kaže dekan Ivan Koprić, prosječna duljina studiranja prava je 7,6 godina. Zbog toga su u posljednje uveli niz mjera te nastavljaju raditi na rasterećenju studenata i poboljšanju kvalitete nastave.
Foto i obrada: Screenshot N1 | srednja.hr
Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je na snagu stupio 22. listopada, propisuje da student mora završiti studij najkasnije u roku dvostrukom od njegova trajanja. Ako studij traje pet, u roku od deset godina student mora diplomirati ili gubi pravo školovanja.
To je upalo u oko nekim studentima Pravnog fakulteta u Zagrebu koji su u svojim grupama na društvenim mrežama napravili popriličnu dramu. Ubrzo nakon što se pokrenula diskusija, njihovi studentski predstavnici su im objasnili da Ministarstvo znanosti i obrazovanja nove odredbe ne planira primjenjivati na postojeće studente, već na one koji će se upisivati u 2023./2024. akademsku godinu. To je potvrdio i Hrvatski studentski zbor, sačinjen od predstavnika studenata na nacionalnoj razini.
I nakon objave članka nastavili smo pratiti tu temu pa smo se javili Ivanu Kopriću, dekanu Pravnog fakulteta te mu postavili nekoliko pitanja vezano uz duljinu studiranja i broj studenata koji studij prava uspije diplomirati u roku.
Prosjek studiranja je 7,6 godina
Kako nam je objasnio, u akademskoj godini 2021./2022. diplomirale su 273 studentice i studenata prava, od čega je njih 34, odnosno 12,5 posto završilo studij u roku od pet godina. Prosjek studiranja za sve spomenute 273 studentice i studenta zajedno bio je 7,6 godina, kazao nam je, a onda se osvrnuo na one koji studiraju devet godina i više.
– Doista ima određen broj studenata, njih par stotina odnosno oko 10 posto onih koji bi u kratkom roku trebali završiti studij ako bi se na njih primijenile odredbe nedavno donesenog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. No, s obzirom na tumačenje koje smo dobili iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, a koje je utemeljeno na relevantnoj odluci Ustavnog suda, oni će moći završiti studij po pravilima po kojima su započeli svoj studij. Napominjem da su to generacije koje je studirale po prijašnjem modelu studiranja, bez modularne nastave, rekao nam je Koprić.
Pravni fakultet u ovom trenutku ima 3.330 studenata, od čega su njih 1.962 redoviti, a 1.364 izvanredni studenti.
Nove generacije su bolje zbog ‘modularne’ nastave
Studenti koji su značajno produljili studij, prema onome što dekan kaže, generacije koje su slušale predmete po starom, nemodularnom sustavu. Prije četiri godine Pravni je fakultet uveo modularnu nastavu. To znači da studenti sve predmete slušaju u ‘blokovima’ koji traju otprilike pet tjedan. Na kraju svakog bloka, studenti mogu pristupiti ispitnom roku i pokušati tako položiti predmet koji su odslušali. Već se vide, kaže dekan, pozitivne posljedice uvođenja modularne nastave.
– Tako je broj studentica i studenata koji imaju više od pet upisnih listova, a upisani su ove jeseni, dakle u akademskoj godini 2022./23. 1.094, odnosno 32,85 posto, što znači da veliki dio generacija koje su upisane od uključivo 2018./19. studira efikasnije nego što su studirale generacije prije toga, pojasnio je profesor Koprić koji je dekan Pravnog fakulteta postao prije nešto više od godinu dana.
Prije nekoliko godina na faksu su shvatili, pojašnjava, da je prosjek studiranja dulji nego što bi željeli. Tako je i uvedena modularna nastava. Po sličnom sistemu, recimo, predmete slušaju i studenti medicine na zagrebačkom Medicinskom fakultetu.
Radna skupina analizirat će nastavu i uspjeh studenata
Naš upit dekanu Kopriću stiže u najbolje vrijeme jer je baš nedavno, 14. studenog, imenovao radnu skupinu koja će analizirati i vrednovati rezultate nastave. To je tijelo formirano sada nakon što je prva generacija poslušala kroz modularni model sve obvezne predmete s prve četiri godine studija.
Zadatak spomenute radne skupine analizirati je, podcrtava dekan, i provesti vrednovanje rezultata nastave i uspjeha studenata na integriranim, preddiplomskim i diplomskim studijima koje nude. Posebno će se usredotočiti na integrirani studij prava, a pored ostalih će indikatora u obzir uzimati i zadovoljstvo nastavnika i studenata novi modelom nastave.
– Radna skupina ima i zadatak predložiti mjere za unaprjeđenje nastave. Rok za dovršenje analize je 31. siječnja 2023. godine. Nakon što Radna skupina da prijedlog, razmotrit će ga Uprava Fakulteta i fakultetsko vijeće te ćemo donijeti odluke radi daljnjeg unaprjeđenja nastave, ispita i studija prava općenito. Očekujem da će se taj posao dovršiti do travnja ili svibnja iduće godine, najavio je dekan Koprić.
Očekuju da će modularna nastava polučiti dobre rezultate
Napominje i kako su tijekom ovog ljeta na Pravnom fakultetu donijeli odluke kako bi unaprijedili seminarsku nastavu i rasteretili studente četvrte godine studija. Uveli su, kaže Koprić, studentske i akademske mentore, poboljšali rad savjetovališta za studente, osnovali studentski informacijski centar gdje su angažirani studenti viših godina. Uz navedeno, reorganizirali su, ističe, i studentsku referadu.
– Očekujemo da će efikasnost studija svih generacija koje su studirale po modularnom obliku biti bolja od generacija koje su studirale po prijašnjem modelu održavanja nastave i ispita, kazao je Koprić.
Za kraj kaže kako na ovome neće stati. Na faksu pripremaju, kaže, i niz drugih mjera, od podrobnijih analiza prolaznosti na svakoj katedri, preko unaprjeđenja literature pa i do poticanja međunarodne mobilnosti kroz UNIC projekt.
