Dekan VERN’a: Bolonja je stvorila nezadovoljstvo kod studenata, ali i profesora
Dekan privatnog učilišta VERN’a Vlatko Cvrtila otkrio nam je zašto je bolonjski proces izazvao negodovanja kod studenata, ali i dijela profesora kao i gdje će VERN’ biti 2020. godine. Prije zauzimanja dekanske fotelje na spomenutom privatnom faksu, Cvrtila je bio profesor i dekan na FPZG-u pa smo iz prve ruke doznali zašto novinari i politolizi nisu zamijenili ‘stambenu zgradu’ u Lepušićevoj s prostorijam MORH-a.
Foto: privatna arhiva
Privatnim učilištem VERN‘ od ove akademske godine upravlja dekan Vlatko Cvrtila, bivši dekan i profesor Fakulteta političkih znanosti. S obzirom da je dugi niz godina radio na državnom, pa prešao na privatni fakultet, pitali smo Cvrtilu što misli o bolonji, kako će se VERN’ razvijati u budućnosti te dobili odgovor na vrlo često pitanje među studentima FPZG-a – zašto nije došlo do najavljenog preseljenja Fakulteta u prostorije MORH-a.
Obrazovni model se mijenjao, ali tržište i potrebe na tržištu puno brže
Dekan Cvrila smatra da je implementacija bolonjskog modela počela prije ekonomske krize, a prvi diplomirani stručnjaci počeli su dolaziti na tržište rada kada je kriza bila na vrhuncu, ne samo u Hrvatskoj, nego i na prostoru cijele Europe. Novi je model trebao omogućiti mladim ljudima da što prije dođu na tržište rada i pronađu posao.
Njihov povratak na drugu razinu obrazovanja nije se očekivao odmah, već kako dekan Cvrtila tvrdi, nakon određenog vremena provedenog na radnom mjestu. Nastavio je kako se dogodila ekonomska kriza pa se naši studenti nemaju gdje zaposliti nakon završene tri godine preddiplomskog studija, a tržite rada niti ne prepoznaje prvostupnike dobrim dijelom i zato što se u modelu visokog obrazovanja prva razina nije promijenila već je ostala ista ili vrlo slična. Kako Cvrtila objašnjava to znači da na njoj dominira stjecanje teorijskih i općih znanja, a manje stručnih i tržištu prepoznatljivih znanja. Smatra da je to posljedica i brzine ulaska u bolonjsku reformu, ali i nedostatka komunikacije između aktera u visokom obrazovanju i tržišta rada.
Stvoreno je nezadovoljstvo profesora i studenata
– Obrazovni model se promijenio, obrazovni sadržaji i stečena znanja ostala su na istoj razini ili su se malo promijenili, dok se tržište i potrebe na tržištu mijenjaju velikom brzinom, kao i naglo smanjivanje mogućnosti za zapošljavanje. Sve to zajedno rezultiralo je zadržavanjem studenata u obrazovnom procesu do kraja druge razine obrazovanja, čime je uzdrman dio ciljeva koji su predviđali kraće obrazovanje, te nastavak obrazovanja u skladu s tržišnim potrebama na višoj razini ili u programima cjeloživotnog učenja.
Sveučilišni prvostupnici uglavnom nemaju znanja i vještine potrebnih na tržištu rada, jer su prve godine studija usmjerene prema razvoju općih i teorijskih znanja iz struke, dok stručni studiji svoj fokus usmjeravaju prema praksi, te su time bliži onome što provostupnike čeka na tržištu rada. Sveučilišni studij produžen je na pet godina (dvije razine ili integrirani studiji), iako se očekivala drugačija dinamika. Umjesto da studenti na tržište izlaze u kraćem roku, oni se zadržavaju u obrazovanju gotovo sedam godina, istaknuo je dekan Cvrtila.
Na FPZG-u su razvijane ideje novih studija
Vlatka Cvrtilu smo upitali i kako se razvijala priča oko preseljenja FPZG-a. Naime, Fakultet političkih znanosti od 1962. godine do danas održava nastavu u istoj zgradi na adresi Lepušićeva 6, iako se broj studenata od početnih 100-tinjak povećao na oko dvije tisuće.
Zadnjih nekoliko godina među studentima i profesorima FPZG-a su se provlačile priče o preseljenju iz ‘stambene zgrade’ u prostorije MORH-a. Međutim, do tog preseljenja nije došlo, nego se Fakultet tek uspio malo proširiti unajmljivanjem malih prostora u Fabkovićevoj ulici.
– Više godina se pričalo o preseljenju i ja sam kao tadašnji dekan iznio svoj plan preseljenja u MORH jer su oni preselili Ministarstvo obrane i Glavni stožer OSRH, a prednji dio zgrade bi zadovoljio potrebe FPZG-a. U međuvremenu su se ideji priključili i neki drugi fakulteti poput Pravnog i drugih instituta, pa se razvila ideja da se cijeli blok zgrada preda Sveučilištu koje bi taj prostor iskoristilo za razne sadržaje. Međutim, do realizacije ideje nije došlo iz različitih razloga, u međuvremenu je u taj prostor ušlo Ministarstvo regionalnog razvoja, da bi, na kraju, opet pripalo Ministarstvu obrane i Glavnom stožeru OSRH, objašnjava bivši dekan FPZG-a.
Dodaje kao je krajem prošle godine Fakultetsko vijeće Fakulteta političkih znanosti donijelo odluku o preseljenju u kampus Borongaj kad se tamo stvore potrebni uvjeti, što se vjerojatno neće dogoditi barem sljedećih pet godina.
U njegovom mandatu razgovaralo se na razini razrade ideje o razvoju nekoliko novih studija koji bi izrasli iz sadašnjih dva: politologije i novinarstva. Razvijala se ideja o studijima sigurnosti, javnih politika, europskim studijima, studijima novih medija i slično, koji nužno nisu trebali biti samostalni studiji, već smjerovi unutar postojećih studija.
Međutim, ideja se nije realizirala, ali smatra kako je ne bi trebalo u potpunosti odbaciti. Drži najvećim uspjehom smanjivanje upisnih kvota, te ističe da je 2009. godine Fakultet političkih znanosti bio jedina ustanova na Sveučilištu u Zagrebu koja je vlastitom odlukom predložila značajno smanjivanje upisnih kvota.
Upisne kvote su u tri godine na studiju politologije smanjenje sa 185 studenata na 120, a na studiju novinarstva s 210 također na 120. Uz ovu odluku predloženo je i ukidanje izvanrednog studija što su sve bile odluke usmjerene prema povećavanju kvalitete nastave u manjim grupama, iako su te odluke tada značile svjesno odustajanje od značajnog financijskog dobitka.
Novi smjerovi na VERN’u
Budući da je prije pet mjeseci postao dekanom VERN’a, za kraj je naveo nekoliko važnih promjena koje možemo očekivati na tom privatnom učilištu.
– Na VERN’u je jako dobro to što postoji strategija i vizija rada kao i godišnji planovi pa nam je jasno gdje želimo biti 2020., a znamo i kako tamo doći. No mi to želimo ostvariti i prije. Planovi su da nastavimo s podizanjem kvalitete u smislu fleksibilnosti, stjecanja različitih vještina i znanja prilagođenih potrebama na tržištu rada. Imamo ideju o novim studijskim programima jer ne želimo kopirati programe koji već postoje i nametati se kao konkurencija na ionako ograničenom tržištu. Želimo se pojaviti s programima visoke kvalitete koji ne postoje u Hrvatskoj, a potrebni su na tržištu rada, s ciljem da mladi ljudi prepoznaju nove sadržaje i pridruže se VERN’ obitelji kao studenti, otkrio nam je dekan Cvrtila.
Veliko istraživanje s alumnijima
U okviru IPA projekta, na VERN’u rade na razvoju preddiplomskog programa poduzetništva u primijenjenoj umjetnosti i dizajnu. Uvidjeli su da se dobar dio učenika nakon srednje škole tog smjera izgubi jer su male kvote na umjetničkim studijima pa se njihova znanja i vještine ne realiziraju u prodručju gdje bi se mogli još puno razvijati.
– Ne želimo stvarati masovne studije, nego razvijati male, fokusirane i kvalitetne studije koji su prilagođeni našem okruženju. Bilo bi neodgovorno razvijati studije koji sadržajem i brojem studenata zanemaruju potrebe tržišta rada. Drugi segment kojemu težimo je razvoj modela cjeloživotnog učenja, kao i e-learninga – sve mogućnosti koje suvremena tehnologija omogućava u obrazovanju, želimo pružiti našim studentima s ciljem njihovog vrhunskog obrazovanja, zaključio je dekan VERN’a.
