Dekan Pravnog prozvao rektora Sveučilišta zbog obnove koja kasni: ‘Informacije dobivamo na kapaljku’
Dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivan Koprić na Facebooku je napisao kako je moguće da četiri godine od potresa obnova zgrade Pravnog nije ni započela. Kazao je da izvođač radova još nije odabran, što znači da zgrada neće biti gotova još barem dvije do tri godine. Kako je u istoj zgradi i Rektorat Sveučilišta koji vodi obnovu, naveo je da fakultet informacije o obnovi dobiva na kapaljku te da uopće nisu uključeni u pregovore. Pita se i zašto su oni dobili zamjenski prostor, a Pravni fakultet ne.
Dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivan Koprić u objavi na Facebooku zapitao se kako je moguće da četiri godine od potresa obnova zgrade Pravnog na Trgu Republike Hrvatske nije ni započela.
Kao fakultet informacije o obnovi, tvrdi Koprić, dobivaju na kapaljku te nisu uključeni u razgovore
Objasnio je da pune četiri godine za zgradu od posebnog nacionalnog interesa gdje se nalazi i Rektorat Sveučilišta nije odabran izvođač radova te da nije poznato kada će se to dogoditi. Kako smo pisali, brojni fakulteti pa tako i Sveučilište za svoju zgradu moraju ponoviti javnu nabavu za obnovu jer im je Ministarstvo uskratilo suglasnost i reklo da procijenjena cijena obnove može biti do tri tisuće eura po kvadratu.
– Kad će započeti radovi i stvarna obnova ne zna se, ali trajat će zasigurno dvije-tri godine, a lako moguće i dulje, s obzirom na stanje zgrade i težinu oštećenja. Mnogi ne znaju, a i mi smo na najbolniji mogući način saznali, kako Pravni fakultet nije vlasnik te zgrade. Kako je to moguće? Odluke o tome donesene su još početkom 1960-ih, kad je Sveučilište odnosno Rektorat dobilo tzv. pravo korištenja koje su i upisali u zemljišne knjige. Automatizmom se početkom 1990-ih u zemljišnim knjigama to pravo upisalo kao pravo vlasništva. O tome se malo govorilo, a osim prethodnih dekana rijetko je tko od profesora Fakulteta uopće za to znao, opisao je Koprić.
Dodao je da zbog toga obnovu zgrade vodi Rektorat. U tom postupku, nastavio je, tek koji put pozove se njega na sastanak. Kao fakultet informacije o obnovi, tvrdi, dobivaju na kapaljku te nisu uključeni u razgovore, pregovore i dogovore koji se oko te zgrade vode. Koprić navodi da javno postavlja pitanje kako je to sve moguće.
‘Nastavu sada održavamo na jedanaest lokacija u gradu, nastavnici i službe su nam na njih šest’
– Rektoratu je dodijeljena nova zgrada, u Novom Zagrebu. Prilikom preseljenja Rektorata, s kojim smo desetljećima dijelili prostor na Trgu Republike Hrvatske 14, Pravnom fakultetu nije dodijeljen nikakav zamjenski prostor, kako bismo bar u manjoj mjeri kompenzirali sav prostor koji već pune četiri godine ne možemo koristiti u zgradi na Trgu Republike Hrvatske 14, a nećemo vjerojatno još ni daljnje četiri godine. Morali smo, stoga, unajmiti prostore pod komercijalnim uvjetima. Nastavu sada održavamo na jedanaest lokacija u gradu, nastavnici i službe su nam na njih šest, a slično je i s bibliotekom, koja je također na šest lokacija. Te se lokacije tek jednim dijelom preklapaju tako da funkcioniramo na dvadesetak lokaciju u gradu, napisao je Koprić.
Kako smo pisali, zgrada Rektorata Sveučilišta u Zagrebu i Pravnog fakulteta pomaknula se nakon potresa za desetak centimetara. Koprić je dodao da tu zgradu svi znaju kao zgradu Pravnog fakulteta koja je mnogo desetljeća službeno i stvarno sjedište fakulteta.
– Srce Fakulteta koje je u srcima svih nas koji smo ovdje studirali, a napose svih koji na Fakultetu radimo. U toj zgradi je osam naših najvećih dvorana. Tu je bila naša knjižnica, studentska i druge fakultetske službe, kabineti nastavnika. U toj zgradi je, otkako se ja sjećam, također bilo i sjedište te dio službi Rektorata našeg Sveučilišta. Sveučilište je koristilo prizemlje i suteren, a Pravni fakultet prvi i drugi kat, zaključio je Koprić.